Ismail Ćidić je budućnost BiH: Primljen na prestižni američki univerzitet Duke

Tokom studija Ćidić je dva puta predstavljao BiH na Svjetskom mirovnom samitu u Južnoj Koreji. Kao mlad i uspješan čovjek komentariše gdje vidi BiH na međunarodnom planu, gdje griješimo i šta kao pojedinci, ali i društvo trebamo popravljati.

“Od ključne je važnosti da kao građani jedne male države radimo na njenom kontinuiranom i što boljem predstavljanju. Imao sam sreću da dobijam kvalitetno obrazovanje u Behram-begovoj medresi u Tuzli i na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS). To mi je dalo mnogo prilika i nastojao sam ih sve iskoristiti kako bih nas što bolje predstavio. Smatram da naša priča ne smije ostati neispričana. Odgovornost je na svima – od studenta koji ide na studentsku razmjenu, do diplomata i političkih predstavnika koji su plaćeni za takve poslove. U nedostatku kompetentnih političkih i diplomatskih predstavnika, odgovornost spada na pojedince i organizacije koji moraju nadomjestiti njihov rad. Teško jeste, ali je moguće i to nam je obaveza. Naša historija nas na to obavezuje”, istakao je.

Ćidić je predsjednik organizacije Bosnian Advocacy Center koja se bavi zastupanjem bh. interesa u međunarodnim medijima, stranim vladama i međunarodnim organizacijama.

“Pozicija Bosne i Hercegovine kontinuirano slabi na međunarodnom planu. Gubimo stare, a nismo dobijali nove prijatelje i saveznike. Do toga nas je dovela ‘ako Bog da’ vanjska politika bez vizije i plana, a neprijatelji ove države ulagali su u međuvremenu milione dolara u lobističke projekte protiv naših interesa. Organizaciju Bosnian Advocacy Center osnovali smo upravo s ciljem ostvarivanja novih i osnaživanja postojećih prijateljstava u savezništava. Ne smijemo se samo oslanjati na naše političke predstavnike od kojih su neki proveli osam godina u Predsjedništvu, a da nisu nijednom, naprimjer, posjetili Washington. Moramo iskoristiti simpatije koje još uvijek imamo u svijetu kako bismo ojačali našu poziciju. Želimo vidjeti Bosnu i Hercegovinu boljom nego što ona sada jeste, ali i biti spremni za teška i opasna vremena za koja se nadamo da, ipak, neće doći. U sklopu naših projekata susrećemo se sa stranim zvaničnicima, uključujući članove Evropskog parlamenta, ambasadore, i dr., prezentujemo im našu situaciju i pokušavamo utjecati na narativ o Bosni i Hercegovini kroz nastupe u medijima. Radimo i medijski monitoring i analiziramo na koji način se Bosna i Hercegovina predstavlja u stranim medijima te reagujemo na netačne i nepotpune navode. Nažalost, veoma je malo ovakvih projekata poput našeg koji sistematski rade na promovisanju bh. interesa”, objašnjava Ćidić.

Poput Ćidića, u BiH je još mnogo mladih talentiranih ljudi koji često nemaju priliku da se dokažu. Ćidića smo pitali, iz pozicije mladog čovjeka, da li su mladi “spavači” ili ih država i društvo sputavaju u pronalasku posla, rada i napredovanja.

“Situacija nije idealna i svaki mladi čovjek ima svoju priču, ali uvjeren sam da mi uopće ne iskorištavamo prilike onako kako bismo trebali, iako ih nikada nije bilo više. Nevladine organizacije stalno imaju manjak volontera, univerziteti se žale da ne popune kvote za besplatne studentske razmjene širom Evrope, a mnogim mladim ljudima su rad u javnoj službi i stranačko zaposlenje, nažalost, san. Teško je da se takvim pristupom može značajnije napredovati. Ipak, lično poznajem puno naših mladih ljudi koji su gotovo iz nemogućih uslova ostvarili nevjerovatne rezultate i koji su uspješni, kako u domovini tako i u inozemstvu. To pokazuje da su najveći faktori i preduslovi uspjeha obrazovanje i upornost. Sve ostalo dođe s tim”, smatra Ćidić.

Mnogo mladih ljudi u našoj zemlji ipak svoj put za egzistenciju, ali i svako drugo usavršavanje i angažman gradi preko političkih stranaka. Ćidić savjetuje mlade ljude kako da grade svoj put.

“Vrlo jednostavno – obrazovanjem. Naš obrazovni sistem nije najbolji na svijetu, ali svijet nikada nije bio otvoreniji, a ogromne prilike dostupne su danas preko svega nekoliko klikova. Put obrazovanja i društvenog zalaganja nikad nije pogrešan i uvijek ponudi rezultate. Nekada ih možda ne dobijemo odmah, ali dugoročno sigurno da. Ponosan sam što poznajem priče Edite Marić, Kemala Nedžibovića, Aide Hadžić ili priče naših uspješnih ljudi u dijaspori poput Alme Begić, Edhema Čustovića i mnogih drugi koji se iskreno zalažu za prosperitet Bosne i Hercegovine kroz konkretan rad i projekte, bilo da žive i rade u Bosni i Hercegovini ili izvan nje. Takvi primjeri nam pokazuju da je moguće uspjeti”, zaključio je Ćidić u razgovoru za Klix.ba.

S. H.