Trgovska gora: Nuklearni otpad iz Hrvatske prijeti životima 300 hiljada ljudi

Sjetimo se Černobila i širenja radijacije, koja je došla čak i do naših prostora… Odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori mora biti prioritetna tema, a ne samo propratna priča za političke okršaje koji se kod nas dešavaju na dnevnom nivou, upozoravaju sagovornici Vijesti.ba.

Hoće li naši zapadni susjedi, privremeno ili trajno, odlagati radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško u kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, jedno je od otvorenih pitanja između BiH i Hrvatske.

Uspije li zvanični Zagreb u namjeri – “zahvaljujući” konfiguraciji terena sporne lokacije, ni cijeli kilometar udaljene od granice sa našom zemljom – dvije trećine negativnog uticaja biće usmjereno na BiH, a jedna trećina na Hrvatsku.

Direktno i indirektno, ugroženo je 300.000 ljudi – upozoravaju nevladine organizacije za zaštitu okoline i životne sredine. Odlagalite nuklearnog otpada opasnost je ne samo za BiH, nego i cijeli region.

O neprihvatljivosti Trgovske gore, prije svega, rekla struka, podsjeća u razgovoru za Vijesti.ba Mario Crnković iz Udruženja “Green team” iz Novog Grada.

“Krenuvši od erozivnog i nestabilnog tla, područja koje je plovnog tipa, te izuzetno bogato podzemnim i površinskim vodama. Uz to imamo faktor naseljenosti prekograničnog područja koji Hrvatska zanemarije, kao i zaštićena područja kao što su Natura 2000 (evropska mreža zaštićenih područja), nacionalni parkovi Una i Plitvice i Park prirode Una (u fazi prethodne zaštite, zvanično proglašenje se očekuje u septembru 2019)”, kaže on.

Međutim, pored i ostalih faktora koji jasno govore da pomenuta lokacija nije adekvatna, Crnković precizira da je planirani kompleks odlagališta radioaktivnih otpada udaljen samo 800 metara od rijeke Une, koja je uostalom i granica između dvije države.

“Kada još tome dodamo i protivljenje stanovništva, koje ima jedinstven stav sa obe strane granice, jasno je da za ovakvu namjeru nema ni tehničkih uslova, ni raspoloženosti stanovništva”, ističe naš sagovornik.

Pogubnost nuklearnog odlagališta u graničnom pojasu najviše bi osjetili stanovnici Krajine, a ugroženost se, prema Crnkovićevim riječima, može po posmatrati kroz tri aspekta.

“Prvi je to da će potencijalno realizovanje ove namjere rezultovati egzodusom ljudi nastanjenih na ovom području – iako je iz javno dostupnih podataka vidljivo da se Krajina i bez toga ubrzano prazni. Hronološki posmatrano drugo, na udaru će biti svi preostali proizvođači hrane. Primjera radi, možete sami sebi postaviti pitanje da li bi svojoj djeci kupili paradajz zalijevan vodom iz Une čije podzemne pritoke prolaze doslovno ispod odlagališta. Još kada uz to dodamo radioaktivni pečat na regiju, evidentno je šta će se desiti sa turizmom. Treće, ali i najvažnije je ugroženost kompletne životne sredine”, pojašnjava on.

Licemjerne izjave zvaničnika Hrvatske

Izjave pojedinih zvaničnika Hrvatske da će se odlagalište nuklearnog otpada vršiti po najvišim tehnološkim standardima, naš sagovornik smatra jako licemjernim.

“Uopšte ni ne želim razmišljati o normama za izradu takvog objekta koje bi primjenjivali ako lokacija nije adekvatna. Čemu norme koje su predviđene za izgradnju na lokacijama koje odgovaraju propisima? Namjerno odvajaju ta dva pojma što je suštinski neodvojivo. Jasno nam je da ‘papir’ sve trpi, a gledajući kako se do sada odvija čitav proces i koliko puta nam je bačena prašina u oči – uistinu imamo razloga za brigu”, upozorava predstavnik Udruženja “Green team”.

Da Trgovska gora nije adekvatna lokacija saglasna je i predsjednica organizacije “Climate save Bosnia” Maida Šabeta, koja u razgovoru za Vijesti.ba podsjeća da je to stanovište struke.

“Iz Hrvatske možemo čuti tvrdnje da će se odlaganje nuklearnog otpada vršiti po najvišim tehnološkim standardima. Pa nije to problem! Eksperti obje države utvrdili su da to nije adekvatna lokacija, budući da je trusna, vrlo opasna i može doći do curenja”, ističeŠabeta.

Naši sagovornici osvrnuli su se i na izjavu hrvatskog ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića da još nije donesena konačna odluka o tome da Trgovska gora bude lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada, te da će, dođe li do te odluke, BiH moći izraziti svoje dvojbe

Šabeta podsjeća da su Hrvatska i Slovenija razmatrale nekoliko lokacija za odlaganje nuklearnog otpada, ali da se u konačnici pominje samo Trgovska gora.

“Nema nikakve alternativne lokacije za koju znamo da se razmatra kao konačna”, dodaje naša sagovornica.

Crnković ukazuje na dio izjave hrvatskog resornog ministra da će BiH “u jednoj od faza procesa izgradnje takvog odlagališta biti kontaktirana i moći će izraziti svoje dvojbe”.

“Ponoviću, ‘u jednoj od faza procesa izgradnje’, čovjek nam i ovaj put otvoreno poručuje da će nas proforme, prekasno zvanično obavjestiti. Podsjećam, 2. marta je procurio zapisnik od 24. januara, gdje je jasno vidljivo da se radi primopredaja kasarne Čerkezovac, koja je targetirana skladištenje pomenutih otpada. Možemo se vratiti i na početak godine, pa 22. januara Ćorić je izjavio da će na Trgovskoj gori biti odlagalište (trajno rješenje), a ne skladište (privremeno rješenje) kako provlače kroz pisana dokumenta, navodeći to kao rješenje ukoliko se ne postigne dogovor sa Slovenijom. Postaviću još jedno retoričko pitanje, mislite li da bi naši susjedi držali aktuelnom ovu temu blizu 20 godina i radeći na njenoj realizaciji, da žele dogovor sa Slovencima i zajedničko odlaganje?”, napominje naš sagovornik.

Apsolutni debakl diplomatije BiH

Ponašanje zvaničnog Zagreba, on smatra krajnjim omalovažavanjem BiH kao države, o čemu bi političari naše zemlje mogli glasnije propričati, pri čemu ne misli na “demagoške izjave tipa, da neko treba nešto učiniti, ali nekim slučajem to nisu oni”.

“Pravih informacija, zvaničnih u pisanoj formi skoro da i nema. Tužno je da se ministri, kako kantonalni, entitetski i državni moraju informisati na osnovu izjava iz medija. Sportskim rječinkom, apsolutni debakl u ‘prvom poluvremenu’ diplomatije BiH”, dodaje on.

U tom kontekstu naglašava da je posvećenost ovom problemu političara iz BiH izuzetno različitia.

“Neželeći da ističem ili kudim ikog, bez obzira na zasluge, pohvalno je zajedničko djelovanje načelnika opština/općina/gradova sjeverozapadne BiH. Međutim, potrebni su i konkretniji koraci. Vjerujem da će do toga i doći, iako su im ruke dobrim djelom vezani, jako su važna karika u svemu ovome. Entitetski nivo je djelom uradio posao u skladu sa nadležnostima, zahtjevanje informacija do određenog nivoa od Hrvatske, iako nisu dobijali odgovore, rezolucije i akcije proglašenja parka prirode Una, učinilo je neke iskorake naprijed. S tim da je važno reći da je u ovim slučajevima bio na snazi koncenzus, tako da nije bilo standardnih prepucavanja između vlasti i opozicije. Ono što zabrinjava je nivo države, već smo to naglasili u otvorenom pismu, svi koji su u posljednjih 20 godina na bilo koji način učestvovali u radu institucija BiH snose odgovornost. Svaki resor, svaki ministar, predstavnik, član Predsjedništva, svi su mogli i svi mogu dati svoj doprinos da dođemo do rješenja”, mišljenja je Crnković.

Naša sagovornica Šabeta takođe ističe da je dosadašnja reakcija vlasti BiH bila “neadekvatna i mlaka”.

Crnković potcrtava da ovo nije tema jednog naroda, jedne političke opcije, pa ni jedne države – ovdje je riječ o direktnoj ugroženosti stanovništva dvije države.

“S obzirom na to da je riječ o životima, stvarno smo mišljenja da ovo treba biti prioritetna tema, a ne samo propratna priča za političke okršaje koji se kod nas dešavaju na dnevnom nivou”, upozorava on.

Pravnim sredstvima protiv izgradnje odlagališta

Predsjednica organizacije “Climate save Bosnia” podsjeća da su nevladine organizacije koje se bave zaštitom životne sredine uputile protestno pismo Ambasadi Hrvatske u BiH, koje su dostavile i nadležnim institucijama u našoj zemlji.

“U ovu problematiku uključeno je 17 nevladinih organizacija i zahtijevamo od vlasti da nas ubace u radne grupe koje se bave ovim problemom, kako bismo ga na adekvatan način mogli riješiti”, ističe Šabeta.

Ona naglašava da će nevladin sektor iskoristiti sva pravna sredstva u cilju sprješavanja donošenja konačne odluke o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

“Čak i ako bude usvojena odluka, da bi došlo do izgradnje pomenute deponije, potrebno je nekoliko godina, a mi ćemo u cijelom tom periodu nastojati da obustavimo izgradnju”, tvrdi naša sagovornica.

Crnković je mišljenja da je jedino rješenje pokretanje tužbe, ali da je potrebno uraditi sve da do toga ne dođe.

“Jasno nam je da je susjednoj državi najlakše zaprijetiti tužbom (jer nećeš biti ti taj koji će ih tužiti pa te baš boli briga za sve), ali stvarno je neophodno iscrpiti sve diplomatske načine. Građanima Krajine je stvarno strpljenje na izmaku, jer ova priča kao što rekoj traje skoro 20 godina. S tim, vrijedi dodati da ukoliko Hrvatska donese odluku štetnu po građane BiH, smatram da i građani tu mogu uraditi važan posao. Primjera radi, kupovinom jednako kvalitetnih domaćih ili nekih drugih uvoznih proizvoda jednako možete napuniti frižider, ali poslati itekako jaku poruku susjedima. Moramo biti svjesni da svi mi snosimo odgovornost da li će se to desiti ili ne, s tim da su odgovornosti različite od individue do individue”, navodi on.

Kako ističe, zabrinjavajući je enorman porast teme za prikupljanje jeftinih političkih poena, krenuvši od stranačkih peticija (potpuno mimo svih zakona), pa do zapaljivih izjava koje ničemu ne doprinose.

“Naše je da zamolimo ostatak BIH da bude uz nas, a Krajina će sigurno znati biti glasna kada bude trebalo”, zaključuje Crnković.

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Visit us on Facebook