Rezultati PISA testiranja: Svaki drugi učenik u BiH funkcionalno nepismen

Bosna i Hercegovina je na PISA testiranju, koje je sprovedeno 2018. godine, zauzela 62. mjesto.

Na listi je rangirano 79 država, a prva dva mjesta zauzimaju Kina i Singapur.

Iz BiH je u istraživanju učestvovalo 6.480 učenika iz 213 škola, od 7 razreda osnovne škole do prvog srednje.

Nivo nepismemosti u BiH više je nego duplo nego u ostalim zemljama

“Svaki drugi učenik u BiH je funkcionalno nepismen”, rečeno je na predstavljanju rezultata PISA testiranja, te je navedeno da su najlošiji rezultati iz prirodnih nauka, a njabolji iz matematike.

Kada su u pitanju prirodne nauke rezultati u BiH su lošiji i od Sjeverne Makedonije koja je lošija od nas u drugim oblastima.

Od zemalja bivše Jugoslavije, ispred Bosne i Hercegovine su Slovenija (21) i Hrvatska (29), a niže pozicije zauzele su Crna Gora (52) i Srbija (45).

Estonija, Kanada, Finska i Irska su najbolje rangirane zapadne zemlje i zauzimaju od petog do osmog mjesta. Sjedinjene Države se nalaze na 13. poziciji, Ujedinjeno Kraljevstvo na 14, Njemačka na 20, Francuska na 23, a Rusija na 31. mjestu.

Dno liste zauzeli su Filipini, Dominikanska Republika, Kosovo*, Liban i Maroko,

PISA testiranje sprovodi se u cijelom svijetu na svake tri godine.

Šta je PISA?

PISA je najveće svjetsko istraživanje u obrazovanju u kojem je do sada učestvovalo preko million učenika. Provodi se svake treće godine, pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku saradnju – OECD, počevši od 2000. godine. U svakom ciklusu sve je veći broj zemalja koje učestvuju u PISA, a među 79 zemalja koje su učestvovale u zadnjem ciklusu – PISA 2018,  prvi put je bila i Bosna i Hercegovina.

Šta mjeri PISA?

PISA mjeri funkcionalno znanje, vještine i kompetencije učenika, odnosno njihovu sposobnost za rješavanje problema, te nam ukazuje koliko je znanje koje učenici posjeduju primjenjivo u daljem životu.

Upravo zato, PISA se provodi među petnaestogodišnjacima, pomažući nam saznati u kolikoj su mjeri učenici nakon završenog obaveznog obrazovanja pripremljeni za nastavak školovanja, uključivanje u proces rada i aktivno učestvovanje u društvu. Osim o znanju i vještinama učenika, PISA prikuplja podatke o individualnim, školskim i sistemskim faktorima koji imaju uticaj na postignuća učenika i pruža indikatore trenda. Uzorak istraživanja čini reprezentativni uzorak petnaestogodišnjih učenika.

Zašto je kvalitetno obrazovanje bitno?

Svijet se ubrzano mijenja. Mladi koji se školuju danas trebali bi kroz kvalitetan obrazovni sistem pridobiti znanja, vještine i kompetencije kojima će odgovoriti na društvene i ekonomske izazove budućnosti, te biti osposobljeni za buduća tržišta rada.

Zašto je PISA važna?

PISA daje priliku obrazovnim vlastima da dobiju objektivne i mjerljive pokazatelje stanja u obrazovnim sistemima i uspješnosti obrazovnih politika, sve to u međunarodnom kontekstu. Mnoge države koje teže napretku (poput Njemačke, Norveške, Estonije, Slovenije, Singapura) kontinuisano vrše poboljšanja svojih obrazovnih sistema  na osnovu pokazatelja međunarodnih istraživanja. PISA istraživanje obuhvata 90 odsto svjetske ekonomije i predstavlja jedan od indikatora za ekonomski razvoj. Smatra se da je PISA „rudnik podataka“ čija primjena može unaprijediti put ka budućnosti jedne zemlje.

Kako izgledaju PISA zadaci?

PISA ispituje znanja i kompetencije petnaestogodišnjaka iz čitalačke i matematičke pismenosti, te pismenosti iz prirodnih nauka. Zadaci se ne baziraju na apstraktnim podacima, niti na školskim planovima i programima, već na primjerima i problemima iz stvarnog svijeta i svakodnevnog života. Na primjer: apliciranje matematičkih operacija u građevinarstvu, snalaženje na mapi, izračunavanje kilometraže i brzine putovanja, tumačenje uputstava za upotrebu ili deklaracija na proizvodima, razumijevanje prirodnih procesa, razumijevanje informativnih tekstova iz medija itd… Osim zadataka u kojima učestvuju učenici, dio istraživanja obuhvaća i pedagoško i rukovodeće osoblje škola.

Koliko košta učešće u PISA istraživanju?

Za učestvovanje u PISA istraživanju potrebno je platiti ulaznicu, te podmiriti troškove provedbe. Preračunato na broj učenika kroz tri godine školovanja, Bosna i Hercegovina je za PISA 2018 izdvojila 1 KM po učeniku. Najveći dio troškova podmiren je zahvaljujući podršci međunarodnih partnera.

Ko provodi PISA istraživanje u BiH?

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH (APOSO) provodi PISA i ostala međunarodna istraživanja u BIH (TIMSS i  PIRLS). U ovom procesu, pored nadležnih ministarstava obrazovanja, podršku su dali međunarodni partneri:  Ambasada SAD-a u BiH,  UNICEF u BiH, Ambasada Norveške, Delegacija EU u BiH,  Misija OSCE-a u BiH, Save the Children i Fond otvoreno društvo.

Bosna i Hercegovina ima 12 ministarstava nadležnih za obrazovanje, te još dva koja koordiniraju ovu oblast.

Bosna i Hercegovina nije jedina država sa složenim uređenjem. Primjeri Švicarske, Belgije, Njemačke pa čak i SAD nam govore kako se sinergijom, bez obzira na različite nadležnosti, može osigurati kvalitet

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Visit us on Facebook