Kultura

UNPROFORSKO KOPILE – Ljubav, život i smrt u sjenci rata u BiH

banner

Krajem mjeseca marta iz štampe će izaći moj novi roman pod intrigantnim nazivom „Unproforsko kopile“. Naslov u potpunosti odgovara sadržaju romana pa sam ga nakon dugog razmišljanja odlućio ostaviti kao takvog. Roman je treći dio trilogije o Arifu, banovićkom rudaru, koji je preminuo u 92 godini života, ovdje u Danskoj, a sahranjen je u Banovićima i BiH ili bolje reći zemlji čiji je dio bio od rođenja, tokom cijelog života pa sve do smrti. Prvi dio govori o Arifu i njegovoj rani na duši. Cijeli život je mislio da je pogibija njegove kćerke, unuke i zeta, u toku rata u Bosni i Hercegovini, bila njegova najveća rana. Kada se nakon više od 20 godina susreo sa grobom svoje kćerke shvatio je da je njegova prava rana na duši Bosna i Hercegovina. Tom njegovom vječnom i nezaobilaznom temom počinje i drugi moj roman iz ove trilogije. Ipak je u glavnoj ulozi njegov unuk Damir koji se rodio na rijeci Kupi, na granici Hrvatske i Slovenije. Snahu je porodila njena svekrva Fadila sa flašom vode i svojom čistom bluzom. Taj momak je u Danskoj završio studije i postao ljekar. Kada je počeo raditi upoznao je koleginicu Sanju. Desila se ljubav i zajednički život iz kojeg Sanja ostaje trudna. Prije poroda kada je umrla njena baka, a njih dvoje, na osnovu fotografija i događaja koji je izazvao Arifov moždani udar, spoznaju da su djeca brata i sestre začeta od strane njihovih roditelja na radnoj akciji izgradnje omladinske pruge Brčko-Banovići. Rasplet se događa na kraju knjige. Radi opisanog roman nosi naziv „Udarnikova kći“.

Treća knjiga „Unproforsko kopile“ priča je o starijem Arifovom unuku Benjaminu. On već više godina živi sa djevojkom koja je Dankinja i zove se Pernile. Njen otac je vojni ljekar i u toku rata u BiH bio je stacioniran u Kiseljaku u bazi UNPROFOR-a. Sticajem okolnosti ona pronalazi dokumenta iz očeve banke u kojima stoji da on preko dvadeset godina šalje novac nekome u Bosnu. Tragajući kroz arhivu nalazi žensko ime i prezime i destinaciju Maglaj. Uvjerena je da u zemlji čovjeka sa kojim živi postoji biće koje je njen brat ili sestra. Čvrsta je u odluci da to istraži do kraja. Njen svekar preko svog prijatelja dobija podatke o toj ženi te Pernile saznaje da u Bosni živi mlad čovjek po imenu Ismet. Tek na zadnjoj stranici sve dobija smisao i stvara stvarnu sliku ove ljudske drame. Ovo nije roman o ratu, ali je proizvod rata. Nema ni političku ni rasnu niti vjersku konotaciju. Ovo je priča o životu i smrti. Govori o smrti jer je Arif preminuo samo nekoliko sedmica prije nego što je roman završen. Nakon samo nekoliko sati preminula je i njegova supruga Fadila. Otišli su na neko drugo, bolje mjesto, zajedno baš kako su i željeli. Radi tog događaja morao sam naknadno dodati još jedno poglavlje. Knjiga govori i o našim predrasudama i primitivizmu tipičnom za balkanski prostor. Radost rođenja zasjenjena je pogibijom sina, ali je naziv koje su mahaluše dale tek rođenom djetetu „Unproiforsko kopile“ usmrtio i oca djevojke koja ga je rodila. Kako je tiho živio tako je Rasim tiho i otišao, dobrovoljno zatvoren u svoju bosansku sobu, na svom šiljtetu i s fildžanom nepopijene kafe na njegovoj mangali.

Unproforsko kopile je roman koji se čita u dahu. Pisan je jezikom i govorom kojim to čine njegovi glavni likovi. Pitak je jer se gotovo sve najvažnije situacije opisuju kroz

dijalog likova. Moram istaći da je uložen veliki trud da se pronađu likovi iz knjige kako u Danskoj tako i Bosni i Hercegovini. Koristeći moje umjetničko pravo radnju sam smjestio na meni poznata mjesta jer su opisi tih mjesta autentični. Likovima sam ja dao imena kako bih zaštitio njihovu privatnost. Svaka sličnost sa stvarnim likovima je slučajna. Tose odnosi samo na glavne likove romana. Ostali ljudi su autentični i meni derage osobe. Vodio sam računa da time nikoga ne povrijedim.

Knjiga će izaći iz štampe polovinom marta, a bit će promovisana na Internacionalnom sajmu knjige u Sarajevu od 17. do 22. aprila. Prva promocija bit će organizovana u mom rodnom gradu Kladnju i gradu mog djetinjstva Banovićima. U Završnoj su fazi dogovori oko promocije ove knjige u Mostaru i Goraždu kao i još nekim gradovima u BiH. Na jesen slijede promocije u Danskoj i drugim zemljama.

Vezuv Bašić-Bašo

Related posts

ISMET HADŽIĆ PETODECENIJSKI TRAG U LIKOVNOJ UMJETNOSTI CRNE GORE (I)

JU BIBLIOTEKA I ČITAONOICA ,,NJEGOŠ” 2018-2022 ZLATNE GODINE KULTURE  PRIJESTONOG GRADA

Editor

Dokumentarni film “Scream for me Sarajevo” kreće na put oko svijeta

Leave a Comment