Ahmed Lindov: Norveški mediji su okarakterisali BiH kao državu koja je odmah počela uvoditi mjere za zaštitu svojih građana

Ahmed Lindov, predsjednik “Norveško-bosanske privredne komore” također je norveški političar koji kontinuirano nastoji pomoći spajanju Norveške i Bosne i Hercegovine na razne načine. Povod razgovora za portal Intelektualno.com je novonastala situacija vezana za virus COVID-19 te o tome kako su Bosna i Hercegovina i njene vlasti reagovale u cilju suzbijanja virusa.

Virus COVID-19 je već do sada znatno poremetio mnoge tokove u svijetu, a iz dana u dan sve je više zaraženih te se još uvijek ne nazire kraj. Kako su vlasti Kraljevine Norveške dočekali ovu pandemiju I kakve su mjere poduzete u cilju suzbijanja virusa?

Nažalost cijeli svijet se nalazi u jednoj teškoj situaciji zbog virusa COVID-19. Nema zemlje u Evropi da nije uvela neke mjere u cilju suzbijanja virusa, među njima i Norveška. Kako su dočekali vlasti ovu pandemiju nije lahko reći, ali činjenica da je tek u martu naručen veliki broj dodatnih respiratora pokazuje da je i Norvešku malo iznenadila pandemija. Od 14.marta su u Norveškoj poduzete mjere u cilju suzbijanja virusa. Tada je vlada zabranila rad školama, javnim ustanovama i svim preduzećima gdje je blizak ljudski kontakt, kao frizerskih salona, optičara, stomatoloških ordinacija i sličnih. Što se tiče zabrane kretanja, to još Norveška nije uvela. Imamo restrikcije da ne smijemo hodati jedni pored drugih, mora bit razmak od najmanje 1,5 m, ali se može izaći napolje bez maski i rukavica ukoliko niste u karantinu. Jedini vid zabrane kretanja koji je uveden na nivou države, jest da su zabranjeni višednevni boravci van opštine boravka. To je naišlo na velike kritike norveškog naroda iz jednog razloga, a to je da norvežani za uskrsne praznike putuju na planinu u svoje vikendice. Ove godine će morati ostati kući i to je do sada opisano kao najveće ograničenje u slobodnom životu Norvežana.  Za građane što su u karantinu strožije su mjere, oni moraju biti u kući, ako su sami smiju izaći, ali onda sa zaštitnom opremom i samo da obave potrebnu kupovinu. Ovdje se sedmično predstavljaju nove mjere i paketi za spas zdravstvenog sektora i ekonomije. Pored ovih navedenih mjera isto kao u Bosni i Hercegovini su zatvorene granice za osobe koje nisu građani Norveške. Ta zabrana važi do daljnjeg. Ukratko rećeno, uvedene su mjere čim je prešlo 200 zaraženih građana i one se odnose uglavnom na zabrani okupljanja većeg broja ljudi. Norveške vlasti ne zabranjuju izlaze napolje jer smatraju da se virus prenosi uglavnom ljudskim kontaktom, a ne putem svježeg zraka.

Postoji li bojazan norveškog naroda za ekonomske posljedice nakon završetka pandemije?

– Naravno da postoji, pored straha za zdravstveni sektor najveće su brige za ekonomiju države. Kao što sam rekao ranije, od 14.marta preduzeća u pojedinim sektorima imaju zabranu rada. To se odmah odrazilo na broj zaposlenih. Tako je od 14.03. do 31.03.2020 povećan broj nezaposelnih u Norveškoj za 235.000 ljudi. Trenutno Norveška ima ukupno preko 400.000 nezaposlenih što je najveći broj i procenat od drugog svjetskog rata. Svim ekonomskim analatičarima su ovo pokazatelji da je društvo pred velikim izazovom i poslije pandemije, jer ne znamo u kakvom ćemo stanju zateći norvešku ekonomiju. Još jedan pokazatelj da je ekonomija u ubrzanom padu jeste slabost kursa norveške krune. Norveška kruna se do početka pandemije držala na otprilke 10 kruna prema 1 Euru(5 kruna prema 1 KM), a sad je taj broj između 12,5 i 13 kruna prema euru. Ova dva pokazatelja nam govore da je ekonomija u izuzetno teškoj situaciji i da će broj nezaposlenih samo rasti ako država ne poduzme neke konkretne mjere za zaštitu radnih mjesta. Do sada nisu uvedene neke efektivne mjere, tek je danas(03.04.2020) uveden krizni paket, gdje firme koje mogu dokumentovati pad prometa od minimalno 30% u martu mogu dobiti kiriju i komunalije plaćene od strane države. Privredni sektor traži oslobađanje od državnih obaveza kao PDV-a, poreza i takse na radnu snagu. Do takvog oslobađanja još nije došlo, privrednici su dobili samo produžen rok za plaćanje navedinh obaveza. Vlast obećava da će u narednim sedmicama biti još jača pomoć privrednom sektoru. Svi mi koji živimo u Norveškoj se tome nadamo jer vidimo da privreda ne može opstati bez pomoći države u ovakvoj situaciji.

Da li bošnjačka dijaspora u Norveškoj na neki način učestvuje u akcijama i doprinosi olakšavanju novonastale situacije?

Bošnjacka dijaspora je uvijek aktivna u Norveškoj, a tako je i sada. Ova situacija je Bošnjacima više poznata nego Norvežanima, tako da su se bošnjacka udruženja i zajednice odmah od početka pandemije počela aktivisati i raditi na tome da ublaže posljedice uvedenih mjera na normalan život. Tu bi prvo želio da spomenem Islamsku zajednicu Bošnjaka u Norveškoj, koja od prvog dana pruža informacije na bosanskom i norveškom jeziku u vezi stanja u društvu. Islamska zajednica po ovom pitanju prednjači u odnosu na sve druge islamske vjerske zajednice u Norveškoj. Tako se svaki dan mogu vidjet objave na web-stranici, FB-stranici i drugim  društvenim mrežama, što je po meni bitno, pogotovo za starije ljude koji ne znaju norveški dobro, a ovako imaju mogućnost da prate situaciju iz dana u dan. Pored Islamske zajednica ima još jedna ustanova koja je dosta aktivna i pokušava na najbolji mogući način da prenese najnovije podatke o situaciji u Norveškoj svim Bošnjacima, a to je Ambasada Bosne i Hercegovine u Norveškoj i naš ambasador nj.e. dr. Nedim Makarević. Oni skoro pa svaki dan naprave rezime svih relevantni vijesti u Norveškoj i prevedu to na bosanski jezik i objave na svojim stranicama. Na taj način svi Bošnjaci imaju vijesti iz Norveške na bosanskom. Veoma je bitno da su ove ustanove na usluzi građanima u ovako teškim vremenima.

Pored ovih navedenih primjera imamo u Norveškoj jedan veliki broj udruženja koja svaka na svoj način pokušavaju da pomognu situaciji u Bosni i Hercegovini i u Norveškoj. Jedan primjer takvog udruženja je humanitarno udruženje Merhamet Norveška, koje je 22.03.2020 počelo skupljanje sredstava u Norveškoj za kupovinu jednog respiratora za Bosnu i Hercegovinu. Pored njih imamo primjer udruženja mladih Stečak, koje je za samo nekoliko dana skupilo značajna sredstva pomoći za Stolac. I druga udruženja rade aktivno na skupljanju sredstava i opreme za pomoć Bosni i Hercegovini. Možemo reći da se dijaspora primarno aktivirala kako bi pomogla domovini u ovim teškim trenucima, ali aktivisit u dijaspori su aktivni i u Norveškoj na raznim akcijama. Kao Bošnjak u Norveškoj se zahvaljujem svim aktivistima koji vode udruženja i pozivam svoje sugrađane da se pridruže akcijama svako na svoj način.

Kako ocjenjujete izvještavanje norveških medija vezano za pandemiju, da li se to izvještavanje svodi na senzacionalističke vijesti, većinom o broju umrlih I zaraženih ili je to ipak objektivno izvještavanje bez nepotrebnog širenja panike I straha među stanovništvom?

 –Što se tiče medjiskih izvještavanja u Norveškoj sva ona potpadaju pod instituciju Pressens Faglige utvalg -PFU (Medijski odbor profesionalnost), koja se bavi kontrolom tačnosti, pristupu prema čitaocu/gledaocu i novinarskoj etici. Iz tog razloga u Norveškoj općenito nemamo problem takozvani „senzacionalističkih vijesti“ jer sve medijske kuće znaju da će takvi članci biti sankcionisani. Tako je i sad u ovim vremenima pandemije, većina vijesti su o virusu COVID-19, u Norveškoj i u svijetu. Ne može se reći da su ti članci na neki način senzacionalistički. Imamo svaki dan članke gdje se piše o umrlim od virusa i povećanju zaraženih, ali se to radi na jedan profesionalan novinarski način. Tako da su članci uglavnom informativnog karaktera bez doze senzacije. Vlasti u Norveškoj pozivaju konstantno da ne treba praviti paniku, da je još stanje pod kontrolom i toga se drže i mediji kao i svi građani. Izbjegavanje panike i straha među građanima po meni trebaju svi mediji u svijetu da imaju kao zadatak u ovakvim vremenima. Bitno je da imamo relevantne vijesti dostupne, ali treba uvijek gledati izvor informacija koje čitamo. U Bosni i Hercegovini imamo veliki broj privatnih portala koji nisu medijske kuće, s toga je veći rizik za iznošenje netačnih vijesti u društvo. Zato je bitno da svi koji pratimo stanje u svijetu i državi gledamo izvor informacija. Na taj način možemo spriječiti paniku i nepotrebni strah. Sa ovim nepotrebnim ne govorim da se ne trebamo bojati zbog situacije, ali kada čitate neke portale vidite da ima tu dosta netačnih informacija koje imaju za cilj samo povećanje panike i straha u društvu, a takva situacija građanima nijedne države ne ide na ruku. Malo sam ovdje mozda otišao sa pitanja, ali ukratko mogu reći da nemamo problem „senzacionalističkih vijesti“ u Norveškoj i da svi nosimo dio odgovornosti koje informacije plasiramo u naše okruženje, zato uvijek gledajmo izvor informacija.

Prije nekih mjesec dana naveli ste da su norveški mediji dobro ocijenili spremnost I reakciju  Bosne i Hercegovine kada je virus COVID-19 bio u usponu. Da li se Bosni I Hercegovini I danas može dati dobra ocjena kada su u pitanju svjest naroda i reakcija vlasti I zdravstvenog sistema? 

 –Tačno je, norveški mediji su početkom pandemije  okarakterisali Bosnu i Hercegovinu kao državu koja je odmah počela uvoditi mjere za zaštitu svog naroda. Koliko mogu vidjeti mjere sprječavanja širenja virusa su još aktivne u Bosni i Hercegovini, i dosta su stroge. Brojni ekspreti ovakve mjere smatraju jako dobrim potezom. Bitno je da se ne dođe do situacija kao što su u Americi, Italiji i Španiji gdje se nisu mjere uvele na vrijeme i sad imamo veliki broj oboljelih i umrlih. Vlast u Bosni i Hercegovini ćesto zaslužuje kritike, ali ne možemo reći da u ovoj situaciji nisu odradili posao isto dobro kao u drugim evropskim zemljama. Moramo imati u vidu ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini i kad se to uzme u obzir, dobro se sad za sad nosimo sa pandemijom. Tu bih pohvalio prvo građane Bosne i Hercegovine koji se pridržavaju uvedenih mjera, medicinske radnike koji rade na liječenju i sprječavanju širenja virusa, ali pohvalio bih i vlast koja kao što sam rekao ranije radi svoj posao bolje nego što to rade kada nije stanje krize. Trenutno nam u Bosni najveći problem predstavlja nepovjerenja građana vlastima i medicinskom sektoru. To je jedan veliki problem iz razloga što u ovakvim situacijama moramo pratiti upute vlasti da bi na najbolji način društvo prošlo kroz ovu krizu. Moramo znati da se ovdje radi o jednom nevidljivom neprijatelju i da će biti grešaka u liječenju ili uvođenju mjera zabrane. To se ne dešava samo u Bosni, već je to nešto što se događa u cijelom svijetu. Zato nemojmo vjerovati u sve informacije koje dobijemo iz nepovjerljivih izvora. Veoma je bitno da poštujemo upute koje dobijamo od nadležnih i od medicinskih radnika. Često mogu vidjeti komentare i članke kako se u Bosni čuvaju testovi za one bitne i da se građani obični ne testiraju. Na to mogu reći da ne vjerujem da je tako jer evo gledam situaciju u Norveškoj i kada nazovete i kažete da se ne osjećate dobro i ovdje vam doktor kaže da ostanemo kući, a ako ne budete bolje uzmite paracetamol. Tesitraju se osobe koje imaju utvrđen kontakt sa ljudima koji su bili pozitivni ili van granica Norveške ili koji već imaju respiratorne probleme. Tako da mogu reći da se i ovdje testira malih broj gradjana od onih koji traže testiranje. Kada se pogledaju mjere koje su uvedene u Bosni i Hercegovini i odnos većine građana prema njima, može se sa sigurnošću dati prolazna ocjena. Ocjena bi bila mnogo bolja po meni, da su jednake informacije i rekacije na teritoriji oba  entiteta. Sad je jedan od razloga nepovjerenja vlastima, upravo to što RS uvodi jedne mjere dok FBIH uvodi druge. To po meni ima dosta negativan utjecaj na cijelo društvo. Ovim putem pozivam entitske vlasti da prenesu odgovornost za uvođenje mjera na državni nivo, na taj nacin bi se još bolje Bosna i Hercegovina nosila sa izazovima koje predstavlja pandemija virusa COVID-19. U ovim trenucima je bitan jednak odnos prema građanima te zato bi  uvođenje mjera na državnom nivou imalo bolje rezultate nego na entitetskom nivou.

Za kraj bih želio da kazem sljedeće:

Poručio bih svim građanima Bosne i Hercegovine da ostanu zdravi, da prate upute koje su dale nadležne institucije, da se poštuju i da pomažu jedni drugima u ovim teškim trenucima jer zajedno moramo graditi državu.

Političarima u Bosni i Hercegovini bih poručio sljedeće: Ovo nije vrijeme za politička markiranja i jeftinih napada jedni na druge. Morate svi stati kao državnici i naći riješenja koja su najbolja za sve građane Bosne i Hercegovine, a ne koristiti ovu krizu u kojoj se svi nalazimo za jefitne političke poene i ispiranje mozga narodu.


Razgovarao: Mirza Malović/Intelektualno.com

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Visit us on Facebook