Kao rezultat pandemije u Bosni i Hercegovini 30,000 osoba je izgubilo posao i prihode

Prema službenoj statistici kao rezultat pandemije u Bosni i Hercegovini je 30,000 osoba izgubilo posao i prihode. Država ih ne može podržati, piše Austrijski Der Standard.

Stoja M. već sedmicama ne izlazi vani. Zbog pandemije je od 20. marta, u bh. entitetu Federacija, ljudima starijim od 65 godina zabranjen izlazak iz njihovih domova. U međuvremenu je zakon malo ublažen tako da penzioneri mogu podići svoje penzije iz banaka. Ali Stoja M. ima upalu zglobova i ionako više ne može ići u šetnju.

Ova 85-godišnjakinja živi u malom stanu na drugom spratu stambene zgrade u Sarajevu. Pripada jednim od najsiromašnijih među siromašnim u gradu, koja bez vanjske pomoći ne bi mogla preživjeti. Na vratima stoji u svojoj crveno-ružičastoj pidžami i zahvaljujući se prihvata plastičnu kutiju. Crveni križ svakodnevno joj donosi jedan topao obrok, a danas je to bio lonac sa supom od kupusa i kriška jeftinog bijelog hljeba.

Boris, pažljivi, mladi volonter, tokom svake posjete starijoj osobi raspituje se o njihovom stanju. Razgovor s volonterima Crvenog križa jedini je kontakt s vanjskim svijetom koji ti ljudi imaju. Boris i njegove kolege svakodnevno voze stari, raštimani VW Golf po sarajevskim brdima. Ovdje gore, na nekadašnjoj liniji fronta, mogu se vidjeti mnoge kuće sa ostacima gelera, između cvjetova jorgovana i maslačka. Ali neki od ljudi koji ovdje žive su zastrašujuće siromašni i usamljeni.

Jedna 96-godišnja žena koja živi u kući na četvrtom spratu uopšte nema rođaka i hoda isključivo pogrbljena. Dok otvara vrata, podiže svoj pogled odozdo i na njezinu naboranom licu se naslućuje strah. Ona uopšte nema penzije i nema novca. Socijalna podrška u tako siromašnoj zemlji kao što je Bosna i Hercegovina ne pokriva sve kojim pomoć treba. Da danas nije dobila supu od kupusa, ova starica ne bi imala što jesti.

Pandemija Covid 19 pogoršala je socijalnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Asad Kučević iz kancelarije Crvenog križa u Novom Sarajevu kaže da su mnogi stariji ljudi u početku telefonirali uspaničeni jer su se bojali da se niko neće brinuti za njih. Zbog policijskog sata nisu bili u stanju i mogućnosti otići do javnih kuhinji. Prije svega bilo je potrebno umiriti ih i pojasniti im situaciju, kaže on. Sada se povećava potreba pomoći u preživljavanju, jer su mnogi ljudi potonuli u novo siromaštvo.

Rajko Lazić, generalni sekretar Crvenog križa BiH, kaže da je od izbijanja pandemije prema službenim podacima došlo do povećanja broja nezaposlenih od 30.000 osoba – ali budući da mnogi Bosanci i Hercegovci nisu zvanično prijavljeni da su imali posao, broj onih koji su ostali bez posla je mnogo veći. Na primjer, ljudi koji rade u prevoznom sektoru ili oni koji su vlasnici malih trgovina. U Bosni i Hercegovini nema državne podrške za te ljude, za razliku od Austrije.

U normalnim okolnostima, 3,900 domaćinstava svakodnevno dobije jedan topli obrok od Crvenog križa. “Ali potrebe su sada mnogo veće. Povećale su se za gotovo 50 posto. Sada opslužujemo 5,000 domaćinstava jer su ljudi ostali bez prihoda.” U posljednjih nekoliko sedmica, međutim, mnogo veći broj ljudi prima podršku – ukupno 16,000 domaćinstava.

Dijele se paketi pomoći koji sadrže osnovne životne namirnice poput ulja ili brašna i higijenskih proizvoda. Osim toga, ljudima se pomaže da plate račune, naprimjer, kako bi nastavili se grijati, ali dobivaju i lijekove. Mnogi ljudi također imaju velikih problema i da uzmu lijekove koji su im potrebni zbog ograničenja transporta – to se odnosi na bolesnike s epilepsijom ili ljude s autoimunim bolestima.

Volonteri rade na lokalnom nivou zajedno sa centrima za socijalni rad, koji znaju kome je podrška najpotrebnija. To je posebno važno u ruralnim područjima. Crveni križ također vrši dezinfekciju, što je uvelike potrebno u migrantskim centrima, naprimjer.

Lazić ističe da će nedostatak zdrave hrane i sunca imati posljedice po zdravlje. “Imunitet tijela bi se zapravo trebao ojačati nakon zime. Ali sada će zbog zabrane izlaska druge bolesti povećati.” Na primjer, u dijelu zemlje Republika Srpska – kao i u Srbiji – svi su ljudi u jednom trenutku bili zatvoreni četiri dana. “To će dugoročno utjecati na psihološko i fizičko zdravlje”, rekao je Lazić Standardu.

Crveni križ Bosne i Hercegovine sada je ostao bez vlastitog prihoda – jer donacije lokalnih firmi sada izostaju, kao i prihodi od kurseva za prvu pomoć. “Uskoro će nam ponestati novca”, kaže Lazić. “A sada smo potrebni ljudima koji nemaju primanja i nemaju ušteđevine. Ovdje se zaista radi o spašavanju života.”

U Bosni i Hercegovini postoji ukupno 166 podružnica Crvenog križa. Prema riječima Lazića ohrabruje činjenica da je od početka pandemije mnogo volontera priskočilo u pomoć: “Proteklih dana imali smo 526 volontera.” Međutim, onim koji su mlađi od 18 godina sedmicama nije dopušten izlazak u Federaciji BiH, pa se zbog toga ne mogu uključiti da pomognu u ovoj situaciji.

Crveni križ se u ovoj državi jugoistočne Europe želi usredotočiti na pomaganje ljudima da pomognu sami sebi pružanjem podrške malim poljoprivrednicima u vidu sjemena i alata. “Već imamo iskustva u ovom području”, kaže Lazić, “jer smo vodili programe poput ovog nakon poplava 2014. godine.” Ideja je da ljudi dovoljno uzgoje u svojim vrtovima za svoje osnovne potrebe. “Zato pozivamo da se tim ljudima kupe sjeme i alat”, dodaje.

U međuvremenu su neki Austrijanci s bosanskim korijenima pokrenuli akciju pomoći za najsiromašnije u zemlji u kojoj su rođeni. Austrijski Crveni križ je otvorio račun i sarađuje s Crvenim križem u Bosni i Hercegovini po tom pitanju. Posebno je važno da Crveni križ u Bosni i Hercegovini pomaže onima kojim je pomoć najpotrebnija – bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost.

O ovom motu se može čitati i u javnoj kuhinji na Trgu heroja u Novom Sarajevu. Piše: “Etnicitet: ljudi – religija: ljubav – nacionalnost: svijet”. (Adelheid Wölfl iz Sarajeva, 29. aprila 2020. godine)


Der Standard

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Visit us on Facebook