HISTORIJSKI PROJEKAT: Novi pravopis bosanskog jezika

BZK “Preporod” i Institut za jezik UNSA danas su u Sarajevu potpisali Memorandum o saradnji, koji podrazumijeva rad na izradi novog Pravopisa bosanskog jezika. Autorski tim predvodi akademik prof. dr. Dževad Jahić i činit će ga još četiri člana (akademkinja prof. dr. Hasnija Muratagić-Tuna, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Alen Kalajdžija i dr. Jasmin Hodžić), a Pravopisna komisija, ili Vijeće za normiranje bosanskog jezika, znatno je šira i još će se širiti, zavisno od potreba, a koncipirana je tako da je čine brojni lingvisti, odnosno uopće filolozi, historičari književnosti, književnici, vrsni lektori i drugi naučnici i stručnjaci iz različitih oblasti od značaja za izradu pravopisa, pri čemu se vodilo računa prvenstveno o naučno-stručnoj reprezentativnosti, ali i o vrlo važnom teritorijalnom kriteriju, tj. o tome da Pravopisna komisija treba uključiti i predstavnike različitih sredina u kojima se govori bosanski jezik.

Na novinskoj konferenciji je istaknuto da je BZK „Preporod“ insistirao na tome da to budu isključivo oni autori koji su spremni raditi na pravopisu kao općenarodnom dobru, a ne kao na vlastitom, autorskom djelu jer pravopis ne smije biti privatno vlasništvo bilo kojeg pojedinca. Autori pravopisa biti će u suštini naučno-stručni „izvršioci radova“, a nosilac autorskih prava bit će BZK „Preporod“ kao najstarija i temeljna ustanova kulture Bošnjaka, tj. kao narodna ustanova, tako da će i u tom smislu novi bosanski pravopis biti deindividualiziran i deprivatiziran – općenarodno dobro. Direkcija BZK „Preporod“ na saradnju i zajednički rad na pravopisu pozvala je i Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu kao respektabilnu naučnu ustanovu gdje se također već neko vrijeme promišljala potreba izrade novog pravopisa bosanskog jezika.

  1. Otkud se uopće javila ideja ili potreba za izradu novog pravopisa bosanskoga jezika?

Kao što je poznato, Bošnjačka zajednica kulture (BZK) „Preporod“ kao temeljna i najstarija ustanova kulture Bošnjaka, a koja suštinski ima status bošnjačke kulturne matice, još 1996. godine objavila je prvi pravopis bosanskog jezika, baš onako kako su desetljećima pravopise hrvatskog i srpskog jezika objavljivale Matica hrvatska i Matica srpska. Time je „Preporod“ praktično započeo proces savremene standardizacije bosanskog jezika kao takvog, pri čemu je ovaj, „Preporodov“ pravopis istovremeno bio i uopće prvi pravopis bosanskog jezika ikad. Ovaj pravopis sastavio je prof. dr. Senahid Halilović prema smjernicama Pravopisne komisije čiji je predsjednik bio znameniti borac za bosanski jezik Alija Isaković, a koju su činili naši istaknuti autoriteti u ovoj oblasti u tom trenutku, tako da je „Preporodov“ pravopis iz 1996. godine bio rezultat širokog naučno-stručnog i društvenog konsenzusa o bosanskom jezičkom standardu i bosanskoj pravopisnoj normi. Pritom, upravo „Preporodov“ pravopis iz 1996. godine odigrao je jednu od ključnih uloga i u afirmaciji bosanskog jezika kao takvog, i to kako u Bosni i Hercegovini, tako i u međunarodnim okvirima, gdje će jedno vrijeme biti i jedina stvarna „slika i prilika“ bosanskog jezika i njegovih standardnojezičkih karakteristika.

Iako je u svakom dobro uređenom i odgovornom društvu pravilo da se maternji jezik standardizira, odnosno normira u institucionalnim okvirima, i da to, naravno, radi institucija koja je po svojoj suštini najpozvanija da se bavi ovim ključno važnim pitanjima, u međuvremenu se desilo da je bosanski jezik stjecajem okolnosti izgubio ovu svoju „matičnu kuću“, tj. instituciju koja je po suštini stvari nadležna za reguliranje bosanskog jezičkog standarda. A tako je došlo i do toga da pitanja norme bosanskog jezika uređuju pojedinci, što smo imali priliku vidjeti u različitim normativnim priručnicima koji su se javljali prethodnih godina. Naučno-stručno i društveno gledano, to, naravno, nije prihvatljivo bez obzira na to o kojim se pojedincima radi jer norma bilo kojeg jezika, pa tako i bosanskog, ne smije biti rezultat stavova i odluka pojedinaca, bez obzira na njihove kompetencije, već mora biti rezultat širokog naučno-stručnog i društvenog konsenzusa, baš onako kako je to bio slučaj s „Preporodovim“ pravopisom iz 1996. godine. U suprotnom, norma nije – norma, tj. nije standard koji je verificiran naučno-stručnim i društvenim dogovorom, a samim tim takav „standard“ nije ni obavezujući. Tako su, uostalom, pojavama individualnog normiranja bosanskog jezika govornici ovog jezika u međuvremenu dovedeni i do brojnih zbunjenosti u pogledu onog šta jeste, a šta nije bosanski jezički standard, pa se danas mnogi pitaju šta je to norma bosanskog jezika. Došlo je, dakle, do destabiliziranja standarda bosanskog jezika.

Bosanski jezik sebi ne može dozvoliti destabilizaciju svojeg standarda, odnosno to da izgubiti svoju jasno definiranu normu, tj. svoj jasno definirani standardnojezički identitet. To je posebno pogubno upravo za bosanski jezik, koji se uporno negira i danas, kao što se negirao tokom proteklih više od stotinu godina, a ove negirajuće procese neizbježno pomaže i svako destabiliziranje norme bosanskog jezika. Zato je pitanje definiranja – ili sad već stabiliziranja – norme bosanskog jezika od vitalne važnosti za bosanski jezik kao takav.

S obzirom na ove godinama evidentne probleme vezane za status i karakter bosanskog jezičkog standarda, ali i njegovu neadekvatnu primjenu, u BZK „Preporod“ također godinama postoji potreba da se napokon nastavi proces daljnjeg institucionalnog normiranja bosanskog jezika, odnosno njegovanja, razvoja i unapređenja bosanskog jezičkog standarda. Sad je već krajnji trenutak za takvo što, tim prije što posebno u posljednje vrijeme bilježimo sve očitiju i sve veću zbunjenost u vezi s normom bosanskog jezika, ali i sve nedosljedniju primjenu bosanskog jezičkog standarda u svim sferama života – od školstva i medija do svakog drugog oblika privatne i javne komunikacije. Karakterističnog bosanskog jezičkog standarda sve je manje među govornicima ovog jezika, a sve više zbunjenosti i dilema, što je vrlo opasno po bosanski jezik i što može imati vrlo štetne i dugoročne posljedice. Zato je novi bosanski pravopis ne samo potreba već – nužnost.

  1. Šta je cilj novog pravopisa bosanskog jezika i šta je tu novo?

S obzirom na to da se u međuvremenu destabilizirala i da se sve više počela gubiti karakteristična norma bosanskog jezika kao takvog, osnovni cilj izrade novog bosanskog pravopisa jeste upravo stabilizacija bosanskog jezičkog standarda i očuvanje njegovih karakterističnosti. Naravno, pravopis se mora i modernizirati te uskladiti s promjenama u jeziku koje su se javile u međuvremenu, a prije svega mora se pojednostaviti i učiniti što je moguće više pristupačnijim korisnicima. Jer, svaki pravopis služi prvenstveno tome da unaprijedi pismenost govornika nekog jezika i da im olakša u tome, a ne da im oteža i da im stvara dodatne nedoumice i komplikacije. Novi pravopis bosanskog jezika mora, dakle, biti bolji, savremeniji i funkcionalniji.

Međutim, posebno važan cilj novog bosanskog pravopisa jeste da istinski bude rezultat što je moguće šireg naučno-stručnog i društvenog konsenzusa, tim prije što je, po definiciji, svaki pravopis obavezujući za sve govornike nekog jezika. A to praktično znači da novi bosanski pravopis ne smije više biti pravopis bilo kojeg pojedinca – pravopis, naprotiv, treba dokraja deindividualizirati i deprivatizirati, i to kako u autorskom smislu, tako i u smislu autorskih prava nad pravopisom. Zato će novi pravopis sastaviti ne više jedan autor već grupa autora i zato će ovaj put još značajniju, odlučujuću ulogu imati Pravopisna komisija, odnosno Vijeće za normiranje bosanskog jezika, koje će u konačnici suštinski oblikovati bosanski jezički standard. Dakle, ne više pojedinac već što je moguće šire naučno-stručno tijelo stajat će iza novog bosanskog pravopisa. Pritom, autori pravopisa biti će u suštini naučno-stručni „izvršioci radova“, a nosilac autorskih prava bit će BZK „Preporod“ kao najstarija i temeljna ustanova kulture Bošnjaka, tj. kao narodna ustanova, tako da će i u tom smislu novi bosanski pravopis biti deindividualiziran i deprivatiziran – općenarodno dobro.

  1. Kako je okupljen tim koji će raditi na novom bosanskom pravopisu i koja je uloga Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu?

Autorski tim predvodi akademik prof. dr. Dževad Jahić i činit će ga još četiri člana (akademkinja prof. dr. Hasnija Muratagić-Tuna, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Alen Kalajdžija i dr. Jasmin Hodžić), a Pravopisna komisija, ili Vijeće za normiranje bosanskog jezika, znatno je šira i još će se širiti, zavisno od potreba, a koncipirana je tako da je čine brojni lingvisti, odnosno uopće filolozi, historičari književnosti, književnici, vrsni lektori i drugi naučnici i stručnjaci iz različitih oblasti od značaja za izradu pravopisa, pri čemu se vodilo računa prvenstveno o naučno-stručnoj reprezentativnosti, ali i o vrlo važnom teritorijalnom kriteriju, tj. o tome da Pravopisna komisija treba uključiti i predstavnike različitih sredina u kojima se govori bosanski jezik. Autori su, naravno, izabrani prema svojim naučno-stručnim kompetencijama i referencama, a po prijedlogu voditelja autorskog tima, pri čemu je BZK „Preporod“ insistirao na tome da to budu isključivo oni autori koji su spremni raditi na pravopisu kao općenarodnom dobru, a ne kao na vlastitom, autorskom djelu jer pravopis ne smije biti privatno vlasništvo bilo kojeg pojedinca.

Pravopis se, u smislu prvih pripremnih faza, već radi u okvirima Instituta za bošnjačke studije BZK „Preporod“, dakle tamo gdje je izrađen i „Preporodov“ pravopis iz 1996. godine. No, kako bi pravopis dobio još širi okvir, odnosno kako bi bio rezultat još šireg naučno-stručnog i društvenog konsenzusa, Direkcija BZK „Preporod“ na saradnju i zajednički rad na pravopisu pozvala je i Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu kao respektabilnu naučnu ustanovu gdje se također već neko vrijeme promišljala potreba izrade novog pravopisa bosanskog jezika. S ovim u vezi potpisali smo i Memorandum o saradnji Instituta za bošnjačke studije BZK „Preporod“ i Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, koji je tako postao ključno važni sunosilac svih projektnih aktivnosti i naš glavni naučno-stručni partner na projektu izrade novog pravopisa bosanskog jezika. Zajedno i sporazumno imenovat ćemo sva tijela koja će biti uključena u izradu pravopisa i, naravno, zajedno ćemo raditi na pravopisu, a zajedno ćemo biti i izdavači novog bosanskog pravopisa kad bude dovršena njegova izrada, što je planirano što prije, a najkasnije tokom naredne, 2021. godine, s tim što BZK „Preporod“ kao inicijator projekta ima i obavezu iznalaska finansijskih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju. Udružili smo, dakle, snage, povezali naše resurse i energije, baš onako kako to treba biti, i tako stvorili sve ključne pretpostavke da novi bosanski pravopis konačno istinski bude rezultat širokog naučno-stručnog i društvenog konsenzusa o normi bosanskog jezika i da po svemu bude reprezentativan – naš stvarni bosanski pravopis.

Biserje

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Visit us on Facebook