Moj stav

KUDA IDE BIH DIJASPORA (10)- Zijad Bećirević: ​Bosanskohercegovačka dijaspora u vlastitom ogledalu

banner

Iza nas  je već 16 godina od osnivanja Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSDBiH) i ne mnogo manje od formiranja Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA), a između Bosne i Hercegovine  i njene milionske dijaspore još uvijek je duboki jaz i  iskopani rovovi.  Samo neke od njih pokušali su premostiti bosanski entuzijasti, a nedavno svojom “Platformom za progres“ i  preći  Prof. Dr.Mirsad Hadžikadić, Osnivač Savjetodavnog vijeća za BiH i uspješan američki biznismen, ali tek nakon što je osvojio 50.000 glasova na posljednjim općim BH izborima.

Svi pokušaji da se uspostavi i  oživotvori pupčana veza između  BH dijaspore, koja broji blizu 2 miliona bh građana  i njene matice  Bosne i Hercegovine ostali su samo na pokušajima i bilježe ograničene, a  obzirom na potencijal,  porazne rezultate.

U septembru 1999. godine Dr. Mustafa Karavdić- Predsjednik Kulturnog društva “Preporod“ iz Sidneja – Australija, pokrenuo je inicijativu  za osnivanje Zajednice svih bosanskohercegovačkih uduženja, koja bi ih udružila i povezala u jednu mrežu. Ovu ideju podržala je Zajednica BH udruženja Velike Britanije i Republike Irske i odlučila  da je provede u djelo. Osnovan je inicijativni – Organizacini odbor, koji je izvršio  pripreme i  u sve zemlje u kojima žive Bosanci i Hercegovci poslao Pismo namjere. Članovi odbora bili su: Dr. Zdenka Besara, Kelima Dautović, Branka Franić, Faruk Tičić, Zajim Pašić, Anes Cerić, Nihad Filipović, Ferid Kevrić. Idriz Kadunić, Muhamed Siranović, Idriz Saltagić, Spaho Bajrić, Namik Alimajstorović, Mustafa Karavdić, Hajrudin Avdić, Mirzet Dajić, Besim Ibrišević i Šukrija Džidović.

Održano je više pripremnih skupova, od kojih je jedan od finalnih održan u ljeto 2001.g.  u Londonu, na kojem je odlučeno da se Osnivačka sjednica Kongresa održi u Sarajevu i utvrđen Pristupni dokument, koji je  poslan na 700 adresa, svim  bh udruženjima na razmatranje. U njemu su izloženi osnovni razlozi i pravci organizovanja bh dijaspore u svijetu.

Svjetski savez dijaspore BiH (SSDBiH) osnovan je  u Sarajevu 25 i 26. Maja 2002.g. na sjednici kojoj je prisustvovalo 200 delegata  iz 23 zemlje. Osnovan je kao krovna organizacija BH dijaspore sa zadatkom da poveže bh iseljeništvo u svijetu i omogući njegovo  efikasnije uključivanje i prisutnost u rješavanju pitanja od interesa za BH dijasporu i državu BiH. Na Osnivačkoj sjednici ponuđena su četiri  dokumenta: Uloga dijaspore u razvoju BiH i njenom uključenju u evroposke integracije, Ekonomske veze dijaspore i BiH, Obrazovne , informativne, kulturne i sportske veze između dijaspore i BiH i Deklaracija osnivačkog Kongresa BH dijaspore. Tada je izabran Glavni odbor od 18 članova. Za prvog predsjednika SSDBIH izabranan je g. Namik Alimajstorović , koji je obavio prva dva izborna mandata. Jedna od njegovih prvih poruka bila je : “Na snagama naše dijaspore možemo graditi  i učvršćivati  bosanski lobi koji će biti temelj i oslonac današnjim i budućim generacijama.” Od tada do danas pokušano je i urađeno mnogo. Održano je 9 kongresa, a posljednji deveti 7. Jula 2018. godine u Sarajevu.

Neki od učesnika Osnivačkog kongresa su: Mustafa Karavdić – Australia, Jasmina Turajlić i Dag Đumrukčić- Engleska, Fahrudin Burek – Njemačka, Lamija T anović – Danska, Murat Kovač – Njemačka, Sabit Milinkić – Australia, Alija Kadrić -. Švedska, Omer Behmen – Sarajevo, Avdo Hebib – Sarajevo, Sulejman Alijagić – Sarajevo, Benjamin Markin – Japan…. I ja, autor ovog teksta, trebao sam biti jedan od učesnika, ali sam bio spriječen, pa sam pismenim putem dostavio svoje prijedloge i sugestije, od  kojih su neki bili upotrebivi i korisni  pri izradi  kongresnih dokumenta.

U pripremnim Zadacima za organizovanje osnivačkog kongresa B-H dijaspore, objavljenim u brošuri publikovanoj marta 2001. godine, objavljena su tri teksta na  tu temu. Jedan je bio iz Ambasade BiH u Kopenhagenu od Pr. Dr.  Lamije Tanović, drugi od Akademika Muhameda Filipovića, a treći pod naslovom  “Bosanskohercegovačka  dijaspora u vlastitom ogledalu“ je bio moj tekst.  Obzirom da ciljevi, teze i strateški pravci ni danas nisu izgubili na zanačaju i aktuelnosti, odlučio sam da vam ga predočim.

BOSANSKOHERCEGOVAČKA DIJASPORA U VLASTITOM OGLEDALU

Nesumljivo je došao trenutak da se bh dijaspora, rasturena po čitavom svijetu, mora naći i ogledati u vlastitiom ogledalu, da bi prepoznala svoj lik i odredila svoje mjesto prema svojim trenutnim  i potencijalnim vrijednostima. Sazrelo je vrijeme u kojem se moraju naći i trasirati putevi i komunikacija, kako unutar dijaspore, tako i van nje, naročito oni magistralni, koji vode Bosni i njenom gravitacionom krugu. Konačno, kucnuo je trenutak u kojem se bh dijaspora, ona iz ranije sjene i ova pridošla, moraju pojaviti kao ključni faktor bez kojeg se ne mogu rješavati vitalna pitanja bosanske države, ili fakltor na koji svakog trenutka trebaju i moraju računati međunarodni arbitri.

Oči dijaspore ovog trenutka usmjerene su u dva osnovna pravca: prvi, u nju samu, na kojem mora spoznati svoje biće, precizno utvrditi migracione krugove, njihovu brojnost, uočiti njihove potrebe, opravdane zahtjeve i želje. Drugi, usmjeren u otadžbinu, u Bosnu koju kroje i prekrajaju po nekim sumnjivim projektima, stvarajući umjesto jedinstva nove podjele, ne samo na teritorijalnom već i vjerskom osnovu. Zbog toga bh migracija mora naći put unutarnje komunikacije, uobličiti svoje ciljeve kroz multi-nacionalni program, utvrditi svoj potencijal i maksimalan dio svoje vrijednosti staviti u funkciju jačanja i ozdravljenja zajedničke otadžbine.

Već ovog trenutka, iako program zajedničkog nastupa nije i ne može biti definisan, treba jasno i glasno reći svima  u svijetu: da postoji samo jedna država Bosna i Hercegovina, u kojoj ima dovoljno mjesta za narode koji u njoj žive, Bošnjake, Srbe, Hrvate i druge, ali i za bh dijasporu, koja želi da se vrati već sutra , ili bilo kad u budućnosti.

Najnovija inicijativa bošnjačkog iseljeništva u Velikoj Britaniji, pokrenuta iz Zajednice bh udruženja u Velikoj Britaniji, za održavanje Kongresa bosanskohercegovačke dijaspore, podržana je od strane bh udruženja u Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Holandiji, Australiji, Americi – Los Angelosu…

Formiran je Inicijativni odbor , koji će sačinjavati stalni članovi i predstavnici zemalja učesnica. Kongres bi bio otvoren za bh iseljeništva svih naroda i vjerskih opredelenja, za sve Bosance i Hercegovce, koji Bosnu i Hercegovinu osjećaju i smatraju svojom domovinom. Prvobitno ponuđen Inicijalni program , kao alternativa za održavanje Kongresa bh dijaspore u Velikoj Britaniji, može poslužiti kao osnova za formiranje prihvatljivog prijedloga.

Može se argumentovano konstatirati da je ovaj važan prvi iskorak bosanske dijaspore u svijetu zakasnio, da i dalje kasni, ali je to iskorak koji se mora učiniti i bolje da se što prije učini, kako bi dijaspora mogla naći sebe i revalorizovati svoje vrijednosti u kontestu konačnog  rješavanja bošnjačkog pitanja, na aktuelnoj političkoj svjetskoj sceni. To je istovremeno korak s kojim se mora reći svijetu, ali i domovini Bosni, da se više ništa ne može raditi bez njene dijaspore, veće od nje same.  Inicijatori i pokretači ovog Kongresa ostavljaju otvorene adrese za sve prijedloge  i sugestije organizacija i pojedinaca.

Naše JA za ovaj Kongres, naš doprinos ovom Kongresu, je put koji moramo proći svi mi prognanici, ali i naša zemlja Bosna, da bi ostvarili svoja prava i proklamovali vrijednosti, koje zaslužujemo svojim brojem  i statusom.  Bez čvrste komunikacijske veze  sa svojom masovnom dijasporom ne može opstati Bosna, niti dijaspora može potvrditi sebe  i svoju stvarnu ulogu, bez vjernosti i odanosti svojoj odtadžbini Bnosni i Hercegovini.  Ovo čudno dvojstvo  čini simbiozu nalik na “ sijamske blizance “, koji će sve što budu stariji  više trebati jedan drugog, ili biti  d a l j e  j e d a n  o d  d r u g o g, n a  o b o s t r a n u  š t e t u. Zbog svega toga Kongres bh dijaspore je nužda , želja i nada da bi sa njim stvari u BiH mogle poprimiti svoj mirniji  i stabilniji tok, ali i milionska prognanička masa lakše i brže doći do svojih izgubljenih prava.

Zijad BEĆIREVIĆ, SAD

*********

Cilj ovog teksta nije da daje ocjenu postignutih rezultata u odnosima između bh dijaspore i države BiH, već da potsjeti na vrijeme kada je osnovan Svjetski savez bh dijapore,  na njegove protagoniste i inicira svakog od nas da se upitamo šta smo do sada učinili  i možemo li učiniti više da interakcija bh dijaspore sa domovinom BiH bude uspješnija i  plodonosnija na obostranu korist i zadovoljstvo! Ovo nije zadatak i obaveza nekog drugog, već važna životna obaveza svakog od nas, bez obzira da li živimo u BiH ili negdje u svijetu.

 

Burlington, 16.Decembra 2018.g.                                 Zijad Bećirević

BHDINFODESK

 

O autoru:   Zijad Bećirević je rođen 1942. godine u Bosanskoj Dubici, u kojoj je živio aktivan stvaralački život punih 50 godina, do srpske agresije na BiH. Od rane mladosti do zrelih godina, kao ekomista i privrednik, bio je pokretač i nosilac mnogih društvenih i privrednih aktivnosti: u upravi, privredi, školstvu, kulturi, fizičkoj kulturi, turizmu. U tom periodu sklopio je brak s Hateminom Hatipović, u kojem su rođeni sin Armin i kćerka Enida.

Pod pritiskom  srpskog terora, kada im je oduzeto sve što su stvorili, Bećirevići su bili prisiljeni marta 1993. napustiti Bosansku Dubicu i nastaniti se kratko u Hrvatskoj, a potom Njemačkoj, gdje su proveli pet godina. Po izgonu iz Njemačke, u nemogućnosti da se vrate u okupiranu Dubicu, Bećirevići su preselili u američku državu Vermont, grad Burlington, gdje i danas žive.

Cijeli svoj život Zijad se bavio literalnim radom i žurnalistikom. Bio dopisnik mnogih listova i časopisa. Autor je bezbroj tekstova iz oblasti politike, ekonomije, tekstova s društvenom tematikom, koje možete naći na internet portalima Bosnjaci.net, chicagoraja.net, orbus.one, bedrudingusic.wordpress.com, bhdinfodesk.com, itd. , a 2008. g. je publikovao knjigu “Historija Bosanske Dubice“, s kojom je pozvao ne samo Dubičane, već sviju nas da učimo svoju historiju, jer bez poznavanja prošlosti ne možemo shvatiti sadašnjost, niti odrediti svoj put budućnosti.

Related posts

PETICIJA 8.372: BOŠNJAČKI ULTIMATUM VALENTINU INZKU

Editor

Dok Bakir i Bošnjaci “investiraju” s Kinom, Ujguri u logoru uzdišu za gramom slobode

(Video) Stanivuković u Zagrebu negirao genocid u Srebrenici i presude Haškog suda

Editor

Leave a Comment