Dopunske škole

Drammen: Bosanskohercegovačka dopunska škola rizničar bosanskog jezika

Tokom svečanosti prikazan je i kratki dokumentani film kojeg je napravila Lejla Džaferi. Kroz taj film, u kojem učestvuju učenici škole, oni su sami ispričali koliko im je važno poznavanje maternjeg, bosankog jezika u komunikaciji sa familijom i prijateljima u domovini, a i za njihovo dalje školovanje

Još od dolaska naših prognanika u Norvešku, ekzistira jedan trajan problem – asimilacija. Kako učiniti da naša omladina ne bude asimilirana, nego da se integriše? Pitanje koje traži dugoročne odgovore. Jedna od brana prema totalnoj asimilaciji jesu i škole našeg jezika, koje su samoinicijativno ogranizovali naši građani koji žive u Norveškoj. Ovo je posebno došlo do izražaja otkako maternji jezik više nije obavezan u norveškim školama. Jedan od takvih primjera jeste i škola bosanskog jezika u mjestu Drammen, nedaleko od Osla, nazvana simboličnim imenom Behar. Ta škola neprekidno radi već punu dekadu. Zbog toga su upriličili malu svečanost, na kojoj su prezentirani dosadašnji rad i rezultati.

O počecima rada svoje sjećanje je evocirao Muhamed Mujkanović, dugogodišnji prosvjetni radnik i u domovini i u Norveškoj, a koji je jedan od pokretača i nosilaca aktivnosti u radu škole bosanskog jezika Behar.
– Počeci rada ove škole datiraju od vremena kad smo uvidjeli potrebu da se naša djeca druže, okupljaju i da, kroz razne aktivnosti i komunikaciju među sobom, aktivno upotrebljavaju svoj bosanski jezik. U početku su to bile razne pjesmice, brojalice i igre. Uglavnom su to bila manja djeca. Ubrzo se vijest o našem radu širila i prišla su nam i djeca starijeg uzrasta. Godinama smo ih okupljali u raznim prostorima, ali u posljednje vrijeme, svoj prostor nam je ustupila jedna osnovna škola u naselju Gulskogen, tako da sada imamo na raspolaganju adekvatan prostor. Počeli smo skromno, bez skoro ikakvih učila, a danas imamo dosta toga na raspolaganju. Naši planovi su da i dalje nastavimo sa radom ove škole i da okupimo i uključimo u nastavu bosanskog jezika svu djecu koja gravitiraju ovom dijelu Norveške. Vremenom, djeca i omladina Dramena su pokrenuli i folklornu sekciju, kao još jedan segment učenja kulture naroda Bosne i Hercegovine. Ova grupa, inače djeluje u okviru Bosanskog kulturnog udruženja Drammen, ali većina članova su istovremeno sadašnji i bivši učenici škole bosanskog jezika Behar. Oni učestvuju na mnogim manifestacijama u ovoj općini. Tako su, na nedavno održanom Globus festivalu, svojim nastupom oduševili prisutne, pokazavši svu raskoš naše narodne nošnje i igara.

Muhamedu Mujkanoviću koji, inače radi u norveškooj školi i koji se potpuno uključio u rad ove škole kao predavač pomagali su Amir Džaferi, Aida Rogonja i Sanela Biser Ihtiman. Počeli su raditi sa dvije paralelne grupe učenika, ovisno od uzrasta. Osim jezika i komunikacije za manju grupu, starija grupa je radila jezik, kulturu, geografiju i historiju BiH. Rezultatima smo više nego zadovoljni jer su učenici pokazali zavidna znanja iz svih oblasti. Kroz školu je prošlo više od stotinu učenika.

Jedna od onih koja je neprekidno, uz Muhameda Mujkanovića Amira Džaferija, bila uključena u rad škole je i Aida Delić Rogonja. Ona se prisjetila početaka rada ove škole.

– Moja želja, kao pedagoga i majke male djece, je bila da skupimo što više djece i da s njima održavamo časove bosanskog jezika. Upoznala sam se s Amirom, koji je imao iste želje kao i ja. Okupili smo nekoliko porodica i početkom 2008. godine smo započeli naš rad s djecom uzrasta 2 do 7 godina. Kao predškolski pedagog ja sam djecu učila pjesmice i recitacije na bosanskom jeziku. Pronašla sam i nekoliko pjesmica koje smo pjevali na bosanskom i norveškom jeziku.

Djeca su uvijek privlačila pažnju slušalaca, na našim manifestacijama, koji su bili imponirani kako naša djeca s lakoćom pjevaju i recituju. Djeca su kroz igre, pjesmice i recitacije svake sedmie bogatili svoj rječnik bosanskog jezika. Tokom svečanosti prikazan je i kratki dokumentani film kojeg je napravila Lejla Džaferi. Kroz taj film, u kojem učestvuju učenici škole, oni su sami ispričali koliko im je važno poznavanje maternjeg, bosankog jezika u komunikaciji sa familijom i prijateljima u domovini, a i za njihovo dalje školovanje.

Na svečanosti povodom obilježavanja dekade škole bosanskog jezika Behar iz Drammena uručene su zahvalnice onima koji su nesebično doprinijeli radu same škole.

Zahvalnice su dobili Muhamed Mujkanović, Amir Džaferi , Almedina Suljić, Sanela Biser Ihtiman i Aida Delić Rogonja, koji su direktno bili uključeni u nastavu kao izvođači. Osim njih, zahvalnice su dobili i Elvana Gušić, Senada Duraković, Samir Velić, Amel Rogonja , Emina Dizdar i Sanel Oručević koji su pomagali u funkcionisanju i organizaciji rada škole. Zahvalnice je dodjeljena i freelace novinaru Fahrudinu Konjhodžić.

Također, zahvalnica je uručena i Savezu udruženja građana BiH u Norveškoj.

U programu obilježavanja ovog jubileja učestvovali su učenici IIma, Dina i Adna Rogonja, Ajla i Tarik Velić, Mihal i Lejla Džaferi, Aiša i Amer Ljeskovica, Selma Rogonja, Elma Dolovac, Lana, Ema i Alma Tanović, Dalal i Nermin Gušić, Adnan, Haris, Emir i Lamija Duraković, Muamer i Esma Mujkanović, Zlate Pidić, Adna Kulenović, Sara Okanović.

Tekst I foto: Fahrudin Konjhodžić

Related posts

Evropska juniorska informatička olimpijada: Benjamin Mujkić osvojio bronzanu medalju

BHD Info Desk Administrator

Podrška nastavnicima i učenicima: Digitalna sredstva za učenje na daljinu

BHD Info Desk Administrator

Ministar Hadžović održao sastanak s članicom Udruženja bh. učitelja u Danskoj

Editor

Leave a Comment