BiH dijaspora

Profesorica Amra Šabić-El-Rayess iz New Yorka: Amerika me sve više podsjeća na BiH uoči rata

Bišćanka Amra Šabić El-Rayess, profesorica i naučni istraživač na Univerzitetu Columbia, poslovna žena s političkim vezama koje sežu do aktuelnog predsjedničkog izazivača Joea Bidena i Hillary Clinton, s kojima se u više navrata lično susretala, u razgovoru za Radiosarajevo.ba otvoreno govori o današnjim američkim predsjedničkim izborima i tome šta Bosna i Hercegovina može očekivati od njihovog ishoda. 

Profesorica Šabić El-Rayess se nedavno američkoj javnosti predstavila sa knjigom “Mačka kojoj nikada nisam dala ime: Istinita priča o ljubavi, ratu i preživljavanju” (“The Cat I Never Named: A True Story of Love, War and Survival”), koja je izazvala veliku pažnju u Sjedinjenim Američkim Državama i ubrzo dobila status bestsellera, ali i velike pohvale kritike. 

Nakon što je preživjela agresiju u svom rodnom i, kako kaže, najdražem gradu, gdje je 1994. završila matematički smjer gimnazije, Šabić El-Rayess je u januaru 1996. godine odlučila je otići na studij u SAD. 

Već u decembru 1999. je diplomirala ekonomiju na elitnom Brown univerzitetu, na kojem je svojevremeno diplomu stekao i kreator Daytonskog sporazuma, pokojni američki ambasador Richard Holbrooke, a s kojim se Amra imala priliku upoznati. Vrlo ambiciozna Bosanka, zahvaljujući vrijednom učenju i radu, ostvarila je nevjerovatan uspjeh, te ne krije da na svaki način želi pomoći svojoj Bosni i Hercegovini, a posebno njezinom boljem pozicioniranju u vodećoj svjetskoj sili. 

Napetost u zraku 

Radiosarajevo.ba: Uvažena gospođo Šabić-El-Rayess, u kakvoj atmosferi Sjedinjene Američke Države dočekuju, po mnogima, historijske izbore danas, 3. novembra? Kakva su očekivanja? 

Šabić-El-Rayess: Sjedinjene Američke Države se nalaze u vrlo neizvjesnoj i zaista napetoj situaciji. Ja sam provela vikend na telefonu sa nekoliko političara ovdje koji će za nekoliko dana saznati da li su izabrani u američki Kongres ili ne. Zabrinuti su za stabilnost Amerike jer niko zaista ne zna da li će doći do nereda u reakciji na ishod izbora. Ovo je jedan presudan momenat u američkoj historiji. 

Dobro se sjećam svojih studentskih dana ovdje u SAD-u kako sam sa nekom lakoćom disala jer sam tada bila uvjerena da bez obzira na to ko je predsjednik SAD-a postoji jedan nivo ponašanja i dekora na koji se može računati. 

Jutro nakon što je predsjednik Barack Obama izabran po prvi put ja sam počela dan sa jutarnjom vježbom i nastavila radne obaveze kao da je bio bilo koji drugi radni dan, a sada gledam kako se prodavnice u najekskluzivnijim ulicama New Yorka, ne samo zatvaraju, nego se i stavljaju drvene ploče kako ne bi došlo do provala. 

Prijateljica mi je identične slike poslala jutros s Beverly Hills-a. Ovo je Amerika koju ja ne prepoznajem i koja me sve vise podsjeća na predratne dane u Bosni i Hercegovini, gdje smo svaki dan sve više tonuli u beznađe. 

Politički preokret 

Radiosarajevo.ba: Šta Bosna i Hercegovina može očekivati u slučaju pobjede izazivača, nama dobro poznatog Joea Bidena, a šta u slučaju ostanka predsjednika Trumpa u novom mandatu? 

Šabić-El-Rayess: SAD se nalazi na jednoj političkoj prekretnici. Pored pandemije i skoro 250,000 ljudi koji su do sada umrli radi korona virusa, Amerika se susreće sa velikim problemima rasizma, islamofobije, diskriminacije i generalno vrstom problema kojima se i ja bavim u svom radu. 

Na to sve, Kina postaje sve moćnija zemlja koja po obrazovanju, naučnim istraživanjima i ekonomiji parira SAD-u, što, naravno, izaziva jednu dozu neizvjesnosti o tome kakva se budućnost piše Americi. 

Znači Amerika ima pregršt svojih problema kojima će se pozabaviti u narednih nekoliko godina. Najbitnija je razlika, naravno, u političkim ideologijama koje će definisati pristup ovim navedenim problemima. Ako sadašnji predsjednik Trump bude ponovo izabran, vidjećemo sličnu politiku onoj koju već gledamo od 2016-te godine. 

Ako Biden bude izabran, dolazi sasvim novi pristup rješavanju ekonomskih, društvenih i političkih pitanja, naročito diskriminacije i rasizma koji su do sada ignorisani od sadašnje administracije. 

Radiosarajevo.ba: Imali ste priliku u više navrata da se susretnete sa predsjedničkim kandidatom, gospodinom Bidenom, kakvo je njegovo mišljenje o Bosni i Hercegovini i Balkanu danas? 

Šabić-El-Rayess: Po ranijim izjavama podpredsjednika Bidena jasno da je on prijatelj Bosne i Hercegovine. Bio je među prvima koji su u toku rata tražili da se Bosna i Hercegovina izuzme iz embarga naoružanja da bismo se mi mogli odbraniti od agresije Srbije, podržane od mnogih – ne svih – bosanskih Srba koji su bili naoružani od strane bivše Jugoslovenske narodne armije, koja je tako lažno nazvana, a kojojm je, zapravo, upravljala Srbija. Svima nam je jasno da je ta armija otvoreno prerasla u srbijansku vojsku koja je počinila genocid u Bosni i Hercegovini. To je tada bilo vjerovatno i Bidenu jasno. 

Međutim, jako bitno je napomenuti našem narodu da mora da računa samo na sebe, jer ni tada kada nam je bilo najgore, svijet nije zaustavio agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Mi na vanjsku politiku drugih država ponekad pogrešno gledamo na način kao da su druge države obavezne da u svoje kalkulacije uključe iz našu Bosnu i Hercegovinu. Vanjska politika SAD-a zasnovana je na onome što je Americi, a ne nama, u interesu. 

Mi kao Bošnjaci smo, praktično, bili na političkoj, društvenoj i ekonomskoj margini u okvirima bivše Jugoslavije i naš narod je tada bio istreniran da šuti i trpi. Vidjeli smo i sami šta nam je šutanja donijela – genocid. Znači, ne smijemo nikada vise računati na to da nas neko drugi spasi, nego moramo biti sami vlasnici svog glasa i svoje sudbine. 

Radiosarajevo.ba: Kakvo je raspoloženje unutar bosanskohercegovačke zajednice u Americi i kakav bi mogao biti njezin utjecaj na izborima u onim državama? 

Šabić-El-Rayess: Nas, naravno, ima po cijelom svijetu, ne samo u SAD-u, a ja sam u kontaktu sa našim ljudima od Australije do Austrije. Mnogi su zabrinuti za ishod izbora u SAD-u. Jedna od kandidatkinja za Kongres u Floridi je fantastična, Pam Keith, sa kojom sam u kontaktu. Pokušala sam njenu kandidaturu staviti na mapu među našim ljudima u želji da i njoj i njima pomognem. Mogli bismo biti mnogo utjecajniji kao dijaspora da se ujedinimo i djelujemo kao jedan zajednički glas. Onda bi se na taj način moglo i mnogo više utjecati na politiku SAD-e, što bi bilo u interesu ne samo naše dijaspore u SAD-u, nego i direktno Bosne i Hercegovine. 

Radiosarajevo.ba: Profesor Edward P. Joseph piše za Foreign Policy o tome kako je Trump izgubio Balkan, insistirajući na diplomatiji “ne vidim zlo”. Šta Americi donosi jedan takav pristup? Kakvo je Vaše mišljenje? 

Šabić-El-Rayess: Kao što sam već napomenula, u zadnjih par godina Amerika se sve više okrenula sama sebi i sadašnja administracija nije zainteresirana za efektivno i dugoročno rješavanje problema na Balkanu. 

Pored toga, rat i genocid koji su se desili nama su direktna posljedica genocidnih ideja koje je perfidno, ali efektivno promovisao Slobodan Milošević još od svog poznatog govora (na Gazimestanu) 1989. godine, kojim je označio 600 godina od Boja na Kosovu. 

Time je već tada Evropi nagovijestio da šta god da se desi na prostoru Balkana da će to biti urađeno u cilju, kako je Milošević rekao, borbe za očuvanje kršćanske Evrope. Naravno, mi tada nismo znali da je on u sklopu te borbe imao zacrtanu ideju o istrjebljenja bošnjačkog naroda. Ideje koje su bazirane na diskriminaciji određenih grupa u društvu su vrlo slične sve prisutnijim nacionalističkim i rasističkim idejama koje isplivavaju na površinu u američkoj i evropskoj politici. 

Do kojih granica će se nacionalizam i mržnja širiti i na Balkanu i u Evropi će, naravno, jednim dijelom, ali ne u potpunosti, ovisiti i od izbora jer ako sadašnji predsjednik bude ponovo izabran, oficijelna politika Amerike prema Balkanu i naročito nama se vrlo lako može svesti na ignorisanje realnosti i rastućih tenzija. Nažalost, mnogo toga što bi Vi i ja željeli riješiti na području Balkana nije značajno za sadašnjeg predsjednika SAD-a, kao ni za njegove brojne i bivše i sadašnje saradnike. 

Pored toga mislim da je vrijedno podsjetiti sve nas da mnogi članovi sadašnje američke administracije opisuju muslimane kao nepoželjne, a islam kao opasan i mislim da vaši čitaoci mogu sami doći do zaključka kakve ozbiljne posljedice takvi stavovi imaju za muslimane širom svijeta. 

Veliki uspjeh knjige 

Radiosarajevo.ba: Evo govorili smo o odgovornosti prema svojoj sudbini. Koliko ste zadovoljni aktivnostima bosanskohercegovačke države na polju lobiranja za interese Bosne i Hercegovine i ukazivanja na dramatično tešku poziciju? Ukazivali ste da se na tom polju malo radi. 

Šabić-El-Rayess: Ako se nešto i radi, pretpostavljam da je vrlo ograničeno. Jako puno naših ljudi znam u SAD-u, a, također i američkih političara, i nikada nisam čula ni od jedne osobe o bilo kakvoj interesantnoj inicijativi. 

edan od razloga zašto sam ja napisala knjigu “The Cat I Never Named: A True Story of Love, War and Survival” (Mačka kojoj nikad nisam dala ime: Istinita priča o ljubavi, ratu i preživljavanju”, koja je nedavno objavljena u Americi jeste da sam željela da približim našu bosansku priču sa sadašnjim dešavanjima u SAD-u. 

Efektivne priče se grade jedno kroz emotivno razumijevanje i veze između dvije države, a mislim da nama toga nedostaje u odnosima sa SAD-om. 

Trenutno sam jako zauzeta i radim oko 16-18 sati dnevno radi velikog interesa za knjigu i drugih obaveza, ali kada god uhvatim slobodan trenutak lično potpisujem i šaljem kopije moje knjige mnogima u mojim društvenim krugovima, uključujući i prijatelje koji su u svijetu politike. Edukacija o genocidu nad bosnjačkim narodom je ključna komponenta diplomatije Bosne i Hercegovine. Također, voljela bih vidjeti da se naša dijaspora ujedini i da jedinstveno djelujemo i utječemo na političku scenu u SAD-u. 

Radiosarajevo.ba: Kako rekoste, ovog 15. septembra je objavljena i Vaša knjiga u kojoj opisujete ratna dešavanja u našoj zemlji tokom agresije. Kakvi su odjeci knjige u SAD-u? 

Šabić-El-Rayess: Prije nekoliko dana je knjiga dobila i svoju 6. zvijezdu od strane književnih kritičara, što je, po riječima mnogih, – rekord. To je najveća ocjena za knjigu od strane književnih kritičara u SAD-u, i rijetko ih daju. Dobiti jednu ili dvije zvijezde je jako značajno, a dobiti 6. je nevjerovatno. Književni kritičari je opisuju kao “Nezaboravnu”, “Izvanrednu” i “Knjigu koja se mora pročitati”, ali meni je najznačajnija podrška naših ljudi i zahvalna sam svima koji su mi se javili. 

Za one koji su zainteresirani za knjigu mogu je naći širom svijeta. Za više informacija mogu posjetiti moju stranicu

Radiosarajevo.ba: U novembru se obilježava  25. godina Daytonskog sporazuma, kako Vi vidite poziciju naše zemlje i, naprosto, kako dalje? 

Šabić-El-Rayess: Mene u biti zapanjuje kako naša država uopće može da stoji na nogama jer se kod nas na rukovodeća mjesta stavljaju politički podobne osobe, a ne oni koji su kompetentni. 

Svi smo, evo, svjedoci kakva degradacija situacije može da se desi kada jedna svjetska sila poput SAD-a postavi na ključne funkcije ljude koji nisu kompetentni. Pa onda nije ni čudo da se jedna ratom iscrpljena država koja se susreće sa problemima korupcije i nedostatka kompetentnosti nalazi u teškom stanju. Za Bosnu i Hercegovinu postoji samo jedno rješenje, a to je da narod odluči da im je dosta nacionalističke politike i korupcije.

Faruk Vele / https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/amra-sabic-el-rayess-iz-new-yorka-amerika-me-sve-vise-podsjecana-bih-uoci-rata/395224

Related posts

Švicarska: Admir Greljo istraživač u najvećoj svjetskoj laboratoriji iz oblasti fizike

Editor

Genk: Na današnji dan prije 25 godina fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine odigrala je svoju prvu nezvaničnu utakmicu

Sarajevo: Počela dvodnevna konferencija o značaju dijaspore za BiH

Leave a Comment