Iako entiteti RS i FBiH imaju pravo da zaključuju sporazume sa susjednim zemljama pod određenim uslovima, takvi sporazumi i aktivnosti na koje se oni odnose moraju biti u skladu s Ustavom BiH, uključujući i odluke Ustavnog suda, navode iz OHR-a za Novinsku agenciju Patria kao reakciju na najavu realizacije infrastrukturnih projekata Republike Srpske i Srbije.
Oni nisu mogli potvrditi da će Vlanetin Incko zabraniti izgradnju ove hidroelektrane,
„Aktivnosti koje se tiču ovog projekta, onako kako je predstavljen u medijima, naizgled potežu pitanje iz sudske prakse Suda koji je utvrdio da se vode, kao javno dobro, uključujući riječne tokove i riječna korita, smatraju državnom imovinom koja spada u nadležnost države.
Ustavni sud je nadležan da odlučuje o sporovima koji se tiču ovog pitanja te pozivamo nadležne institucije da utvrde da li su u ovom slučaju ispoštovani interesi države BiH“, kazala je viša savjetnica OHR-a za vanjske i medijske odnose Ljiljana Radetić.
Muharem Cero, stručnjak za pitanja državne imovine Bosne i Hercegovine, kazao nedavno kako je na snazi Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom u BiH iz 2005. godine kojeg su usvojili i entitetski parlamenti, te zbog toga je sporazum koji su Srbija i RS potpisali, o izgradnji tri hidroelektrane na Drini, nije pravno validan.
Podsjetimo, osnivački ulog od 39 miliona KM daće Srbija čime će postati partner Elektroprivrede RS u izgradnji ovog energetskog sistema, ali i većinski vlasnik.
“Poslije izostanka reakcija na izgradnju na državnoj imovini aerodroma u Trebinju, sa stopostotnim vlasništvom investitora Republike Srbije, a na državnoj imovini – poljoprivrednom i šumskom zemljištu dominantno, krenulo se dalje. Cijela priča je dobro kontekstuirana u vrlo intezivnu političku djelatnost koja dolazi iz RS za zatvranje OHR-a korigovanjem kriterijuma o potrebi njegovog trajanja, a to je cilj rješavanje statusa državne imovine, da bude vlasništvo RS”, rekao je Cero.
Patria
