BiH dijaspora

Bosanskohercegovačka dijaspora u Švedskoj: Kroz medije čuvamo svoj identitet

banner

U organizaciji „Udruženja za razvoj saradnje domovine i dijaspore“ (Sarajevo), na čijem je čelu agilni mr. Admir Lisica, u Sarajevu je 16. januara 2021. godine održana prva međunarodna online panel diskusija na temu: „Utjecaj medija dijaspore na očuvanju identiteta“, na kojoj su učestvovali predstavnici šest zemalja dijaspore: Namik Alimajstorović (Velika Britanija), Aiša Hadžiahmetović (Australija), Meho Selman (Danska), Mensur Graca (Danska), Emil Gracić (Njemačka), Fikret Tufek (Švedska), Nermin Fazlagić (Italija) i Dino Huseljić (Italija).

S obzirom na tehničke probleme tokom realizacije video rasprave o „Utjecaju medija dijaspore na očuvanju identiteta“, kao jedan od učesnika rasprave (Fikret Tufek, prim. autora), ostao sam čitaocima i slušaocima emisije „dužan“ prenijeti „sliku stanja bh. medija“ u Švedskoj, zemlji u kojoj je najmanje petina ili 20 posto stanovništva, porijeklom iz dijaspore (jedan ili oba roditelje rođeni izvan Švedske). Švedska ima 10,3 miliona stanovnika, (podatak iz 2019.) i spada među najdemokratskije zemlje svijeta, koja time pruža i useljenicima vjerovatno najveća moguća prava u svijetu.

BH. GRAĐANI NAJBOLJE ETABLIRANA DOSELJENIČKA GRUPA

Najveći broj prognanika i izbjeglica, nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, u Švedsku je stigao od 1992. do 1995. godine, ali se proces nastavio i nakon toga. Tako danas u Švedskoj, prema ambasadorici BiH u Stockholmu Elviri Dilberović, „živi preko sto hiljada bh. građana ili 1 procenat ukupne švedske populacije, što nije zanemariv postotak, no bitnije je da je taj postotak dao snažan pečat švedskom društvu: Bosanci i Hercegovci su se, prema istraživanjima, etablirali u švedsko društvo brže i uspješnije od bilo koje doseljeničke grupe“.

„GLAS BOSNE I HERCEGOVINE“

U preambuli „Glasa BiH“, broj 1, godina I, Stockholm februar 1993. piše:

„Pred vama je prvi broj glasila Saveza bh. društava u Švedskoj. Naš Savez je neminovna posljedica raspada i nasilne razgradnje nekad nam zajedničke domovine i svih njenih institucija pa i Saveza jugoslovenskih klubova. List je, prije svega, glasilo Saveza, kojim informiše društva, klubove, udruženja i sl. članstvo i širu javnost o aktivnostima iz svog djelokruga. Ali i daje osnovna dokumenta i informacije od značaja za članstvo. Redakcija ima ambiciju da odgovori i na vaša pitanja koja su agresijom, okupacijom i i ratnim golgotama nametnuta kao ljudska pitanja. Ne očekujemo da će drugi misliti o nama više nego što smo spremni misliti sami, da će činiti više nego činimo sami i u tom smislu očekujemo vašu konkretnu saradnju i podršku.“ (Redakcija).

Valja istaći da je tadašnji „Glas BiH“  veoma značajan korak u širenju istine o Bosni i Hercegovini. Od tada je „Glas BiH“ izlazio više puta godišnje, tako da je tokom 26 godina izlaženja odštampano 185 brojeva, koje su uređivali različiti glavni i odgovorni urednici u tom značajnom vremenskom periodu, nailazeći i na brojne prepreke i borbu da list opstane.

Prvi broj Glasa/ Foto: Fikret Tufek

FIKRET FERHATOVIĆ: „GLAS BIH“ JE OTVORIO VRATA ISTINE

Prvi glavni i odgovorni urednik „Glasa BiH“ Fikret Ferhatović, piše uvodnik povodom prvog broja:

– U decembru 1992. godine dobio sam zadatak od Glavnog odbora Saveza da pokrenem novine „Glas BiH“. Tri mjeseca poslije je izašao prvi broj i novine su registrirane prema švedskim propisima. Postavljen sam za odgovornog urednika, mada nisam novinar, ali se računalo da ću iskoristiti ranija iskustva potrebna za tehničko opremanje, uvođenje rutina rada kao i održavanje kontakta sa švedskim organizacijama. Ipak, napominjem da nije bilo kolektivnog rada i stručnosti Midhata Ajanovića, dizajnera Edina Hadžialića, lektorisanja Mire Čengić i drugih, pitanje je da li bi novine bile takvog kvaliteta i da li bi ikako izašle? Tekstovi i karikature Ajana su govorili više od hiljadu riječi. Kvalitetu su dopinosili i drugi poznati novinari koji su pisali u našem listu…

Fikret Ferhatović u nastavku kaže da je entuzijazam bio ogroman i da je „Glas BiH“ učinio puno na „razbijanju informativne blokade“.

NAJSTARIJI LIST NAMIJENJEN PROGNANIMA

Dvadeset godina nakon prvog broja izašao je jubilarni „Glas BiH“ broj 163 (april – juni 2013), u uvodniku piše:

„Glas Bosne i Hercegovine“ izlazi već dvadeset godina i vjerovatno je najstariji list namijenjen prognanim i širom svijeta rastjeranim Bosancima i Hercegovcima. Počeo je izlaziti dok je rat u domovini prijetio nestankom drage nam Bosne i Hercegovine. Prvi urednik, Fikret Ferhatović, vraća nas u to doba kada je žar za domovinom bio neugasiv, kada su se kroz „Glas BiH“ oglašavali najpoznatiji naši pisci i novinarai. Rat nije uništio Bosnu i Hercegovinu, mir nije ugasio „Glas BiH“.

BHRF PRESS

Od početka 2019. godine, Savez bh. udruženja u Švedskoj formirao je i portal: BHRF Press, koji prati aktuelna zbivanja u zemlji i svijetu, sa akcentom na događanja u Švedskoj i aktivnosti Saveza bh. udruženja u Švedskoj, ali i šira događanja u skandinavskonordijskim zemljama. Na portalu BHRH Press, uz opće teme iz BiH i svijeta, tako je u 2019. godini objavljeno 20 tekstova, a u 2020. godini 38 tekstova koji su direktno iz Švedske i sa problematikom u nordijskim zemljama. Programska orijentaciju portala utvrđuje osnivač: Savez bh. udruženja u Švedskoj i Odbor za informisanje (Jasenko Korjenić – stručni saradnik, Branko TomićMuhamed Mujakić Fikret Tufek).

Informisanje javnosti, posebno u dijaspori, uvijek je bilo od posebnog šireg društvenog značaja. Realno govoreći, osjeća se potreba za boljom, širom i dubljom informisanosti bh. građana u skandinavskim zemljama, posebno u štampanim medijima. Tome je doprinijela i aktuelna društvena situacija sa pandemijom koronavirusa, koja je inače poremetila redovan način društvenih zbivanja. Značajna informativna praznina se osjeća ne samo u Švedskoj, već i u svim skandinavskim i zemljama Nordena, jer npr. nema lista u kojem se može objaviti osmrtnica, što je veliki društveni problem.

Prema neslužbenim podacima u zemljama Nordena (Švedska, Danska, Norveška, Finska i Island) živi preko 200.000 građana sa područja bivše Jugoslavije koji govore bosanski/hrvatski/srpski/crnogorski. Integracija u društva zemalja sjevera se odvija svojim tokom, ali bez informisanja na maternjem jeziku on se sve više zaboravlja – posebno je teško mladima koji se u biti sporazumijevaju jezicima zemalja u kojima žive! To je svakodnevnica u kojoj žive doseljenici sa područja balkanskih zemalja u Nordenu. Ništa nije čudno kad djeca iz dijaspore ne znaju svoj maternji jezik, nerado idu u domovinu i tako gube svoj identitet, kojeg nema bez znanja maternjeg jezika, a to smo sve prepustili čistoj slučajnosti.

„UTJECAJ MEDIJA DIJASPORE NA OČUVANJE IDENTITETA“

Zato ćemo sve više govoriti o asimilaciji umjesto integraciji naših građana u svim zemljama Nordena. Tema „Utjecaj medija dijaspore na očuvanje identiteta“ samo je tek početak i zato inicijativa mr. Admira Lisice i „Udruženja za razvoj saradnje domovine i dijaspore“ predstavljaju veoma značajan i pionisrki korak u pristupu temi koja je dugoročno gledajući, značajnija nego što mislimo. Identitet je veoma značajan, on se može graditi i njegovati u porodici, učenjem maternjeg jezika u školama i kroz razvijene i jake medije na maternjem jeziku, ali to je za sada deveta rupa na svirali. Bosna i Hercegovina i ne osluškuje damar svojih iseljenika, unatoč brojnim inicijativama i mišljenjima nije ni izbliza ostvaren ni osnovni stav iz Daytonskog mirovnog sporazuma o povratku stanovnika.

Inicijative Svjetskog kongresa dijaspore da se u BiH otvori ministarstvo dijaspore nailazi na otpore. Bosna i Hercegovina i njene vlasti ne čine gotovo ništa da se ovo pitanje suštinski razmotri, mada se zna da je više od pola bh. stanovništva u dijaspori, koja je uslovno „dobra“ samo kad šalje novac u BiH, a hoće li djeca i omladina dolaziti u BiH ako ne znaju ni svoj maternji jezik i ako se ne mogu ni sa rodbinom sporazumjeti, nije samo turističko pitanje.

Fikret Tufek

Related posts

Beč: Bosanka povrijeđena u terorističkom napadu

Editor

“Cvijet Srebrenice” na patikama Jusufa Nurkića

Tranzit kroz Austriju bez zaustavljanja moguć je bez ikakvih ograničenja

Urednik BiH Info Desk

Leave a Comment