Kultura

DENIS MARTINOVIĆ, BLAGOST PROFESORA PSIHOLOGIJE

Esej o istaknutom Bošnjačkom  intelektualcu ali i ličnom prijatelju Denisu Martinoviću započeo bih sa dijelom eseja o prijateljstvu koji je zapisao, Fransis Bejkon (poznat i kao Frensis Bekon, engl. Francis Bacon). London, 22. januar 1561 — London, 9. april 1626. bio je engleski filozof, državnik i esejista, koji je zapisao: ,,Pitagorina izreka je mračna, ali istinita: Cor ne edito (Ne jedi srce). Zaista, ako hoćemo upotrijebiti tešku riječ, ljudi koji nemaju prijatelja pred kojim bi mogli otvoriti svoju dušu, kanibali su vlastitog srca. Ali jedno je još čudesnije (i time ću zaključiti ovaj mali uvod  o prijateljstvu), a to je da ovakvo povjeravanje prijatelju ima dva suprotna učinka: udvostručuje radost, a prepolovljuje tugu. “

Denis Martinović je Bjelopoljac koga sam upozano 21.03. 2019 godine na večeri povodom Svjetskog dana poezije kada je došao zajedno sa Edinom Smailovićem i Rafetom Mulićem. Denisa sam od ranije znao ali samo medijski jer sam čitao njeke od njegovih radova o psihologiji a znao sam da je duži niz godina radio kao školski psiholog i profesor  u srednjoj vjerskoj školi Medresa ,,Mehmed Fatih.“ Pošto ga nisam iz ličnog ugla bliže poznavao u opuštenom razgovoru te večeri sam uvidio kako mi se u samom razgovoru biranim riječima obraćao. Nije imao ,,profesorski ton“ ali je imao onu ljudsku toplinu razumijevanja kakvu treba da imaju profesori- psiholozi. U prijatnom razgovoru mi je rekao kad god imam promociju da ga pozovem, pošto je i sam pisao pratio je moje autorske radove u medijima. Ali i podržavao je da ja sve to publikujem i prezentujem široj javnosti. Tek kasnije sam od njega saznao da je rodbinski vezan sa našim zajedničkim, prijateljem Ismar Čorovićem iz Bijelog Polja sa kojim sam prijatelj odranije a na koga ću se u kasnijem dijelu ove knjige osvrnuti. Ja sam puno čitao o psihologiji i zanimalo me kako to izgleda iz ugla samog profesora. Ono što u svim mojim i njegovim razgovorima mi je prijalo to je odgovornost koju je Denis Martinović imao i pokazao tokom svakog razgovora ili dogovora. Radove koje je pisao i teme koje je obrađivao pristupao im je sa ozbiljnošću dajući i stručni i naučni pogled na sve od psihologije do istorije, kulture, i multikulture.

Njegova širina je posebno dolazila do izražaja u širenju ideje i principa multikulturalizma što je meni posebno bilo drago, nije bio optrećen sa svojim identitetom iako je dobro znao i ko je i šta je. Njegov rad kao kvalitetan bio je prepoznat i u samoj Medresi ,,Mehmed Fatih“ nego i van nje što će mu kasnije otvoriti mnoga vrata i nastavak puta ka karijeri. Posebno je posvećen radu sa ranjivim i ugroženim socijalnim grupama dajući prioritet djeci ometenoj u razvoju. Svojim ukupnim dosadašnjim radom pokazao je najljepše vrline koje jedan Bošnjak može u sebi da ima. Ne samo to nego je pokazao koliko su multikultura i suživot oni bitni elementi očuvanja i zajedničkog života svih nas u Crnoj Gori. Nastavili smo naše prije svega iskreno prijateljstvo od tada pa do danas. U drugoj polovini novembra 2020 godine mi se Denis Martinović obratio sa molbom da mu budem recezent za izuzetno lijepu knjigu koja nosi naslov ,,Istorijski spisi i dokumenta kao dokaz suživota u Crnoj Gori od 1912- 1945“ da budem iskren sa zadovoljstvom sam prihvatio ozbiljnu dužnost recezenta. Ono što sam mu odma nakon pažljivog iščitavanja knjige ukazao na moguće ne mogu reći greške već sugestije prihvatio je. Poučen nekim ranijim lošim iskustvima sa ljudima odma sam mu skrenuo pažnju da želim da mi bude tačan i odgovoran (iako nisam nikada u njega sumnjao) želio sam da mu stavim do znanja da ja posao recezenta doživljavam ozbiljno. Potrudio se da svoju knjigu obogati novim detaljima pri čemu sam ga i povezao sa pripadnicima drugih konfesija. Sama knjiga me oduševila prije svega sa multietničkog ali istorijskog aspekta i konteksta koji je Martinović predstavio. Želio sam da njegova knjiga nadmaši kvalitetom slične i da bude pravi reprezent tako vrijednog rada kako bi svima tako dobro napisana knjiga bila jedna od modela uzora za sve koji pišu. Knjiga sadrži i brojne istorijske dokaze, fotografska i faktografska svjedočanstva. Bio sam više nego ponosan ne samo na naše prijateljstvo nego što mi je i ukazao čast budem recezent na jednoj tako itekako značajnoj knjizi. Kao službenik ZZCG radi na poziciji samostalnog savjetnika za zapošljavanje lica sa ivaliditetom u čemu se vidi njegova širina i humanost

 Denis Martinović rođen je 04.07. 1986 godine u Bijelom Polju. Osnovnu i srednju školu završio je u svom rodnom gradu. Upisao je Univerzitet u Novom Pazaru, fakultet humanističkih nauka, smjer psihologija na kom je studirao i uspješno okončao studije u periodu 2005-2009. U periodu od 2010-2018 radi kao školski psiholog i  profesor psihologije na predmetima: psihologija i pojedinac u grupi u srednjoj vjerskoj školi Medresi ,,Mehmed Fatih“ u Podgorici, Milješ. Poboljšanju optimalnih uslova za lični i profesionalni razvoj, rad na čuvanju i unapređivanju mentalnog zdravlja učenika (preventivni rad); proučava, prati i podstiče psihološki razvoj učenika; doprinosi širenju i obogaćivanju znanja iz psihologije i mentalne higijene među profesorima, učenicima, roditeljima, učestvovao u njihovoj praktičnoj primjeni u obrazovno-vaspitnom radu, obavljao psihološko savjetovanje sa učenicima, roditeljima i profesorima; izvođenje nastavnog sadržaja za predmete psihologija i pojedinac u grupi, ocjenjivanje nivoa naučenosti. Od 2018 godine je Samostalni savjetnik I za zapošljavanje lica sa invaliditetom, Zavod za zapošljavanje Crne Gore. Član je Mešihatan Islamske zajednice Crne Gore.

Autor je sljedećih radova kod nas i u regionu i to: Martinović, D. (2012): Eriksonova razvojna ego-psihologija – socijalna revizija psihoanalize. Beograd: Socijalna misao, 19(1), 185-193, Martinović, D. (2013): Uticaj porodice na vaspitanje djeteta. Beograd: Socijalna misao, 20(1), 41 – 52,  Martinović Denis (2013): Psihološke dimenzije posta. Revija Islamske zajednice u Crnoj Gori – ELIF, (70), 18 – 19,  Martinović Denis (2013): Ponovno rađanje. Revija Islamske zajednice u Crnoj Gori – ELIF, (71), 3 – 4 (Uvodnik),  Martinović Denis (2014): Čovjek u vremenu. Revija Islamske zajednice u Crnoj Gori – ELIF, (72), 33 – 34, Martinović Denis (2014): Modeli vaspitanja u porodici. Revija Islamske zajednice u Crnoj Gori – ELIF, (73), 14 – 15, Martinović, D. (2014): Porodica kao činilac uspjeha učenika. Podgorica: Medijski dijalozi, 20, 817 – 825. https://medijskidijalozi.files.wordpress.com/2014/12/medijski-dijlozi-br-20.pdf , Martinović Denis (2014): Devijantna ličnost i njene karakteristike. PERJANIK – Časopis za teoriju i praksu iz oblasti policije, bezbjednosti, kriminalistike i prava: Danilovgrad. JU Viša stručna škola „Policijska akademija“, 31, 153 – 157,  Adžajlić – Dedović, A., Sofradžija, H., Deljkić, I., Čamo, M., Šabani, A., Pandžo, A., Topić, Ž., Martinović, D., Humačkić, T., Stoćanin-Hrustemović, S. i Gavrić, S. (2015): Sprječavanje i suzbijanje nasilja u porodici kroz primjenu medijacije u crkvama i vjerskim zajednicama u Bosni i Hercegovini: priručnik za cjeloživotno učenje. Sarajevo:Logico,  Martinović, D. (2017): Neuroze u religioznim doživljajima. RELIGIJA I TOLERANCIJA: Časopis Centra za empirijska istraživanja religije (CEIR). Novi Sad, Vol. XV, N 0 27, januar – jun 2017., 107-116   10http://ceir.co.rs/images/stories/rit_27/Religija_i_Tolerancija_27.pdf,  Martinović, D. (2017): Islam i (ne)nasilje. Druga Viktimološka konferencija, Gandhijev komitet u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 22 novembar 2017. god., 134 – 140. Kao i prve autorske knjige: ,,Istorijski spisi i dokumenta kao dokaz suživota u Crnoj Gori od 1912-1945.“  

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Related posts

Svečano otvoren Sarajevo Film Festival

Editor

Obilježavanje Dana Evrope ove godine počinje u Jajcu

Bijeli golub ponovo (ne)leti 206/ 95: BERIĆETNA ISMAROVA „KARANTENA“

Urednik BiH Info Desk

Leave a Comment