Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt uputio je posljednji poziv političarima u entitetu Federacija BiH da se “urazume i formiraju vladu”, nakon što je zakonski rok za to prošao 6. aprila.
“Očekujem da će se ovo uskoro uspješno riješiti. Neće biti dodatnog konačnog poziva. Ako to ne učine, opredijeljen sam u namjeri da se poštuje volja građana, u suprotnom – demokratija nema smisla”, rekao je Schmidt.
Do ponoći, 6. aprila, bio je rok za uspostavu izvršne vlasti, u skladu s ranijim pravilima koja je nametnuo Schmidt, korištenjem takozvanih Bonskih ovlaštenja.
Nova vlada Federacije BiH nije imenovana ni šest mjeseci nakon oktobarskih izbora 2022., jer predsjednica ovog entiteta nema saglasnost oba potpredsjednika, kako je propisano Ustavom Federacije BiH.
“Iako postoji podrška većine oba doma Parlamenta FBiH, vlada nije formirana. Nakon mnogo razgovora, podsjetit ću sve političke aktere na njihovu odgovornost da omoguće institucijama da rade svoj posao”, rekao je Schmidt.
On je istaknuo da je Federacija u političkom zastoju i da se predstavnici stranaka bore za političku moć, a ne bore se “za opstanak naroda”, kako se nekad u javnosti nastoji prikazati.
Centralna izborna komisija BiH je 6. marta potvrdila izbor Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, predsjednice i dva potpredsjednika Federacije BiH, nakon čega je počeo teći rok od 30 dana za uspostavljanje nove entitetske vlade.
Aktuelna Vlada FBiH, u kojoj nedostaju tri ministra, imenovana je u februaru 2015. godine, nakon pretprošlih izbora održanih u oktobru 2014. godine.
Otad do danas se vodeće stranke, bošnjačka Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica BiH, nisu mogle dogovoriti u svezi izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH, te trećeg partnera u vlasti.
Ustavnu nadležnost imenovanja i smjene Vlade Federacije BiH ima predsjednik ovog bh. entiteta, uz saglasnost oba potpredsjednika. Imenovanje potvrđuje Zastupnički dom Parlamenta FBiH.
Predsjednica FBiH Lidija Bradara (HDZ) i potpredsjednik Igor Stojanović (SDP) su ranije najavili da će za predsjednika Vlade Federacije BiH predložiti Nermina Nikšića, lidera SDP-a.
Drugi potpredsjednik Refik Lendo (SDA) se tome protivi i insistira da novu Vladu FBiH trebaju formirati SDA, HDZ BiH i SDP BiH. Stranka kojoj pripada nije dio političke koalicije koja je formirana nakon izbora prošle godine.
HDZ BiH i stranke tzv. Osmorke na čelu sa SDP-om BiH ne žele koalirati sa SDA.
“Ova borba između političkih stranaka se mora riješiti. Maksimalistički zahtijevi, etnonacionalističke taktike zastrašivanja neće pomoći da FBiH krene naprijed. Mnogi od onih s kojima sam se sreo spremni su da krenu naprijed i da surađuju, samo kada bi im neki političari prestali govoriti da to ne rade ili da to ne mogu”, rekao je Schmidt tokom obraćanja javnosti, 7. aprila.
Visoki predstavnik je ocijenio da je za stabilnu BiH potrebno imati jaku Federaciju.
“Građani ove zemlje zaslužuju budućnost i napredak ovdje u vlastitoj zemlji. Previše toga je dovedeno u pitanje u kiritčnom trenutku da bi se ova situacija mogla nastaviti”, rekao je i dodao da zemlja sada ima šansu kroz kandidatski status u EU i sada mora iskoristiti za dobrobit građana tu mogućnost.
“Odgovorni političari moraju staviti po strani svoje stranačke i pojedinačne interese i priznati više interese FBiH i građana. Moraju raditi bez obzira na to jesu li u vlasti ili opoziciji. Opozicija je neodvojivi dio demokratije. Očekujem da političari dođu do rješenja ove blokade i što prije nastave s formiranjem vlade koja ima podršku većine. To je obaveza prema biračima”, istaknuo je Schdmit.
Ranija izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH
Visoki predstavnik u BiH je 2. oktobra, nakon što su zatvorena biračka mjesta, donio paket mjera koje sadrže amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH.
Odluka se odnosi na povećanju broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, s ciljem poboljšanja funkcionalnosti ovog entiteta i osiguranja blagovremene provedbe rezultata izbora održanih 2. oktobra 2022. godine.
To je bila osma odluka Schmidta na funkciji visokog predstavnika BiH otkako je preuzeo mandat, u augustu 2021. godine.
U ovom slučaju, Schmidt je iskoristio bonske ovlasti na osnovu kojih ima pravo mijenjati zakone, ustave entiteta ili smijeniti zvaničnike. Visoki predstavnik u BiH je konačan autoritet za tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Vlada Federacije posljednji put je formirana 2014. godine, i od opštih izbora 2018. je u “tehničkom mandatu” iako Ustav BiH ne prepoznaje ovakav mandat.
Ovu vladu od 2015. godine čine SDA, HDZ BiH i Savez za bolju budućnost, a predsjednik ove izvršne institucije je Fadil Novalić iz SDA.
Izvor: Schmidtov ‘posljednji poziv’ da se formira Vlada Federacije BiH (slobodnaevropa.org)
