BiH

Markale: Prije 30 godina, srpska agresorska granata ubila je 68 nedužnih Sarajlija

banner

Prije tri decenije, tačnije 5. februara 1994. godine granata kalibra 120 milimetara, ispaljena s agresorskih položaja na području Mrkovića, pala je na sarajevsku pijacu Markale i ubila 68 osoba. Još 142 ljudi je teže ili lakše ranjeno.

Bio je to prvi od dva stravična masakra na Markalama u opkoljenom Sarajevu. Drugi je počinjen 28. avgusta 1995. u 11 sati, sa pet ispaljenih granata sa položaja VRs. Tada je ubijeno 37, a ranjeno 90 civila.

Fotografije ubijenih i ranjenih Sarajlija tog 5. februara obišle su cijeli svijet. Zbog velikog broja žrtava 5. februar obilježava se kao Dan sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu 1992-1995. godina.

Ovaj zločin bio je i jedna od tačaka optužnice protiv komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa VRs Stanislava Galića, koji je na suđenju pred Haškim tribunalom zbog ratnih zločina, među kojima je i granatiranje pijace na Markalama, osuđen na doživotnu robiju.

U masakru na Markalama tog kobnog 5. februara 1994. godine ubijeni su:

Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Ćosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selima Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.

U povodu obilježavanja 5. februara, Dana sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva u agresiji u periodu 1992-1995. godine i 29. godišnjice stradanja Sarajlija na pijaci Markale, jutros u 10.30 sati će u Narodnom pozorištu, u organizaciji Kantona Sarajevo, biti održana Zajednička komemorativna sjednica Skupštine KS, Gradskog i općinskih vijeća s područja KS.

Nakon sjednice, u 11.30 sati, prigodnim programom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje na pijaci Markale bit će obilježen Dan sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva od agresora u periodu opsade 1992-1995. godine i 29. godišnjica masakra građana na pijaci Markale.

U periodu od 11.30 do 12 sati doći će do privremene obustave saobraćaja u ulici Mula Mustafe Bašeskije, i to na dionici od raskrsnice s ulicom Pehlivanuša do raskrsnice s ulicom Niže banje, zbog provođenja planiranih aktivnosti na obilježavanju ove tužne godišnjice.

Patria

Faktor
Faktor
BHRT

Masakr na Markalama, zločin je koji mora ući u obrazovne programe

Masakr na Markalama, zločin je koji mora ući u obrazovne programe. Edukacijom o istini i pravdi i državnom institucionalizacijom kulture sjećanja protiv revizionizma i poricanja, navode iz Instituta za istraživanje genocida iz Kanade povodom 5. februara, Dana sjećanja na ubijene građane Sarajeva u periodu opsade.

“Sudski utvrđene činjenice o zločinu na Markalama dobivaju snagu koju mora da ima svaka sudska istina tek kada uđe u obrazovne programe. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju izricanjem konačne presude Dragomiru Miloševiću, bivšem komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRs-a, osuđenom na 29 godina zatvora ustanovio da je, u kampanji granatiranja Sarajeva koju je provodio Korpus, jedan od najstrašnijih zločina bio masakr na Markalama}”, kažu iz IGK.

Dodaju da je opsada Sarajeva pokušaj zatiranja bosanskih korjena i bosanske višestoljetne kulture, tradicije i civilizacije.

“Nastojanje i želja da se briše bosanska prošlost i identitet, uklapa se u najmonstruoznije poruke agresije, što je neoboriv dokaz genocidne namjere koja ju je pratila. Hiljade granata nemilosrdno je razaralo Sarajevo. Civili i branioci su izdržali najdužu opsadu u historiji čovječanstva, što ih čini istinskim herojima. Pod granatama i snajperima, u podrumuma, skloništima i neuslovnim prostorijama održavana je nastava i polagani su ispiti, branjeni su srednjoškolski maturski, zatim diplomski, magistarski i doktorski radovi i vođene duboke akademske i kulturne rasprave. Ta normalnost u ludilu dokaz je neuništivosti bosanskog i sarajevskog duha, moći i snage svih, volje da se podignute glave izađe iz kataklizme. Ljudi iz Sarajeva su u stravičnim uslovima opsade cijelom svijetu pokazali kako se brani dostojanstvo bosanske zajednice, radeći sa ljubavlju, pod granatama, učeći studente o vrijednostima čovječanstva i civilizacijskim ciljevima, o antifašizmu i humanizmu, o patriotizmu i solidarnosti. Jedna od tih vrijednosti je i historijska opomena da se taj najteži oblik zločina ne ponovi i da oni koji za ovaj strašni zločin trebaju odgovarati, ne ostanu nekažnjeni. Istina i pravda su razlog za multietničku Bosnu i Hercegovinu, onakvu kakva je uvijek bila, ponos svih nas i istinsko susretište svega što Evropu – pa i ljudsku civilizaciju uopće – čini posebnom”, ističu iz IGK.

kako kažu, historijska istina i vrijednosti sjećanja na zločin na Markalama i fašističko divljanje po tekovinama ljudskog društva, civilizacije, protiv nezavisnosti, teritorijalnog integriteta, političkog subjektiviteta  i suvereniteta Republike Bosne i Hercegovine, po nacionalnom, vjerskom, kulturnom i društvenom suživotu njenih građana i što je najvažnije po njihovom biološkom opstanku i preživljavanju, lekcije su iz naše prošlosti na kojima danas, sjećajući se žrtava, moramo graditi zajedničku budućnost.

“Nažalost, svjedoci smo svakodnevnih napada na državu Bosnu i Hercegovinu, negiranje genocida, falsifikata i kvazi istraživanja, nagrađivanja zločinaca, izjednačavanja agresora i žrtve. Svjedoci smo da nam se govori da je, u ime budućnosti, pametnije šutiti o istini, pravdi i kulturi sjećanja i nijemo prihvatiti negiranje države Bosne i Hercegovine, negiranje sudskih, naučnih i historijskih činjenica, ali bosanski patriotii ma gdje bili nisu, niti smiju biti takvi. U najtežim uslovima agresije i genocida bosanski patrioti su branili najviše civilizacijske principe i univerzalne moralne konstante. Danas bosanski patrioti moraju braniti dostojanstvo bosanskohercegovačke države, njenih naroda i građana, dostojanstvo ideje Bosne. Na to ih obavezuje dug prema žrtvama zločina na Markalama i prema svim žrtvama agresije i genocida”, zaključuju iz IGK.

BHDINFODESK

Related posts

Predstavnički dom potvrdio – Borjana Krišto je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH

Urednik BiH Info Desk

Predstavnički dom PSBiH potvrdio imenovanje Vijeća ministara BiH 

Copo Sejo

Sud BiH vratio Tužilaštvu na doradu optužnicu za Dobrovoljačku

BHD Info Desk Administrator

Leave a Comment