U Srbiji rastu protesti protiv predsjednika Aleksandra Vučića. Ruski političari reagiraju mrštenjem na nemire u Beogradu. Srbija je naime tradicionalno blisko povezana sa Rusijom.
Onaj ko kao Rus putuje u Srbiju je oduševljen: “Srbi vole Ruse!”. Gostoljubivi, prijatni, slični jezici. Ovo oduševljene ne važi samo kao dio svakodnevnog folklora, već je važilo i za brojne političare. Važilo. Do sada. Aktualni protesti protiv predsjednika Aleksandra Vučića bi to mogli promijeniti. Zbog toga Moskva ovih dana sa zabrinutošću gleda u pravcu Beograda.
Srbijanski predsjednik slovi za prijateljski raspoloženog prema Rusiji, njegova politika prema Kremlju je predvidljiva. No koliko dugo će on ostati na vlasti? Njegova zemlja je jedan od rijetkih preostalih saveznika Rusije u Europi? Što će se dogoditi ako Vučić ode? Hoće li dobra bilateralna politika biti zasjenjena? Prijeti li kraj rusko-srpskom prijateljstvu?
Na kocki su osim političkih i ekonomski interesi. Srbija kupuje rusko oružje i ruske sirovine. Beograd je zainteresiran za ruski gasovod “Turkish Stream” koji je trenutno u izgradnji. Jedan dio gasovoda treba ići kroz južnu Srbiju, blizu Kosova.
Oleg Bondarenko iz ruske Fondacije za naprednu politiku smatra da je sve ovo ugroženo ukoliko predsjednik Vučić bude primoran napustiti svoju funkciju. Ovaj ekspert u razgovoru za DW izražava zabrinutost za ruske investicije u srbijansku privredu i stabilnost na Kosovu: “Rusija treba stabilnu Srbiju. Rusija treba predsjednika koji je predvidiv kao što je Aleksandar Vučić”, kaže Bondarenko. On pretpostavlja da Zapad ima umiješane prste i da vrši pritisak na Vučića kako bi on – kao prvi srbijanski predsjednik – priznao nezavisnost Kosova.
Strah za bliskog saveznika
Inače mnogi u Moskvi sumnjaju u zloglasnu “ruku Zapada”. Posebice jer SAD govore o tome da ruski utjecaj na Balkanu treba potisnuti. Moskovska radio stanica “Kommersant FM” citira politologa Aleksandra Safonova: “Ovaj pritisak na Zapad se sastoji u tome da se Srbija maksimalno uvuče u euroatlantske integracije. Između ostalog treba biti pripremljen teren za prijem Srbije u NATO. Srbija profitira od toga da ne podržava anti-ruske sankcije. Za razliku od predsjednika Vučića, srbijanska opozicija neće podržavati ruske interese na Balkanu”, kaže Safonov.
Činjenica je da je Srbija jedina zemlja u Europi koja odbacuje anti-ruske sankcije. Za Moskvu je stoga Beograd ključ za europsku politiku, zaključuje Bodarenko. “Aktualni protesti će u velikoj mjeri oslabiti srpsko-ruske veze”, rezimira ovaj politolog u razgovoru za DW.
Sa njim se ne slaže moskovski publicista Ivan Preobraženskij: “Ništa bitno se neće promijeniti. Od početka Vučićevog predsjedničkog mandata Moskva u njemu nije vidjela zaista proruskog političara. Unatoč tome to nije spriječilo ruskog predsjednika Putina da izgradi dobre veze sa srbijanskim rukovodstvom”, kaže on. Preobraženski također sumnja da će doći do promjene vlasti u Beogradu. “Čak i kada bi do toga došlo u novoj koaliciji bi se našlo dovoljno simpatizera Moskve”, pretpostavlja Preobraženski. Kao i Bondarenko i Preobraženski smatra da Srbija ima ključnu ulogu za europsku politiku Rusije: “Gubitak Srbije bi bio isto što i gubitak Balkana”, posebice zbog srbijanskog odbijanja zapadnih sankcije protiv Rusije. No Bondarenko ne vjeruje da bi eventualna promjena vlasti u Beogradu promijenila prorusku orijentaciju Srba.
Jurij Rešeto DW
