Samo u prošloj godini 4.113 građana odjavilo je boravak u Bosni i Hercegovini. To u praksi znači da se u prosjeku dnevno 11 ljudi odjavljivalo, pokazuju podaci Ministarstva civilnih poslova BiH. Procjene govore da je mnogo više onih koji su odselili, ali se nisu odjavili, niti odrekli bh. državljanstva. Prema statistici van zemlje živi blizu dva miliona ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, u procentima više od 56 posto trenutnog stanovništva BiH.
Najviše odjavljenih bh. građana živi u Njemačkoj, njih 1.381, zatim slijede građani Austrije 773, Hrvatske 755, Slovenije 650. Na petom mjestu su oni koji su tokom prošle godine odlučili život nastaviti u Srbiji – 406.
Odjavljuju se i iseljenici u Crnu Goru, Norvešku i Holandiju. Novi val odlazaka, iz Unije za održivi povratak očekuju već u septembru.
“Mi znamo da je sezona odlaska naših građana. Imamo sklapanje brakova, fiktivno, ili bilo kako da bi otišli iz BiH. Na žalost, mladi ljudi najvećim dijelom odlaze”, ističe Mirhunisa Zukić, Unija za održivi povratak.
Odlaze, mladi, stariji, obrazovani, stručni, zanatlije, za sobom ostavljaju upražnjena radna mjesta, koja često nema ko da popuni.
“Imamo jednu činjenicu koja govori da zakonodavna vlast u dvije godine promjeni jedan član zakona kojim će se obezbijediti da se veliki broj nezaposlenih ljudi prekvalifikuje i počne raditi poslove koji su potrebni”, kaže Safudin Čengić, Udruženje poslodavaca BiH.
Mnogi koji su otišli uglavnom su uspješni u zemljama iseljeništva. Procjene Svjetske banke govore da je BiH na 16. mjestu u svijetu prema stopi iseljeništva.
“Bila je ona dijaspora koja je išla ’60, ’70, ’80, druga generacija je otišla devedesetih, treća generacija su ova djeca koja sad idu, nije fer njih pitati da ostanu ovdje i čekaju na birou tri godine”, navodi Elvir Čaušević.
Podaci bh. institucija još više zabrinjavaju. Oni pokazuju da van zemlje živi najmanje dva miliona ljudi koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Što čini 56,6% u odnosu na ukupno stanovništvo BiH.
