Napustio nas je veliki, najveći bh. humanista u Švedskoj, čovjek i ljudina Suljo Halalkić, bez kojega se nije mogla zamisliti ni jedna akcija u Švedskoj za pomoć BiH, onda kada je to bilo najpotrebnije.
U Švedskoj je Suljo Halalkić bio sinonim za humanitarni rad i svesrdnu pomoć domovini BiH.
Suljo Halalkić je u Švedsku došao kao ekonomski izbjeglica, jer nakon završene učiteljske škole u Prijedoru 1966. nije imao posla, te je početkom 1970-tih došao u Švedsku, gdje se afirmisao kao privatni poduzetnik; kada je izbila agresija na BiH Suljo Halalkić je u Göteborgu imao firmu za rekonstrukciju brodova, u kojoj je radilo puno bh. građana. Svojim ličnim i sredstvima vlastite firme pomagao je BiH i izbjeglice iz BiH, te mnoge zaposlio.
Suljo Halalkić se od početka uključio i u rad BH. saveza u Švedskoj (kasnije Savez bh. udruženja u Švedskoj), tako što je ispred bh. udruženja Göteborga bio među inicijatorima formiranja BH saveza u Švedskoj 7. juna 1992. godineu Örebru.
Prvi predsjednik Odbora za humanitarni rad
U faksimilu Zapisnika sa Godišnje skupštine Bh. saveza 13. februara 1993. godine u Malmöu, na kojoj je bilo 10 bh. udruženja, iz Göteborga najviše, 5 delegata (među njima i Suljo Halalkić), piše u tačci 6:
Tako saznajemo da je Suljo Halalkić bio prvi predsjednik Odbora za humanitarni rad pri BH. savez u Švedskoj, te da je Savez pokrenuo akciju „prikupljanja sredstava za otvaranje BH. ambasade“ u Stockholmu, čiji je prvi ambasador bio Izet Serdarević, koji mi je u jednom razgovoru kazao „“da je Suljo Halalkić dao izuzetan doprinos u realizaciji pronalaženja i opremana Ambasade BiH u Švedskoj“.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, ne samo što je bio predsjednik Odbora za humanitarni rad, već svojim sredstvima je pomagao ne samo otvaranje bh. ambasade, već je bio inicijator skupljanja pomoći za BiH, koja je iskupljana preko bh. udruženja i aktvista, te simpatizera BiH, ne samo od izbjeglica i onih koji su bili bh. građani i radili u Švedskoj, već iod švedskih firmi i organizacija, u čemu je pomoć Sulje Halalkića bila neprocjenjiva i ogromna.
Sjećam se jedne akcije koja je vođena u Jönköpingu, na koju sam, kao novinar, sa bratom Safetom Tufekom, došao iz Kristiastada, iznajmljenim sportskim avionom kojim je pilotirao tek svršeni pilot Suljo Zejnić, porijeklom iz Cazina, te da je na skupu bio ogroman broj bh. građana, da se prikupljala i novčana pomoć za BiH, te organizirao dobrovoljni povratak, tom priliko je Suljo Halalkić na skupu je kazao da je jedan od najvećih donator bio Safet Tufek, dok o svojim zaslugama namjerno nije govorio.
Znam da su uslijedile akcije prikupljanja pomoći ratom zahvaćenoj BiH, da su kupovani i kamioni kojima je slana roba u više konvoja, te da je svime rukovodio agilni i neumorni Suljo Halalkić, koji je jednom prilikom bio i zarobljen u Hrvatskoj, te lično učestvovalo u odbrani BiH, te nakon agresije imao čin potpukovnika ARBiH.
Posebnu aktivnost Suljo Halalkić činio je u akcijama pomoći 7. i 5. korpusu Armije RBiH, kojima je pomoć slana kroz razne akcije kao „Jedan čovjek, jedna puška“ i druge vrste pomoći, jer je želio pomoći prijatelje generale Atifa Dudakovića i Mehmeda Alagića, u oslobađanju Bosanske krajine.
Idriz ef. Karaman, prvi predsjednik BH. saveza u Švedskoj:
– Rahmetli Suljo Halalkić, od kako sam ga upoznao davne 1992. godine, uvijek je bio poseban.
Zato bih volio da istaknem nevjerovatnu energiju kojom je zračio, patriotizam, koji se graničio sa fanatizmom, a posebno njegov odnos prema Armiji Republike Bosne i Hercegovine. Za njega su generali Dudaković i rahmetli Alagić bili sve. Sjećam se kad bi spominjao Fikreta Ćuskića, u njegovim bi očima zasijao poseban sjaj… I da ne zaboravim Suljinu hrabrost. Nekako sam se uvijek divio toj krajiškoj vrlini. Suljo je i tu bio poseban. Ponosan sam što sam ga imao kao prijatelja i molim dragog Boga da ga nagradi za sve što je učinio za našu državu i narod, a da mi ne zaboravimo njegovo, zaista, veliko djelo. Rahmet njegovoj lijepoj duši.
Sudbin Musić, aktivista i borac za povratak u Prijedor
– Jedan od ljudi na koje sam u svom ličnom putu nabasao bio je Suljo Halalkić. Bila su to teška vremena. Medžlis islamske zajednice Prijedor je u tom periodu obnavljao svih svojih devetnaest džamija. Svaka je imala neki lokalni karakter i bila mnogo važna mještanima ovog ili onog od naših lijepih džemata načičkanih oko čaršije. Međutim, Čaršijska je svima nama i danas srce i kruna našeg povratka i obnove. Teška su to vremena bila. Srećom i nismo puno obraćali pažnju na taj teret.
… A onda je, vođen tom beskrajnom ljubavlju za rodnom grudom koje je ostao željan, vođen uspomenama na rahmetli dida hafiza Kodžića, na svoje dječačke dane, došao Suljo i dao najviše. Teško bi njena izgradnja bila privedena kraju do datuma određenog za njeno otvorenje zbog kojeg smo doslovce zaratovali i sa našom zajednicom. Jer, nama je džamija dimenzija više. Posebno Čaršijska.
Tekst Radio-Sarajeva
Tekst preuzet sa stranice: https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/umro-dobrotvor-suljo-halalkic-kupovao-haubice-pravio-dzamije-pomagao-ljudima/443457
– Poznati prijedorski dobrotvor Suljo Halalkić preminuo je 12. januara 2022. u 75 godini u Sarajevu, potvrdili su njegovi saborci i prijatelji. Prijedorčani se s tugom opraštaju od čovjeka koji je odrastao u siromaštvu, napravio poslovni uspjeh u Švedskoj, ali svoju Bosnu i svoj kraj nikada nije zaboravio.
Halakić, koji je više pola stoljeća živio u Švedskoj, ostat će upamćen kao vakif, donator, „čovjek koji je mnogima diljem BiH sudbinu okrenuo na bolje“, ali i patriota koji je svoj novac davao za odbranu napadnute nam domovine. On je 2008. godine otključao i Čaršijsku džamiju u Prijedoru, za čiju je gradnju donirao stotinu hiljada maraka. Govorio je i tako odužio sjećanje na dedu, hafiza i učenog čovjeka Smaila Kodžića, koji je u Prijedoru, gradu Halalkićeve mladosti, pratio njegovo odrastanje.
– Hvala ti za sve što uradi za našu Bosnu i Hercegovinu, dragi Suljo… A, puno bi za jednog insana i jedan život. Rahmet tvojoj duši, familiji i svim ožalošćenima saučešće“, napisao je Mujagić.
Haubica „Fata“
Amir Kliko, historičar je podsjetio na ulogu Halalkića u odbrani BiH od agresije:
– Rahmetli Suljo je 1970-ih godina 20. stoljeća otišao u Švedsku nikada ne zaboravivši zavičaj i domovinu. U Švedskoj je do devedesetih godina 20. stoljeća postao uspješan biznismen. S početkom agresije na domovinu Suljo je otvorio svoju haznu i počeo je trošiti na kupovinu opreme za potrebe njene odbrane. Pored ostalog, kupio je od Hrvatske vojske i jednu haubicu 155 mm!
Pitao sam ga otkud mu ideja da kupi haubicu. Odgovorio mi je da se rat ne vodi samo puškama i da je lakše doći do pušaka nego do artiljerije bez koje se ne vodi rat. Haubicu su sa sobom u Bosnu dovezli pripadnici 7. brigade ARBiH koju su u Rijeci od krajiških dobrovoljaca, radnika u inostranstvu, formirali i ustrojavali njen komandant, major Fikret Čuskić, poručnik Ilfad Ičanovic i još neki bh. patrioti koji su imali potrebno vojničko znanje“, napisao je Kliko. Dodao je kako su Krajišnici Suljinu haubicu odmilja prozvali „Fata“.
„Po dolasku u RBiH, 7. brigada dobila je zadatak oslobađanja Grepka kako bi se izvršila deblokada okruženog Goražda. Na Igmanu su ostavili svoju „Fatu“ za potrebe odbrane okruženog Sarajeva. Tu je ostala cijeli rat.
Suljo je nastavio logistički podržavati odbranu domovine do kraja agresije. Bio je donator 7. korpusa ARBiH. Većim dijelom finansijski je podržao i objavljivanje monografije o ratnom putu 17. Viteške Krajiske brdske brigade čiji sam autor s generalom Fikretom Ćuskićem. Tako sam i upoznao Sulju Halalkića čije je veliko srce snažno tuklo za BiH…
Dženaza u Čaršijkoj džamiji 15. januara 2022.
Dženaza Sulji Halalkiću biće održana u Prijedoru, u subotu 15. januara 2022. godine u 13 sati, ispred Čaršijske džamije Prijedor.
iše: Fikret TUFEK / BHRF
