Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas je održao 148. plenarnu sjednicu na kojoj je razmatrao zahtjeve za ocjenu ustavnosti i apelacije, te razmatrao i odlučivao o drugim pitanjima od važnosti za Ustavni sud.
Ustavni sud je razmatrao zahtjeve Denisa Zvizdića, prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i četiri delegata Doma naroda PSBiH za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 61/24).
U odluci je utvrđeno da osporeni zakon nije u skladu s Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH zato što se osporenim zakonom preuzimaju nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.
– Ustavni sud je zaključio da u Ustavu BiH ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se mogla uspostaviti ustavnost osporenog zakona koji je donijela Narodna skupština RS. Osim toga, Ustavni sud je podsjetio da Izborni zakon BiH predstavlja „odluku institucija Bosne i Hercegovine“, kao i da su entiteti po Ustavu BiH dužni poštovati te odluke. Stoga je osporeni zakon u cijelosti stavljen van snage, a privremena mjera koja je donesena 24. jula 2024. godine prestala je važiti – navodi se u saopćenju Ustavnog suda BiH.
U predmetu AP-509/21 (Sanjin Sefić), Ustavni sud je zaključio da u postupku koji je okončan osporenom presudom Vrhovnog suda Federacije BiH nije prekršeno apelantovo pravo na pravično suđenje, pravo na djelotvoran pravni lijek i pravo na žalbu.
Ustavni sud je utvrdio da je apelant u postupku uživao sve garancije prava na pravično suđenje i da su o svojim zaključcima redovni sudovi dali relevantna i dovoljna obrazloženja koja ne dovode u pitanje pravičnost postupka.
Također, sagledavajući krivični postupak u cijelosti, Ustavni sud je zaključio da medijska pažnja koja je bila posvećena spornom događaju nije imala bilo kakav utjecaj na konačnu odluku sudova u pogledu apelantove krivice.
U predmetu AP-1117/22 (Z. J.), Ustavni sud je zaključio da su Okružni sud u Istočnom Sarajevu i nadležni organi uprave prekršili apelanticino pravo na zabranu diskriminacije u vezi s pravom na imovinu kada su odbili njen zahtjev za priznavanje porodične penzije iza umrlog vanbračnog partnera.
Ustavni sud je podsjetio da je u svojoj praksi već zaključio da razlikovanje bračnih i vanbračnih supružnika u odnosu na pitanje nasljeđivanja nema razumno i objektivno opravdanje.
Također, Ustavni sud je i u ovom predmetu istakao da građani ne mogu snositi štetne posljedice toga što relevantni zakoni nisu harmonizirani kako bi se provelo dosljedno opredjeljenje zakonodavca iz Porodičnog zakona Republike Srpske o izjednačavanju bračne i vanbračne zajednice u ostvarivanju imovinskih prava vanbračnih supružnika, uključujući i ostvarivanje prava na porodičnu penziju.
Kada je riječ o predmetu AP-2312/22 (Federacija Bosne i Hercegovine), zaključeno je da postoji kršenje apelanticinog prava na pravično suđenje, te je ukinuta osporena presuda Vrhovnog suda Federacije BiH i ostavljena na snazi presudu Kantonalnog suda u Odžaku.
-Ustavni sud je utvrdio da Vrhovni sud u konkretnom slučaju nije postupio po Odluci Ustavnog suda BiH broj AP-3424/20 kojom je bila utvrđena proizvoljnost u ranijim obrazloženjima Vrhovnog suda o pitanju retroaktivnog djelovanja odluka Ustavnog suda FBiH i da nije otklonio kršenje ustavnih prava – navode iz Ustavnog suda BiH
U predmetu AP-2540/24 (Srpska demokratska stranka), Ustavni sud je utvrdio da je prekršeno apelanticino pravo na slobodu udruživanja. Naime, apelantici je u konkretnom slučaju odbijena prijava za učestvovanje na Lokalnim izborima 2024. godine zbog nemogućnosti dostavljanja vlastitog bankovnog računa.
Ustavni sud je zaključio da u konkretnom slučaju postoje objektivni razlozi za nemogućnost otvaranja računa, a to su ekonomske sankcije koje su apelantici prije 20 godina nametnute odlukom Ureda za kontrolu strane imovine Američkog ministarstva trezora – OFAC. Ustavni sud je, između ostalog, naglasio da su izrečene sankcije ekonomske, a na političke naravi i da nisu imale za posljedicu zabranu učešća na izborima odnosno političko djelovanje apelantice.
Istaknuto je da se ovom odlukom Ustavnog suda odlučuje samo je li apelantici, s obzirom na specifične okolnosti konkretnog slučaja i njenu ulogu na samoj političkoj sceni u Bosni i Hercegovini, trebalo omogućiti učestvovanje na izborima. Pri tome je naglašeno da Ustavni sud u konkretnom slučaju ne odlučuje kako će apelantica finansirati svoje učešće na izborima niti je to predmet konkretnog postupka.
Međutim, Ustavni sud smatra da se apelantici, u okolnostima konkretnog slučaja, striktno formalističkim tumačenjem i primjenom zakona od strane CIK-a, odnosno Suda BiH, ne smije ugroziti pravo na učestvovanje na izborima jer bi time bilo ugroženo njeno političko djelovanje samo zato što, iz objektivnih razloga, ne može dostaviti broj vlastitog računa, ali je dostavila broj drugog računa otvoren po osnovu komisionog ugovora samo za potrebe finansiranja narednih izbora.
Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnosiocima zahtjeva/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, saopćeno je.
Fena
Zvizdić: Odluka Ustavnog suda je poruka svima da se moraju ponašati u skladu sa Ustavom BiH
Današnju odluku Ustavnog suda BiH da u potpunosti stavi van snage Izborni zakon koji je usvojen u Narodnoj skupštini bh. entiteta Republika Srpska, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić smatra pobjedom Bosne i Hercegovine, ustavnom pobjedom i pobjedom vladavine prava i obaveznosti vođenja svih aktivnosti u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
– Ustavni sud BiH jasno je odlučio da je Predmet Izborni zakon u suprotnosti sa Ustavom BiH i sa Izbornim zakonom BiH, da ne postoji ustavni osnov da bh. entitet Republika Srpska donosi ustavni zakon jer time preuzima državne nadležnosti jer u jednoj državi ne mogu postojati dva izborna sistema, a entiteti su obavezni da poštuju državne odluke i da poštuju Ustav Bosne i Hercegovine – izjavio je za Fenu Zvizdić.
Smatra to važnom odlukom kojom je, kako je podvukao, zaustavljena jedna antiustavna procedura.
– Važna je i zbog toga što to može biti vrlo jasna poruka da slične aktivnosti, ako o njima razmišlja bilo koji pojedinac ili institucija u bh. entitetu Republika Srpska, ne pokreću odnosno da ćemo uvijek na institucionalan način osporiti i oboriti sve aktivnosti koje su u suprotnosti sa Ustavom i ustavno-političkim sistemom Bosne i Hercegovine. Ovo posmatram kao pobjedu države Bosne i Hercegovine i poruku svima da se moraju ponašati u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine – poručio je Zvizdić.
Zvizdić je uputio prije nekoliko mjeseci zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona RS, koji je usvojen u Narodnoj skupštini bh. entiteta Republika Srpska. Ubrzo poslije toga usvojena je privremena mjera kojom je zabranjeno stupanje na snagu tog zakona, a danas je na plenarnoj sjednici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine stavljen van snage.
Dodik: Izborni zakon RS-a bit će primjenjivan
Izborni zakon Republike Srpske bit će primjenjivan, prva je reakcija Milorada Dodika, predsjednika RS-a, na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Dodik tvrdi da je Ustavni sud RS-a rekao da je izborni zakon ustavan i da će ga u skladu s tim i primjenjivati.
Očekivano, obrušio se Dodik opet na Ustavni sud Bosne i Hercegovine tvrdeći da je to krnja i politička institucija.
Član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da nije nikakvo iznenađenje odluka krnjeg Ustavnog suda BiH, jer ovaj sud već godinama nastoji da se na svaki mogući način politički obračunava sa RS-om.
Federalna.ba
