Trump je prvi dan drugog predsjedničkog mandata izdao više carinskih naredbi kojima želi ne samo da efikasno djeluje, Ameriku opet napravi velikom, već svima pokaže koliko je moćan. Ali carine su samo jedan vid njegove strategije, koja zabrinjava svijet.
Od kada se koriste kao sredstvo ekonomske politike carine nikad nisu imale ovako jak odjek, politički i ekonomski uticaj u svijetu, kao sada u rukama američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump je prvi dan drugog predsjedničkog mandata izdao brojne carinske naredbe kojima želi ne samo da efikasno djeluje već svima pokaže koliko je moćan.
I nije se Trump na ovom zaustavio. Nakon iskazanih aspiracija na Panamski kanal, Grenland, Kanadu…još jednom je šokirao svijet novom objavom da Amerika želi preuzeti morski pojas Gaze, očistiti ga od Palestinaca, urediti i otvoriti hiljade novih radnih mjesta. Ovakav zahtjev naišao je na opštu osudu u svijetu. Nije to samo negiranje prava Palestinca na njihovu državu već i opšti recept za haos.
Američke carine izazvale uznemirenost i paniku
Najavom uvođenja carina još u predizbornoj kampanji i pri stupanju na drugi predsjednički mandat američki predsjednik Donald Trump izazvao je uznemirenost i paniku kod lidera mnogih država širom svijeta. Mada je koristio carine kao efikasno političko i ekonomsko oružje i tokom prvog mandata, ovaj put je to predstavljeno ali i shvaćeno mnogo ozbiljnije. Već sa najavom američke carine uzdrmale su i svjetske burze i izazvale pad cijena dionica. Trump nastoji da svoj nesumnjiv trgovački mentalitet iskoristi u korist američke ekonomije i za dobrobit američkih građana, u težnji da ostane zabilježen i zapamćen kao jedan od najuspješnijih američkih predsjednika u historiji SAD-a.
Uloga i karakter carina
Carine su instrument vanjske politike – porez na uvoz, izvoz i tranzit robe i usluga u vanjskoj trgovini između država. S njima se oporezuju inostrani proizvodi i usluge, čime se podstiče i snaži domaća proizvodnja.
Uvozne carine su porez na uvoz, državni prihod, instrument zaštite domaće proizvodnje. Imaju za cilj smanjiti, ograničiti ili potpuno ukinuti uvoz roba. Izvozne carine služe za ograničavanje izvoza, i manje se koriste.
Carina je vrsta posrednog poreza koji se naplaćuje kada roba prelazi carinsku liniju. Cilj carine nije da poveća državni prihod, već da zaštiti domaću proizvodnju. Carine su dugoročan stabilan instrument spoljne trgovine. Primjenjuju se od XVII stoljeća, a veći značaj imale su od Prvog svjetskog rata.
Carine uvedene od strane SAD 1930. dovele su do ogromnog pada globalne trgovine, a od 1929.do 1934. američki izvoz i uvoz u Evropu pao je za dvije trećine, a svjetska trgovina za 66%.
Carine su moćno sredstvo za zaštitu nacionalnog interesa svake zemlje. Da budu učinkovite carine treba da budu selektivne i dobro usmjerene.
Prema ekonomsko-političkom karakteru carine razlikujemo kao preferencijalne, diferencijalne, prohibitivne i retorzitivne. Preferencijalne carine imaju niže carinske stope, (koje mogu biti i 50% niže od redovnih stopa), a primjenjuju se na uvoz robe iz nerazvijenih zemalja. Prohibitivne carine su toliko visoke da onemogućavaju uvoz određene robe.
Država uvodi carine po vlastitoj odluci; da se zaštite domaći proizvođači i domaća privreda, prikupe sredstva za finansiranje javnih rashoda ili su odgovor na štetne mjere drugih država. Visina carina utvrđuje se u procentu od vrijednosti robe, određenom iznosu ili ugovara bilateralnim dogovorima sa drugim zemljama- po stopi nižoj od opće stope (preferencijalna) ili višoj-najvišoj od opće (diferencijalna).
Trumpovi razlozi za uvođenje carina
Carine su oprobani instrument američke vanjske politike. Trump je već tokom izborne kampanje najavio da će carine biti važno sredstvo njegove ekonomske i političke strategije.
Prema saopštenju White House Gov. SAD su jedna od najotvorenijih ekonomija svijeta, a imaju najniže prosječne carinske stope.
Uvođenjem carina SAD će povećati prihode, ubrzati rast američke ekonomije, zaštititi postojeća i otvoriti nova radna mjesta. Prihod od carina potreban je da kompenzira smanjenje poreza najbogatijim Amerikancima za oko 5%, među kojim su Elon Musk, Jeff Bezosa…
Trgovina čini 67% kanadskog BDP, 73% meksičkog , 37% kineskog, a samo 23% američkog BDP. U tome je i jedan od razloga što SAD imaju najveći trgovinski deficit, koji je 2023.g. Iznosio preko 1 billion dolara.
Jedna od Trumpovih težnji je proizvodnje koje su ranije dislocirane u Aziju i J. Ameriku vratiti u SAD.
Carinski obračun sa prvim susjedima
Kanada i Meksiko su prvi susjedi SAD. Izvršnom naredbom Trump je uveo carine od 25% na uvoz skoro sve robe iz Meksika i Kanade. Uvođenjem carina Trump ispunjava obećanje dato biračima u izbornoj kampanji da će zaustaviti poplavu ilegalinih stranaca i droge, koji uglavnom dolaze s juga. Zato je najavio da će uvedene carine ostati na snazi dok se fentanili i stranci ne zaustave.
Kanada i Meksiko su najvažniji trgovinski partneri SAD. Iz Meksika u SAD dolazi 23% poljoprivrednih proizvoda, a 20% iz Kanade. Kanada osigurava auto industriju SAD sa 13%, a Meksiko sa 42%.
Trump koristiti carine za pritisak na rivale, iznuđuje odabrane ustupke. Zato je carinama napao tri najveća trgovinska partnera SAD- Kinu, Meksiko i Kanadu.
Pored carina Kanadi i Meksiku SAD su uvele carine od 10% na uvoz robe iz Kine i nagovjestile uvođenje carina EU a eventualno i UK-u. Carine od 10% na kinesku robu su dodatne na već postojeće carine.
Carine Meksiku ostaju na snazi dok Meksiko ne zaustavi priliv migranata i ilegalno proizvedenog fentanila. Vlada Meksika omogućila je kartelima sigurno utočište, što ugrožava nacionalnu sigurnost SAD. Tokom prošle godine SAD su na južnoj granioci zaplijenije 21.900 funti fentanila.
Kanada je kao odgovor najavila carine u istom procentu 25% na američku robu u vrijednosti do 155 milijardi američkih dolara.
Prema riječima Trumpa SAD stotinama milijardi sufinansira Kanadu. Bez ove ogromne subvencije Kanada ne bi mogla biti održiva zemlja. Carine uvedene Kanadi su pritisak na Kanadu da se pridruži SAD i bude 51. Američaka država.
Uzajamne carine pogodiće građane s obe strane. To će neminovno imati jak odraz na ekonomiju SAD i troškove života američkih građana, jer će neminovno povećati već visoke troškove u prodajnoj mreži, a porašće cijene goriva i poskupiti proizvodnja u auto industriji.
U prvom predsjedničkom mandatu 2018.Trump je uveo carine- 50% na veš mašine, 50% na solarne panele 25% na čelik, 10 na aluminij. Na ovo su odgovorile i EU i Kina uvođenjem carina na određenu američku robu. Ove carine su ostale na snazi tokom Bidenovog mandara, a Biden ih je proširio uvođenjem carina na električne automobile. U toku prvog Trumpovog mandata zaključen je Trgovinski sporazum između SAD, Meksika i Kanade.
Carine je Trump uspješno iskoristio da riješi problem nacionalne sigurnosti sa Kolumbijom.
Odgoda na mjesec dana
Obzirom da SAD uvoze iz Meksika više robe nego bilo koja druga zemlja carine mogu biti kontra produktivne, usporiti američku privredu i izazvati povećanje cijena automobila, benzina, hrane, razne robe…Carine će pogoditi ekonomiju Meksika ali i povećati cijene u SAD.
Odmah po objavi izvršnih naredbi o uvođenju carina Meksiku i Kanadi Trump je nakon telefonskog razgovora sa predsjednicom Meksika Claudiom Sheinbaum i kanadskim premijerom Justinom Trudeau primjenu carina odložio za mjesec dana. Predsjednica Meksika obećala je ojačati granicu sa 10.000 pripadnika nacionalne garde.
Nakon odlaganja primjene carina na mjesec dana carine dobivaju pregovaračku ulogu sa ciljem da se dobiju određeni ustupci, kao veća ulaganja u SAD, kupovanje više američke vojne opreme,…
Carine će ozbiljno ugroziti Meksiko i Kanadu, jer 83% meksičkog a 76% kanadskog izvoza ide u SAD i
smanjiti BDP Meksika za 12,5% i Kanadskog za 7,5%.
Naravno carine će ugroziti obe strane, jer od trgovine sa Meksikom u SAD ovisi 5 miliona radnih mjesta, a u Meksiku 14,6 milioina radnih mjesta.
Iz tih razloga odgoda primjene carina na mjesec dana je šansa da se postigne dogovor prihvatljiv za obe strane.
Obračun s Kinom
Dodatne carine od 10% Trump je uveo Kini na sav uvoz iz Kine, kao odgovor na krađu intelektualnog vlasništva, nedozvoljen transfer tehnologija…
Odgovor Kine su carine 15% na prirodni plin, ugalj i 10% na naftu, poljoprivredne mašine, teška vozila, koje bi stupile na snagu 10.2.2025. i najava istrage protiv Googla.
Da odgovore Kini SAD-e trebaju stratešku saradnju sa EU naročito u industriji brodogradnje, automobilske industrije, nuklearne tehnologije i umjetne inteligencije. Ako Trump uvede carine EU, neki misle da će najviše će profitirati Kina.
Uvoz iz Kine do 2018. činio je 20% američkog uvoza, a sada je 15%.
Vrijednost izvoza SAD u Kinu je 476 miljardi, a uvoza 427 milijardi dolara.
Po nekim mišljenjima uvođenje carina u SAD je strateška odbrana od udara superiornijih tehnologija…
Uvođenjem carina izvoz u Kinu će opasti za 22% a u Meksiko za 35%. Kina će biti manje pogođena nego Meksiko jer će svoj izvoz preusmjeriti na druga tržišta.
SAD i Kina uveli su carine 25% jedni drugima i 2018.g.što je imalo negativan odraz za potrošače i kompanije.
Carinski rat između SAD i Kine ako se nastavi i produbi nanijeće štetu ne samo njihovim ekonomijama već i mnogim zemljama u svijetu i usporiti rast globalnog gospodarstva.
Uticaj carina na zemlje EU
Ako Trump uvede carine EU, kako je najavio, imaće to posljedice na 20-ak zemalja EU, naročito one koje proizvode auto dijelove za automobilsku industriju (u BiH proizvode za njemačke i francuske firme koje izvoze u SAD) i one koje su imale suficit u trgovinskoj razmeni sa SAD kao Njemačka, Italija i Irska. Carine najavljene EU dovešće do povećanja cijena, prije svega nafte i plina, smanjenja konkurentnosti i gubitka radnih mjesta.
Evropa ima suficit u trgovinskoj razmjeni sa SAD, a 70% tog suficita se odnosi na Njemačku, iz koje poručuju da svijet ne treba dijeliti barijerama, jer svi mogu imati koristi od globalizacije.
Najava carina EU dodatno je ojačala savez i ujedinila zemlje EU, koje pripremaju svoj odgovor. EU je spremna kupovati više američke robe (plin.. ) ali i odgovoriti carinama ako mora. U EU počinju shvatati da se EU mora naoružavati, ako želi preživjeti.
Trgovinska razmjena između SAD i EU iznosi oko 1.500 milijardi eura. SAD i Evropa imaju obostranu korist od uzajamne razmjene.
Trumpov cilj je smanjiti trgovinski deficit između SAD i EU, što znači da EU treba smanjiti izvoz u SAD, a SAD trebaju smanjiti izvoz u EU. Ukoliko se ne uspostavi trgovinska ravnoteža između EU i SAD Trump će uvesti carine 10%. Od zemalja EU najviše robe u SAD izvoze Njemačka, Italija, Irska, Francuska, Nizozemska, Belgija i Španija…
Borba na tržištu električnih automobičla izazvala je carinski rat izmđu SAD i Kine, koji se odrazio i na evropske zemlje, koje žele zaštiti svoju automobilsku industriju. To je od posebne važnosti u uslovima kada se zbog rata u Ukrajini nastavlja pad udjela EU u svjetskoj trgovini.
Trump je jasno dao na znanje da SAD-e neće više trošiti milijarde dolara za finansiranje odbrane Evrope kroz Sjeverno-atlansku alijansu – NATO.
Uvođenje carina od strane SAD Europskoj uniji imaće svakako odraz na zemlje Zapadnog Balkana i Bosnu i Hercegovinu, naročito u određenim oblastima.
Prema pisanju lista “Forbes” Trumpov carinski rat će usporiti ekonomiju i povećati inflaciju, a mogao bi SAD koštati 1,4 triliona dolara, što bi dovelo do pada BDP 1,5% u 2025. i 2,1% u 2026.g.
Carine su samo jedan od pravaca Trumpove strategije
Efekti uvedenih carina u Americi i svijetu će se pratiti i o njima razgovarati. Ali carine koje SAD-e uvode velikom broju zemalja svijeta su samo jedan od pravaca Trumpove strategije s kojom želi Ameriku ponovo učiniti prvom i velikom. Nakon njegovih šokantnih najava iznesenih prvi dana njegova drugog mandata da će Americi vratiti Panamski kanal, pripojiti Kanadu i proširiti se na Grenland Trump je ponovo šokirao svijet zahtjevom da morski pojas Gaze bude američki teritorij, a da se Palestinci isele u Egipat, Jordan i druge zemlje svijeta. Kuda ovo može odvesti Ameriku i svijet, ako do ovog dođe, niko ne može predvidjeti. U ovom vremenu mnogo toga ovisi o jednom čovjeku, američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
Nekad jedan čovjek vrijedi 100 ljudi, a nekad 100 ljudi ne vrijede ni jednog čovjeka.
Burlington 5.2.2025. Zijad Bećirević
BHDINFODESK
