Obilježavanje 489. godišnjice Gazi Husrev-begove medrese za njene uposlenike, učenike te brojne alumniste, trenutak je velike odgovornosti i ponosa na kontinuirani odgojno-obrazovni rad i neumorni historijski hod dug skoro pet stoljeća – izjavio je za Agenciju MINA pomoćnik direktora za nastavu ove obrazovne ustanove Mensur Kerla.
Pripreme za ovaj značajan jubilej obuhvataju niz svečanosti i aktivnosti koji će kulminirati Svečanom sjednicom Nastavničkog vijeća i akademijom čije je održavanje planirano za 8. januar, datum kada je 1537. godine napisana Vakufnama, koja, kako kaže Kerla, podsjeća na vizionarsku misao utemeljitelja Gazi Husrev-bega koji je želio da ova zemlja na znanju gradi svoju budućnost.
Epitet “majke svih medresa”, koji ponosno nosi sa sobom, donosi i breme tradicije i često se susreće s nametnutom konstrukcijom o navodnoj nespojivosti bogate, inspirativne prošlosti i zahtijeva modernog doba koji se stalno mijenjaju i nepredvidivim nemirnim talasima donose nove izazove.
– Percepcija da se unutar “zidina” Medrese odvija i razmatra isključivo prošlost, dok izvan nje teče sadašnjost i kreira budućnost, zanemaruje njenu ulogu trajne poveznice među različitim vremenima. Istina je da Medresa već stoljećima uspješno balansira na tom razmeđu, djelujući kao most između tradicije i savremenosti. Unutar njenih zidina prestaju se sukobljavati različita vremena, jer su u samu srž njenog odgojno-obrazovnog programa utkane i racionalne i tradicionalne znanosti, onako kako je to sam vakif odredio u Vakufnami kada je, govoreći o namjeri da medresu sagradi, sazda i visoko uzdigne, naglasio da to čini “za učenike i općenito za ljude koji teže za znanošću i usavršavanjem, u kojoj će se baviti racionalnim i tradicionalnim znanostima”… – istakao je Kerla.
Gazi Husrev-beg je u svojoj vakufnami mudro ostavio prostor za inovacije i uspješnu harmonizaciju naloživši da se, pored klasičnih disciplina, izučava i sve ono što “običaj i mjesto zahtijevaju”, što u današnjem kontekstu znači prilagođavanje savremenim obrazovnim trendovima i potrebama društva i razvoj Medrese kao prestižne odgojno-obrazovne ustanove.
Kerla kaže da Medresa danas, suočena s izazovima digitalne transformacije, integriše savremene odgojno-obrazovne metode, informacijsko-komunikacijske tehnologije i interdisciplinarne pristupe.
– Ali, ne dopuštamo da tehnika nadjača moralnu odgovornost i ćudorednu razbuđenost, jer smo duboko svjesni da “tehnika ne odgaja i da mašina ne haje za moral”, kako je to kazao akademik Enes Karić – dodaje Kerla.
Prema njegovim riječima, relevantnost i vitalnost Medrese ne ogleda se samo u trenutnim postignućima koja su neupitna, već prvenstveno u životnim i profesionalnim putevima alumnista.
– Upravo su oni, naši alumnisti, najvjerodostojniji svjedoci i promotori Gazi Husrev-begovog djela. Oni danas čine intelektualnu elitu koja oblikuje duhovni, kulturni i društveni život Bosne i Hercegovine, ali i drugih prostora izvan domovine. Među njima su eminentni islamski učenjaci, univerzitetski profesori, naučni radnici, ljekari, pravnici, ekonomisti i inženjeri, ali i društveni lideri koji u javni prostor unose moralni integritet, znanje i odgovornost stečenu u Medresi – poručio je Kerla.
Ocjenjuje da činjenica da maturanti Medrese s visokim stepenom uspješnosti nastavljaju studije na najrazličitijim fakultetima u domovini i svijetu, preuzimajući odgovorne uloge u zajednici, potvrđuje da ova škola nije samo čuvar prošlosti, već aktivni učesnik u izgradnji sadašnjosti i budućnosti.
– Njihov doprinos dobrobiti društva najbolji je dokaz da Medresa uspješno ispunjava viziju svog utemeljitelja i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ostajući vjeran putokaz moralnog djelovanja i znanja u savremenom svijetu koji je nemilosrdno izložen različitim previranjima i pometnjama.Naš je cilj odgojiti ličnosti otvorenog uma i čiste savjesti, sposobne da odgovore na izazove 21. stoljeća, ostajući pritom vjerni vrijednostima koje izviru iz kur’ansko-sunnetske odgojno-obrazovne paradigme, intencija Vakufname i naše bogate višestoljetne tradicije – kazao je Kerla.
MINA
