Otkrivanje memorijala ‘Cvijet Srebrenice” u središtu Ujedinjenih nacija u New Yorku
Veliki dan za Bosnu i Hercegovinu, veliki dan za globalnu istinu o genocidu u Srebrenici, veliki dan za globalnu pravdu za žrtve genocida u Srebrenici, veliki dan za globalnu kulturu sjećanja! Planetarni značaj za budućnost civilizacije.
Spomenik opomene cijelom svijetu i globalna poruka negatorima genocida, revizionistima sudskih i historijskih činjenica o genocidu i glorifikatorima presudjenih ratnih zločinaca.
IGK poručuje da je postavljanje “Cvijeta Srebrenice” kao trajnog memorijala u sjedištu Ujedinjenih nacija snažna poruka svijetu. Cvijet, sa svojih 11 bijelih latica, predstavlja 11. juli – dan početka genocida, bijela boja simbolizuje nevinost žrtava, a zelena nadu i obnovu. Istovremeno, oblik i boje cvijeta podsjećaju na mezare žrtava ukopanih u Potočarima.
Memorijal u Ujedinjenim nacijama je fizički izraz poruke sadržane u rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija: da genocid u Srebrenici nikada ne smije biti potisnut na margine historije, da se čuva sjećanje na 8.372 ubijene osobe, te da se stalno podsjeća na važnost istine, pravde, kulture sjećanja, odgovornosti i kolektivne obaveze sprečavanja ponavljanja genocida, ratnog zločina i zločina protiv čovjećnosti.
IGK poručuje da memorijal u Ujedinjenim nacijama opominje i na bolni dio historije Ujedinjenih nacija koje nisu spriječile genocid u vlastitoj zaštićenoj zoni, kao svojevrsna opomena za budućnost rada Ujedinjenih nacija.
Ovim historijskim činom međunarodna zajednica odaje počast žrtvama genocida u Srebrenici, ali i jednoj od najbolnijih povijesti Bosne i Hercegovine, dajući trajni podsjetnik da se genocid, ratni zločin i zločin protiv čovječnosti više nikada nikome ne ponove.
Cvijet Srebrenice postao je globalni simbol sjećanja na genocid u Srebrenici, predstavljajući gubitak, otpornost i iscjeljenje, kao i oprost, snagu majčine ljubavi i nadu u budućnost.
Cvijet Srebrenice se nalazi u Parlamentu Kanade, u Kanadskom muzeju za ljudska prava i na prvom spomeniku žrtvama genocida u Srebrenici u dijaspori u Windsoru.
Kao dio aktivnosti povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, a na osnovu konkretne primjene Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o genicidu u Srebrenici, IGK je izdao “Udžbenik o Srebrenici” jednu od prvih edukativnih knjiga o genocidu u Srebrenici na bosanskom i engleskom jeziku, koja će biti distribuirana svijetskin univerzitetima, institutima i bibliotekama.
Direktor IGK dr. Emir Ramić povodom otkrivanja spomenika “Cvijet Srebrenice” u Ujedinjenim nacijama je izjavio:
“Otkrivanje memorijala ‘Cvijet Srebrenice” u središtu Ujedinjenih nacija u New Yorku je izuzetno važan, historijski trenutak u globalnoj afirmaciji istine o genocidu počinjenom u Srebrenici, u globalnoj borbi za pravdu za žrtve genocida, za globalnu institucionalizaciju kulture sjećanja. Spomenik nije samo umjetnički simbol, već predstavlja i dodatnu, snažnu satisfakciju, te dodatni podstrek svima koji se godinama bore za istinu, pravdu i kulturu sjećanja.
Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK}
U vrtu Ujedinjenih nacija u New Yorku danas je svečano otkriven spomenik “Cvijet Srebrenice”.
Simbol sjećanja postavljen je nešto više od godinu dana nakon što je u Ujedinjenim nacijama izglasana Rezolucija o genocidu počinjenom u Srebrenici.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić istakao je da je usvajanje Rezolucije važan iskorak u kulturi sjećanja i globalnoj borbi protiv ponavljanja genocida bilo gdje u svijetu.
Naveo je i da je spomenik u New Yorku još jedno važno mjesto čuvanja sjećanja, slično onome koje je nedavno postavljeno u Beču.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić također je poručio da je važno podsjećati na ulogu UN-a, kako u utvrđivanju istine o genocidu, tako i u odgovornosti za događaje iz jula 1995. godine.
Naglasio je da Bosna i Hercegovina nikada više ne smije prepustiti sudbinu svojih građana drugima, te da usvojena Rezolucija služi kao opomena, a ne garancija.
Predsjedavajući Komšić je istakao da je bol Srebrenice prije svega bol njenih majki, djece i naroda Bosne i Hercegovine, i da se ta istina ne smije prikrivati.
“Cvijet Srebrenice” u vrtu UN-a, kazao je, predstavlja podsjetnik, opomenu i simbol opreza u vremenu kada svijet ponovo svjedoči ratovima i teškim zločinima.
Na kraju je zahvalio svima koji doprinose očuvanju sjećanja na žrtve genocida i jačanju kulture istine.
Brojnim svjetskim delegacijama se na otvorenju obratila i predsjednica Udruženja majki Srebrenice i Žepe Munira Subašić, koja je pored ostalog kazala da “Cvijet Srebrenice” ostavlja u amanet svim dobrim ljudima u New Yorku i UN-u da ga čuvaju.
Subašić je govorila, kako kaže, u ime hiljada majki čija su djeca ubijena u zaštićenoj zoni Srebrenica, čija su djeca ubijena pod zastavom Ujedinjenih nacija. Ubijeni su samo zato što su se zvali drugačije i samo zato što su bili muslimani.
“Cvijet Srebrenice, uprkos namjeri, govori da nas nisu mogli ubiti. Odgojili smo našu djecu bez mržnje, bez osvete i to je najveći ponos majke Bošnjakinje. Umjesto mržnje i osvete, naša su djeca doktori, inženjeri, profesori, govore po nekoliko jezika, kako u Bosni, tako i u cijelom svijetu. Gdje sam god išla, ponosila sam se našim Bosancima”, istakla je Subašić.
Zato s ovoga mjesta, dodala je, poziva sve dobre ljude da se bore protiv mržnje, protiv nepravde, protiv ubijanja. Poziva sve majke svijeta da uče djecu da vole i da budu voljena.
- S ovim „Cvijetom Srebrenice“ pobijedili smo i svjetsku i domaću politiku, politiku onih koji negiraju genocid, politiku onih koji veličaju ratne zločince, a pozivam Evropu i svijet da uče od nas majki iz Srebrenice – da kroz istinu grade pravdu za sve ljude svijeta – poručila je Subašić.
Podizanju spomenika prethodila je rezolucija Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija donesena 2024. godine.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović poručio je na otkrivanju spomenika “Cvijet Srebrenice” u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku da ovaj simbol postaje trajno svjedočanstvo genocida nad Bošnjacima i upozorenje svijetu da se zlo mora zaustavljati na vrijeme.
“Otvaranje spomenika žrtvama posljednjeg genocida u 20. stoljeću je važna poruka za cijelo čovječanstvo. Ovaj spomenik je trajno svjedočanstvo, opomena i putokaz”, poručio je, navodeći da je spomenik i “svjedočanstvo o počinjenom genocidu nad Bošnjacima, pravosnažno presuđenom i u sudovima UN-a.”
“Spomenik je opomena čovječanstvu da se ovakvo zlo i užas više nikada i nikome ne ponove. Putokaz novim generacijama da se educiraju i ne dozvole širenje ideologija i politika koje vode do genocida”, rekao je Bećirović na otvaranju spomenika u blizini sjedišta Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku, posvećenom žrtvama genocida nad Bošnjacima počinjenog u ljeto 1995. godine u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini.
Naglasio je da ovaj trenutak dolazi godinu dana nakon što je Generalna skupština UN-a usvojila Rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995., što dodatno naglašava težinu i simboliku podizanja spomenika u srcu UN-a.
“Ovo je historijski momenat za Bosnu i Hercegovinu i UN”, poručio je Bećirović, podsjećajući da su nakon Drugog svjetskog rata, prema pravosnažnim presudama sudova UN-a, počinjena dva genocida – nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini (u i oko Srebrenice) i Tutsijima u Ruandi.
Spomenici o genocidima, počinjenim u srcu Evrope i srcu Afrike, kazao je, svjedoče istinu, ali i opominju čovječanstvo da nikada više ne dozvoli ponavljanje genocida.
Istakao je da će spomenik “Cvijet Srebrenice” zauvijek stajati u sjedištu UN-a, “zauvijek će biti mjesto na kojem svaka majka, svaki preživjeli, ali i svaki pravedan čovjek na svijetu, može iskazati svoju tugu i pijetet prema žrtvama.”
“Zauvijek će biti simbol našeg kolektivnog sjećanja i vječna opomena čovječanstvu. Zauvijek će svjedočiti pobjedu istine nad neistinom. Zauvijek će slati planetarnu poruku da civilizirani svijet neće dozvoliti negiranje, minimiziranje i relativizaciju počinjenog genocida nad Bošnjacima u Srebrenici”, dodao je Bećirović.
Upozorio je da se, uprkos obilježavanju trideset godina od genocida, Bosna i Hercegovina danas suočava s novim prijetnjama.
“Ista velikodržavna ideologija i politika koja je uzrokovala agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bošnjacima ponovo prijeti mojoj domovini”, rekao je i poručio da je zato nužno da UN i demokratski svijet podrže pravni poredak BiH, poštovanje presuda međunarodnih sudova, osudu ratnih zločinaca i suzbijanje genocidne propagande.
Bećirović je istakao vjeru u budućnost BiH i pozvao na njegovanje istine, dijaloga i mira.
U parku UN-a se nalazi veliki broj spomenika iz svjetske historije, nažalost, i spomenika posvećenih tragičnim zbivanjima. Među njima će biti i “Cvijet Srebrenice”. Spomenik će biti opomena, ali i sjećanje na žrtve genocida počinjenog na tlu Bosne i Hercegovine i dokazanog pred međunarodnim sudovima.
Autor djela koje će ispred krovne svjetske organizacije ostati trajna poruka je priznati umjetnik Adin Hebib.
Podizanju spomenika prethodila je rezolucija Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija donesena 2024. godine, u kojoj ta svjetska organizacija prepoznaje da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima.
Također, krajem oktobra je na Trgu Ujedinjenih nacija u Beču, ispred zgrade UN-a, svečano otkriven spomenik “Cvijet Srebrenice”.
Genocid u Srebrenici
Pripadnici Vojske Republike Srpske i njihovi pomagači su nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca u nizu masovnih pogubljenja.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci članova porodica.
Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.
Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
