Negra Efendić je švedska novinarska i autorica, a rođena je 1980. godine u Bosni i Hercegovini gdje je odrastala u mjestu Brezovo Polje kod Brčkog. Ona i njena porodica izbjegli su iz tokom rata u Bosni i Hercegovini i došli u Švedsku 1993. godine.
Prema nedavnim pisanjima Al Jazeere Balkan, upravo najbolji Šveđani iz oblasti bankarstva, filmske umjetnosti, novinarstva, kulinarstva i sporta, potiču iz Bosne i Hercegovine. Jedna od njih je i Negra Efendić, a njena knjiga “Bila sam baš kao” ti odabrana je za najbolju knjigu u Švedskoj.
Efendić, novinarka dnevnog lista Svenska Dagbladet, ispričala je priču o svom Brezovom Polju, nedaleko Brčkog, koje je morala napustiti ’90-ih. Dobila je nagradu Storyteller of the Year za knjigu reportaža Bila sam baš kao i ti (na švedskom: Jag var precis som du).
U reportažama se autorica vraća svom bijegu i nesentimentalnim pogledom prikazuje dugotrajni utjecaj koji rat ima na djecu dok oživljava priče ljudi iza vijesti. U razgovoru za Bhdinfodesk Negra kaže da bi njen život izgledao sasvim drukčije da je ostala u BiH.
“Ovdje smo ja i ‘mojih deset’, pošto nismo imali nikoga kada smo došli ovamo kao izbjeglice. Mama i tata mi nisu mogli pomoći, nažalost. Ali, u Švedskoj postoji jedan sistem gdje čovjek može stvoriti nešto od ničega. Teško je bilo, i morala sam se truditi. Ipak, ja sam živi dokaz da ništa nije nemoguće”, kaže Negra.
Za nju nagrada koju joj je ukazala država Švedska predstavlja, kako ističe, neopisivu čast, jer predstavlja priznanje za cjelokupni rad, ali i “dokaz da je sve moguće”. U Švedsku je došla kao dijete, naučila jezik i zahvaljujući mogućnostima koje je izbjeglicama pružila ta država – uspjela.
“U prvom dijelu moje knjige čitalac ide u moje rodno Brezovo Polje, da se upozna sa životom kojim smo mi nekada živjeli. Kroz oči djeteta vidi put ka Švedskoj, izbjeglištvo, To sve što se nama dešavalo. U posljednjem dijelu knjige ja, odrasla žena i novinar, se vraćam unazad i postavljam pitanja te se pokazuje da nisam bila spremna na sve odgovore”, priča ova danas uspješna novinarka i autorica.
Dodaje kako joj nije bilo nimalo lako, da nisu imali nikoga ko može pomoći te da je sve morala raditi isključivo sama i to dosta mnogo.
“Najvažnije je da sam upjela ući u ovo društvo, naći sebe. Školovati se. Sada radim posao koji volim i imam porodicu. Za mene je to veliki uspjeh. Većina nas se dobro uklopila u društvo, pogotovo mi koji smo došli u Švedsku kao djeca. Često mi se javljaju ljudi, koji su kao i ja, došli u Švedsku bez ičega i morali početi od nule. Sama činjenica da su sagradili novi život ovdje i uklopili se u švedsko društvo je jedan veliki uspjeh“, kaže Efendić.
U razgovoru za naš portal Negra ističe kako je novinarstvo veliki dio nje, te da je sloboda medija jezgro jedne demokratske države kao što je Švedska.
“Naravno da ću nastaviti istraživati i pisati o temama koje ja smatram važnima. Bosna i Hercegovina je i dalje moje djetinjstvo i moji korijeni, ali je moj život sada u Švedskoj, gdje je i moja porodica”, naglašava te dodaje kako bi željela da može svim mladim ljudima kazati da se treba truditi i raditi i da će se to svojevremeno isplatiti.
“Nažalost, razumijem da stvarnost u BiH izgleda sasvim drukčije”, zaključuje.
Popis dobitnika prestižnih švedskih nagrada porijeklom iz BiH vjerovatno neće biti konačan. Organizacija APU Network iz Švedske promovira samo one najbolje te njeguje i razvija ono najzaslužnije iz naše zemlje i zemlje prijema (Švedska) jer je itekako bitno da se pokrene priča koja razbija jaz između Bosanaca i Hercegovaca u i van granica BiH.
Iz ove organizacije napominju da većina priznanja iza sebe ima dugogodišnju i vrlo respektabilnu tradiciju, a laureati su neke od najistaknutijih osoba u javnom i društvenom životu Švedske. Priznanja nisu samo pokazatelji uspješne integracije, nego i razlozi za dodatno isticanje bosanskohercegovačkog identiteta.
