Građani BiH koji žive u inostranstvu i svojim novčanim doznakama pomažu rođacima i prijateljima u BiH da u sve težim uslovima prežive, šokirani su najavom Poreske uprave BiH da će po Zakonu o dohotku sa 10% oporezovati njihove doznake od 2015-te godine (retroaktivno).
Iz Uprave za prihode BiH poručuju da oporezivanje doznaka nije retroaktivno, jer se poreska obaveza zasniva na odredbama Zakona o dohotku, koji je usvojen 2009. godine. A zašto su se zakonodavci sjetili da tek sada traže naplatu, i to sada, samo na doznake preko 10.000 KM, retroaktivno od 2015-te godine, treba samo sebi da objasne. Istina je u tome da su takvi zahtjevi iz temelja neosnovani i nezakoniti.
Takva odluka je do kraja nehumana, nepoštena, jer najteže pogađa najugroženije kategorije BiH stanovništva. Prorijedili nam familiju, oteli nam sve što smo imali, protjerali nas sa naših ognjišta u bijeli svijet i sada nam ni tamo ne daju mira. Malo im opljačkanog pa i dalje guraju svoje šape u naše džepove.
Doznake članovima uže porodice i doznake rođacima i prijateljima do nekog određenog iznosa, ne mogu se tretirati drugačije nego kao humanitarna pomoć.
Kako ekonomija BiH u mnogome ovisi od doznaka iz inostranstva, vrijeme će pokazati da li će oporezivanje građana BiH koji privremeno borave i rade u inostranstvu i njihovih doznaka rodbini i prijateljima na predviđeni način državi donijeti veću korist ili štetu. Iz BiH dijaspore državi BiH godišnje dolazi između 2,5 do 3,5 miljarde KM, što čini oko 13% BDP. Iz godine u godinu taj iznos se povećava za skoro pola milijarde. Po podacima Centralne banke BiH u prošloj godini dijaspora je u BiH doznačila 2,6 miljardi KM, dok su ukupne direktne strane investicije u BiH u istoj godini iznosile svega 758, 4 miljarde KM. Frapantan je podatak da se FBiH duguje 2,3 miljarde nenaplaćenog poreza, od čega se najveći dio odnosi na ratne i poratne tajkune. Umjesto da se oni pritisnu i napati dug, udarara se na sirotinju.
Manje će se novac u BiH slati preko banaka
Nakon ovih saznanja sigurno je da će svako onaj ko treba poslati novac svojima u BiH na svaki način pokušati izbjeći banku i potražiti alternativna rješenja. Svi oni koji šalju novac iz susjednih zemalja EU, kao što su Austrija, Njemačka, Belgija, Švedska.. neće ga slati preko banaka, već će ga nositi sa sobom kada dolaze u posjetu ili će slati preko prijatelja. Time će primalac izbjeći 10% poreza koji bi morao platiti za doznaku putem banke, a pošiljalac uštedjeti 8 – 10% poštarine (provizije) koja se plaća za doznake preko Western uniona ili drugih bankaka. Kao posljedice toga može se očekivati da će već ove godine doznake u BiH preko Centralne banke BiH biti znatno manje njego 2017-te ( kada je doznačeno 2, 6 miljardi KM) , a 2019-te će biti prepolovite.
Doznake iz inostranstva će se znatno smanjiti i zbog pojačavanja mjera sigurnosti u SAD i zapadnim zemljama, koje pooštravaju i kontrolu doznaka, što na neki način može ugroziti status onih koji su na socijali ili imaju minimalan dohodak, jer ih dovodi u situaciju da moraju objašnjavati u što troše novac, pa to može dovesti u pitanje neka njihova socijalna primanja (kao bonovi za hranu).
Porez na doznake iz inostranstva
Državi BiH, njenim entitetima i kantonima nije dovoljno što iz dijaspore svake godine legalno dobivaju blizu 3 miljarde KM i još toliko drugim kanalima, čime pokrivaju skoro 20% BD, pa su mudro osmislili da još malo dublje gurnu ruku u džepove dijaspore. Da oporezuju i doznake iz inostranstva.
Iako FBiH, Rs, Brčko distrikt , pa i kantoni, oporezivanje dohotka regulišu njihovim posebnim zakonima, zakonske odredbe se malo razlikuju.
Obveznik poreza na dohodak po svim tim zakonima je fizičko lice – rezident (stanovnik) FBiH, Rs i Brčko Distrikta koji ostvari dohodak od ličnih primanja, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, od ulaganja kapitala, od igara na sreću, nasljedstva i poklona i neresident koji ostvari dohodak u FBiH, Rs ili Brčko distriktu. Porez na promet plaća se po stopi 10%.
Tako se u FBiH porez na dohodak po novom Zakonu o porezu na dohodak FBiH plaća na prihode: od samostalnog i nesamostalnog rada, imovine i imovinskih prava, od ulaganja kapitala, od nagradnih igara i igara na sreću i kao ostale vrste dohotka, s tim što će se dohodak do 800 KM oporezovati po stopi 10%, dohodak preko 800 KM po stopi 20%, a prihodi do 700 KM će biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak.
Oporezivanje dohotka iz stranih izvora
U Zakonu o porezu na dohodak, koji je Rs donijela u julu 2015. godine, uvedena je (modificirana kao nova kategorija dohotka ) – Dohodak iz stranih izvora, a plaćaju ga rezidenti Rs po stopi 10% na prihod ostvaren izvan granica BiH po osnovu: rada, imovine, osiguranja i kapitala i na prihod koji je rezidentima kao kvalifikovanim investitorima isplaćen od strane isplatioca (a kvalifikovani investitor je fizičko lice, resident Rs, koji je investirao u privredu Rs lično ili putem pravnog lica).
Opšta stopa poreza na dohodak u Rs je 10%, osim za male preduzetnike koji porez plaćaju po stopi 2% na ostvareni prihod, koji ne može biti niži ispod 600 KM ( s tim da obavljaju samostalnu djelatnost, zapošljavaju do tri zaposlena, prihod im ne prelazi 50.000 KM godišnje i nemaju prihod ostvaren zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti). U male preduzetnike ne spadaju samostalna zanimanja, kao što su: advokati, notari, inženjeri, arhitekti, poreski savjetnici, stečajni upravnici, tumači, prevodioci, novinari, umjetnici, sportisti i slična zanimanja.
Obaveza poreskih obveznika je da Poreskoj upravi Rs godišnje podnose poresku prijavu do 31.3. za prethodnu godinu.
Kako se vidi već pri donošenju izmjenjenog Zakona o dohotku glavni udar je usmjeren na rezidente Rs koji žive i rade u inostranstvu ( a to su u njvećem broju prognani i izbjegli Bošnjaci) . Oni su dužni pored visokih poreza koji plaćaju u državi gdje rade, na određene vrste dohotka plaćati 10% poreza na Dohodak Rs. Ali ne samo to, dužni su plaćati i 10% poreza na doznake koje šalju rođacima iz svog čistog dohotka. Kako se može saznati iz posljednjih zvaničnih saopštenja poreskih organa, olakšica im je samo u tome što će se sada insistirati na uplati poreza na doznake iz inostranstva preko 10.000 KM, a kasnije kada se pokaže mogućim oporezovaće se i niže doznake.
Karakter doznaka iz inostranstva
Prema podacima Agencije za statistiku BiH doznake u BiH iz inostranstva tokom 2016.g. činile su 8,67% BDP BiH, a 2017-te blizu 10% BDP. A to je samo ono što dođe bankovnim kanalima. Po ocjeni predsjednika Svjetskog saveza BiH dijaspore neformalnim kanalima u BiH stiže još toliko novca, što znači da doznake iz vana čine blizu 20% BDP, a to je šest puta više od direktnih stranih investicija.
Do sada je malo koga zanimalo ko šalje novac u BiH iz inostranstva i iz kojih izvora. Važno je bilo da novac stiže i da ga je što više.
Po podacima Centralne banke BiH najviše tih doznaka je iz Njemačke, Austrije i SAD, a predstavljaju direktnu pomoć rodbini i prijateljima za ličnu potrošnju- hranu, odjeću i režijskle troškove. Samo manji dio čine naknade za usluge održavanja napuštenih kuća i imanja.
Doznake članovima porodice, rodbini i prijateljima
Zaprepašteni saopštenjima Uprave prihoda BiH o oporezivanju doznaka iz inostranstva i retroaktivnoj primjeni Zakona o porezu na dohodak od 2015.g. pitamo se znaju li zakonodavci u BiH šta oporezuju, šta žele , a šta mogu oporezovati? Znaju li, ili se prave ludi, ko kome šalje novac i zašto? Znaju li da će se zbog toga manje novaca slati preko banaka, a smanjiće se i slanja alternativnim kanalima. Koliko će to ugroziti finansijski i uticati na privredni sistem zemlje, suvišno je i govoriti.
Zakonodavci treba da znaju da dijasporu BiH čini blizu 2 miliona bh građana, nastanjenih u stotinu zemalja svijeta, od kojih većinu čine izbjegli i prognani Bošnjaci. Iako mnogi od njih još nisu sasvim sredili svoje životne prilike, jer su se ponovo morali skućiti, kupiti kuću ili stan, školovati djecu, …, najviše novčanih doznaka dolazi upravo od njih.
Znaju li zakonodavci da su pošiljaoci finansijske pomoći 20% korisnici socijalne pomoći, koja u SAD iznosi oko 700 dolara mjesečno, a 50% penzionisani radnici sa 10, 15 ili nešto više godina rada i penzioneri, od kojih pretežan broj prima penziju ispod 1.000 dolara mjesečno. Oko 20% doznaka u BiH stiže od trenutno zaposlenih, koji svakoga mjeseca polovinu zarade daju za kiriju (ako su korisnici stana) ili za otplatu kuće (ako su je kupili na kredit), još trećinu zarade daju za otplatu auta i mjesečne režije. Njihov ostatak čiste zarade je veoma mali, ali i pored toga iz njega pomažu svoje bližnje rođake i drage prijatelje u BiH. Slične prilike su i u drugim zemljama gdje živi BiH iseljeništvo.
Znatno manje doznaka u BiH stiže od onih koji rade povremeno i samostalno, kao što su freelancheri, jer su i njihove zarade opterećene visokim porezima, naročito ako su zasnovane na ugovoru o djelu.
Znaju li zakonodavci u BiH da su na plate i penzije, iz kojih se šalje pomoć, plaćeni svi porezi državi u kojoj je zarada ostvarena? Ko ima pravo još jednom oporezovati zaradu?
Znaju li zakonodavci da zaposleni koji rade na svoju zaradu redovno mjesečno plaćaju sve poreze, kao što su i penzioneri koji primaju penziju dok su radili plaćali sve poreze na svoju zaradu. Njihov ostatak dohotka, njihov čisti dohodak, nema pravo niko više oporezovati.
Iz svih gore pomenutih razloga, pri primjeni odredbi Zakona o porezu na dohodak, prije nego se pristupi oporezivanju doznaka iz inostranstva, potrebno je razlučiti karakter doznaka. Doznake članovima uže porodice i doznake do određenog iznosa rodbini i prijateljima za njihovu ličnu potrošnju, hranu, odjeću i režijske troškove ne mogu biti predmet oporezivanja, jer takve doznake su u najvećem broju slučajeva socijalna /humanitarna pomoć. Ako bi oporezovali individualne bh građane koji žive u inostranstvu za te i takve doznake, onda bi trebalo oporezivati i humanitarne organizacije, jer i one pretežan dio svojih sredstva akumuliraju iz donatorskih sredstava tih istih građana, što bi bilo apsurdno. To bi bila dehumanizacija društva.
Reakcije na odluku Poreske uprave
Odluka Poreske uprave BiH da oporezuje doznake iz inostranstva naišla je na oštru osudu i izazvala oštre reakcije. Predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH g. Hasan Šehović nazvao je odluku iznenađujućom i razočaravajućom, jer se u kontaktima s vlastima BiH do sada uvijek razgovaralo o olakšicama i tražila povoljnija rješenja. Dogovarano je da se sistem uspostavi preko Centralne banke BiH, a da se dio tog novca izdvaja u investicione fondove za nove projekte u BiH. Ovo što se sada radi je klasnična pljačka. Moralna katastrofa! Oporezivanje novca koji građani iz inostranstva šalju svojima da prežive nema nikakva opravdanja. Naravno ova pitanja, naročito sa stanovišta zaštite ugrženih, ne komentariše niko iz vladajućih struktura, jer to njih ne tangira.
Neshvatljivo je kako je država BiH tako brzo zaboravila da je nama koji smo vani sve oduzeto, sva imovina, radna mjesta, pravo na rad, fabrike i privredni kapaciteti, porodična i društvena infrastruktura kao što su škole, domovi, bolnice, elektro mreža, vodovod i kanalizacija, telefonija i TV mreža, koje smo gradili i njihovu gradnju finansirali svojim radom, novcem, samodoprinosom…Sve to nam je izbijeno jednim metkom i sada nam ponovno guraju ruku u džep.
Iz poreske uprave potsjećaju da u BiH od ranije postoji Zakon o porezu na nasljeđa i poklone, (koji je sada na kantonalnom nivou), po kojem se te kategorije prihoda oporezuju iznad određenog iznosa, ali organi vlasti nisu insistirali na tim poreskim kategorijama radi socijalne osjetljivosti.
Građani koji šalju novac i Freeelancheri nisu ista kategorija obveznika
Ne mogu poreski organi u isti koš trpati građane koji od svojih plata i penzija šalju pomoć rođacima i prijateljima i Freelanchere, kako sada zovu one koji povremeno nešto rade i time ostvaruju neku zaradu.
Freelancheri su poslodavci sami sebi, koji rade samostalno, honorarno, i nisu u stalnom radnom odnosu. To su uglavnom dizajneri, novinari, programeri, prevodioci, web dizajneri, umjetnici, muzičari, glumci, režiseri, scenografi, producenti, pisci, likovni umjetnici, fotografi, grafički dizajneri, arhitekti…Po Zakonu o porezu na dohodak, a u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima, oni su dužni za svaki obavljeni posao na Obr. AMS-1035 obračunati i platiti porez. Ako freelancher za rad prima honorar, treba sa naručiocem imati zaključen ugovor o djelu, po kojem plaća poreske obaveze, koje se kreću i do 43%. Rezidenti i Freelencheri ako su rezidenti, pri obračunu poreza na kraju godine mogu koristiti lične odbitke u paušalnom iznosu od 20% i tako ostvariti pravo na povrat upaćenog poreza.
Oporezivanje prihoda iz inostranstva i poklona u novcu propisano je kantonalnim Zakonima o porezu na promet nekretnina i porezu na nasljeđa i poklone. U kantonu Sarajevo i Unsko-Sanskom kantonu plaća se 10% poreza na poklone pojedinačne vrijednosti preko 2.000 KM, a u Tuzlanskom kantonu je ta obaveza 3%. Skupština Kantona Sarajevo je u aprilu ove godine usvojila novi Zakon o prometu nekretnina, kojim je predviđeno oporezivanje nasljeđa po stopi 8% i poklona vrijednih preklo 2.000 KM sa 10%. U pripremi je kantonalni Zakon o porezu na promet nekretnina i porezu na nasljeđa poklone, koji će se primjeniti od 1.1.2019.g. po kome će se pokloni vrijedniji od 5.000 KM oporezovati po stopi 10%.
Oporezivanje građana u dijaspori o i onih koji o njima ovise, po bilo kom osnovu, je nehumano, nepošteno, jer najteže pogađa najugroženije kategorije BiH stanovništva. Prorijedili nam familiju, oteli nam sve što smo imali, protjerali nas sa naših ognjišta u bijeli svijet, i sada nam ni tamo ne daju mira. Malo im opljačkanog, pa i dalje guraju svoje šape u naše džepove. Uvode porez na humanitarnu pomoć.
Kako se da zaključiti, 2 miliona bh građana u dijspori, koji u svojoj zemlji nemaju skoro nikakva prava, a moraju u njoj pomagati i izdržavati ne samo svoje najmilije, podlim zakonskim rješenjima sile se da finansiraju i razbojničku i pljačkašku državu.
Zar je onda čudno da se sve veći broj bh građana odriče BH državljanstva?!
Burlington, Jula 29.2018. Zijad Bećirević
