Dok svakodnevno čitamo da mlade osobe s Balkana masovno odlaze na rad i život u treće zemlje, primjer iz Zagreba govori da ima i onih koji po svaku cijenu ne žele ici. Sestre Azra (mr. hortikulture) i Dina Delić (mr. agrara) odlučile su “OSTATI OVDJE” i u rodnom Zagrebu pokrenuti vlastiti biznis. U naslju Špansko otvorile su prodavnicu “Nar” u kojoj Zagrepčanima nude zdravu hranu. Stariju Azru pitamo šta ih je navelo da ne čekaju, ne kukaju već da svoju budućnost uzmu u svoje ruke?
Kroz zadnje dvije godine diplomskog studija na fakultetu sve više i više mi je postajalo jasno kako je hrvatsko tj. balkansko tlo vrlo pogodno za uzgoj raznog voća i povrća samo ga treba znati iskoristiti. Ja sam za pokretanje vlastitog biznisa iskoristila financijsku potporu od strane države. I upravo je to razlog upuštanja u “poduzetničke vode”, kvaliteta proizvoda i bespovratna novčana sredstva za lakši početak!
To sto ste završili itekako ima veze s ovim vašim biznisom. Kolika je zainteresiranost u Zagrebu za zdravu hranu, vjerovatno ste napravili istraživanje na tom polju?
Ogromna. Ljudi su postali vrlo skeptični prema uvoznim proizvodima i s razlogom je tako. Zašto bi se morali konzumirati plodovi koji su ubrani nezreli i tretirani raznim kemijskim sredstvima kako bi zadržali svježinu desetak dana do dolaska u naše krajeve? Naš cilj je otkupljivati proizvode od lokalnih proizvođača gdje je navečer ili rano ujutro izvršena berba i proizvodi se kroz nekoliko sati nalaze na našim policama kako bi kupci dobili zrele i svježe proizvode. Imala sam priliku, kao student, raditi u trgovini kao što je naša sada i zaista mogu reći da je velika zainteresiranost zagrebačkog stanovništva za zdravom hranom, a još je veća zainteresiranost za ekološkim proizvodima. To su proizvodi koji za vrijeme uzgoja nisu tretirani nikakvim kemijskim sredstvima i ljudi se sve više baziraju na eko prehranu.
Da li u Hrvatskoj ima dovoljno proizvođača zdrave hrane i da li ćete proviriti i preko ograde u susjednu Bosnu i Hercegovinu i tamo potražiti dobavljače?
Proizvođača je dovoljno što se tiče količine za našu malu trgovinu. Međutim, smatram, a i statistički izvještaji pokazuju, da je još uvijek prisutan uvoz velikih količina prehrambenih proizvoda za cijelu državu, što je veliki minus svima nama pored kvalitete tla i vode te pogodne klime naših područja. Takvi podaci možda obeshrabruju, ali je pohvalno da su, usprkos tome, naši proizvođači postali svjesni važnosti domaće proizvodnje pa je porodičnih poljoprivrednih gospodarstava svakim danom sve više i mi ih na ovaj način želimo podržati. Nije isključena ni nabavka svježih i prerađenih proizvoda iz susjedne nam Bosne i Hercegovine. Budući da su moji roditelji porijeklom iz BiH i većinu školskih praznika smo provodile tamo, dobro mi je poznata proizvodnja i kvaliteta bosanskohercegovačkog voća i povrća. Najdraža mi je bila priprema zimnice koju bih rado nabavljala iz BiH.
Vaš biznis za sada spada u kategoriju porodičnih biznisa, koliko vam znači podrška roditelja u svemu ovome?
Bez njihove podrške i razumijevanja sigurno sama ovaj biznis ne bih uspjela pokrenuti. Zahvalna sam im na svemu pa čak i na kritikama, jer bez njih ne bih shvatila ozbiljnost privatnog posla. Budući da su tata Fikret i mama Selima dugo godina u privatnom poslu, svaki je savjet bio i više nego koristan.
Kako vaša generacija koja pretežno mašta o planu “B” i odlasku u Republiku Irsku gleda na ovaj vaš početak?
Smatraju vrlo hrabrim i rizičnim poduhvatom. Također, naglasak stavljaju na “borbu” s hrvatskim (problematičnim) sistemom, ali i na upornost s kojom se uvijek dođe do cilja. Vidjeti naš uspjeh daje im hrabrosti ostati ovdje i planirati vlastitu budućnost, kažu! Kao i ja, ne slažu se s “politikom” odlaska iz Hrvatske kako bi se linijom manjeg otpora ostvarila “veća” zarada. Aktivno preko nase FB stranice NAR-domaći i eko proizvodi ( https://www.facebook.com/NAR-doma%C4%87i-i-eko-proizvodi-2202716986447606/ ) učestvuju u promociji našeg biznisa.
BHDINFODESK
