Ujedinjenim nacijama trebalo je 60 godina da uspostave Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, kada se prisjeća mučki ubijenih šest miliona Jevreja, a iako je historija učiteljica života građani svijeta su loši učenici jer su strašni zločini počinjeni i nakon holokausta.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda tek 2005. godine donijela je rezoluciju kojom je 27. januara proglašen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, a tog dana 1945. godine oslobođen jedan od najzloglasnijih koncentracionih logora za Jevreje Auschwitz.
Podsjetili su na ove činjenice danas i uvodničari na redovnoj nedjeljnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” Jakob Finci i Enis Omerović govoreći o temi “Holokaust – savremene pouke”, koji su posebno naglasili problem negiranja zločina počinjenih i u novijoj historiji, upozoravajući na znakove jačanja neonacističkih pokreta.
Sjećanje samo jedan dan
Zbog toliko vremena koje je bilo potrebno UN-u da uspostavi ovaj dan, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci smatra da ne začuđuje činjenica što danas svijet takvo nešto još uvijek nije napravio za Srebrenicu ili neke druge genocide.
Žalosnim je nazvao činjenicu što se o holokaustu govori samo jedan dan u godini jer Finci smatra da je to događaj koji je zasigurno obilježio 20. stoljeće i ostavio dubok trag na one koji žive danas, a mišljenja je i da će narednih 75 godina govoriti o njemu.
“Korijen svega je antisemitizam koji se događa sve snažnije i u zapadnoj Evropi, ali i u zemljama u kojima ne žive Jevreji”, podvukao je Finci, napominjući da se u Sarajevu niko ne osvrće zbog činjenice da je nestala bista Isaka Samokovlije, jednog od najvećih bh. književnika.
U znak zahvalnosti Jevrejskoj zajednici koja je nekadašnju sinagogu poklonila Sarajevu, u kojoj je sada smješten Bosanski kulturni centar, Grad Sarajevo je napravio simboličnu menoru u znak sjećanja na sarajevske Jevreje nestale u holokaustu, ali ona je danas sklonjena zbog potrebe da kafić dobije više prostora.
“Radi se o ogromnoj granitnoj tvorevini koju nije jednostavno ukloniti, no kada su potrebna dva stola više kafiću nije važno ni 10.000 stradalih Jevreja, niti pijetet prema žrtvama”, stav je Fincija koji također podsjeća da je BiH jedina zemlja u Evropi koja nije vratila imovinu vjerskim zajednicama uključujući i Jevrejsku.
Za Fincija su to neki sitni znaci na koje se ne obraća pažnja, ali tako je sve počelo i 1933. i 1935. godine te Kristalnom noći 1938. godine, a završilo se sa šest miliona mrtvih te iako je tada rečeno “nikad više”, stravični zločini genocida uslijedili su u Kambodži, Ruandi i BiH.
Suočiti se s ratnim zločinima
Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici Enis Omerović također je podvukao činjenicu da smo i danas svjedoci oružanih sukoba širom svijeta, a ne nedostaje ni onih koji propagiraju mržnju i retrogradne politike na temelju kojih su spremni činiti zločine.
Oba uvodničara saglasna su da je neophodna edukacija mlađih generacija o mračnom dobu ljudske historije kako bi se na taj način dao određeni doprinos sprečavanju budućih organiziranih masovnih, planskih, najtežih i najgnusnijih međunarodnih zločina.
Moderator na današnjoj sesiji bio je profesor Hazim Bašić koji je posebno naglasio činjenicu da proces suočavanja s počinjenim ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini ide veoma sporo, a proces katarze je gotovo zaustavljen.
Podvukao je da su dvije temeljne pretpostavke za normalan poslijeratni razvoj i stabilizaciju društvenih prilika u BiH – suočavanje s počinjenim zločinima i katarza.
Rezolucija UN-a osuđuje svaki oblik negiranja genocida i daje prijedloge na koji način je potrebno obilježavati 27. januar uz organiziranje naučnih skupova, historijskih časova te izložbe umjetničkih radova, a u sve te aktivnosti potrebno je uključiti mlade.
Kako je zaključeno danas, sjećanjem na holokaust doprinosi se educiranju mlađih naraštaja, podizanju svijesti i borbi protiv svih savremenih oblika revizionizma i negacionizma.
FENA/BHDINFODESK
