Amila Sulejmanović, pjevačica koja je ostavila trag na rokenrol sceni osamdesetih u bivšoj Jugoslaviji i bivša djevojka tragično preminulog bubnjara „Bijelog dugmeta“ Gorana Ipeta Ivandića, uzburkala je region nakon što je objavila autobiografsku knjigu „Ključ bubnja Tama“.
Otkrila je Amila kakav je bio položaj žena na muzičkoj sceni u tom periodu. Pisala je o ljubavi s Ipetom te psihičkom i fizičkom zlostavljanju koje je proživljavala zbog ljubavi. Objasnila je kakav je bio odnos muškaraca i žena na estradi i općenito u društvu.
Goran Bregović joj je i sam govorio da ženama nije mjesto na estradi jer je to zaista “hljeb sa sedam kora”.
Sarajevska scena
Tadašnja popularnost joj, kako kaže, nije donijela finansijsku sigurnost, kao ni duševno zadovoljstvo.
Amila već više od trideset godina živi i radi u Londonu, a za „Dnevni avaz“ je govorila kako je knjiga prihvaćena i je li pronašla odgovore koje je tražila 25 godina nakon Ipetove smrti.
– Prodala sam više od 2.000 knjiga. Prijatno sam iznenađena, s obzirom na to da se moja knjiga može naručiti preko „Amazona“ i kupiti samo u jednoj knjižari u cijelom regionu, „Rockmarku“, kultnoj muzičkoj knjižari koja se nalazi u Zagrebu – kaže Sulejmanović.
„Ključ bubnja Tama“ dobro je prihvaćeno štivo u cijelom regionu.
– Sama činjenica da je jedina knjižara koja prodaje moju knjigu u Zagrebu, a ne u Sarajevu, malo je paradoksalna. Moram priznati da su i u Beogradu bili zainteresirani, ali do saradnje nije došlo – kaže Amila.
Prijevod na engleski
Otkrila nam je da je već počela pisati drugi dio knjige.
– Prioritet mi je ipak da prevedem „Ključ bubnja Tama“ na engleski jezik. Sama prevodim i trebat će mi vremena, s obzirom na moj posao kojim se trenutno bavim. Radim u studiju „Tom Dixon“, koji se bavi istraživanjem dizajna. Volim i dalje muziku i modu, ali kako radim za „Toma Dixona“, zanima me i dizajn kao i enterijer – govori Sulejmanović.
Želja joj je da njena knjiga bude scenarij za film. A ideju za to je dobila nakon filma „Cold War“ Pavela Pavlikovskog (Pawel Pawlikowski).
Početkom januara obilježeno je 25 godina od Ipetove nerazriješene smrti.
– Nakon knjige dobila sam i više od odgovora koje sam tražila nakon njegovog odlaska. Ali, uglavnom svima je i više nego jasno šta se desilo s njim – smatra Sulejmanović.
Ona je mišljenja da rokenrol još živi u Sarajevu.
– Sarajevo je uvijek imalo dobre muzičare. I danas postoje bendovi koji to dokazuju – zaključila je Amila.
Bregovićeva recenzija
– Amila je putovala sa svojim demonima i anđelima dovoljno daleko da bi tamo negdje srela samu sebe. Ovo je knjiga o tome – napisao je Goran Bregović u recenziji njene knjige.
Dno ljudske egzistencije
– Ipeta sam upoznala 1983., meni je bilo 20, a njemu 28 godina i tek je izašao iz zatvora. Zatvor mu je bio namješten, a ni sama nisam dokučila zašto. Za šačicu hašiša odležao je dvije godine. Bio je bačen na samo dno ljudske egzistencije. Zatvor kao zatvor možda i nije težak, ali je teško biti sa zatvorenicima. Izgledao mi je kao da mu je 100 godina kada je izašao iz zatvora – prisjetila se Sulejmanović.
Avaz
