Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), uz prethodnu podršku Bošnjačkog nacionalnog vijeća iz Srbije, Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori i Koordinacije bošnjačkih županijskih vijeća iz Hrvatske, donijelo je zaključak o pokretanju inicijative o uspostavi javnih ustanova za bosanski jezik i bošnjačku književnost u matičnoj državi Bošnjaka – Bosni i Hercegovini.
– Više od 27 godina od međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine kao suverene i nezavisne države u Bosni i Hercegovini ne postoje javne ustanove ili institucije s javnim ovlaštenjima za bosanski jezik i bošnjačku književnost, iako se prema zvaničnom popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH 50,1 posto građana izjasnilo da su Bošnjaci, a njih čak 54 posto da im je maternji jezik bosanski. Inače, u proteklih 27 godina u BiH nije osnovana niti jedna javna ustanova bošnjačke provenijencije. Drugi narodi u BiH, svakako uz pomoć institucija i ustanova iz susjednih država, odavno imaju uspostavljene javne ustanove za ova pitanja – navodi se u saopćenju Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca.
U narednom periodu Vijeće će inicijativu dostaviti stručnim institucijama i ekspertima, prije svih organizacijama bošnjačke provenijencije, kako bi se ova inicijativa razmotrila te kako bi se nakon usaglašavanja inicijativa uputila nadležnim organima države i njenim administrativnim dijelovima.
Jedan od njihovih prijedloga je i taj da se BZK ”Preporod” dodijele javna ovlaštenja za oblast bošnjačke književnosti, o čemu će se svakako očitovati organi BZK ”Preporod”.
U cilju kvalitetnijeg rada i aktivnosti Vijeća, a zbog kompleksne društvene situacije u državi i regionu, uspostavljeni su savjeti Vijeća i imenovani predsjedavajući savjeta:
– prof. dr. Kasim Trnka, predsjedavajući Savjeta za ustavnopravna, društvena i politička pitanja;
– prof. dr. Hasan Muratović, predsjedavajući Savjeta za obrazovanje i nauku;
– prof. dr. Dževad Jahić, predsjedavajući Savjeta za bosanski jezik i književnost;
– prof. dr. Mediha Filipović, predsjedavajuća Savjeta za zdravstvo i
– prof. Mevlida Serdarević, predsjedavajuća Savjeta za historiju i promociju očuvanja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.
Tokom juna održat će se konstituirajuće sjednice savjeta, u koje će se, osim imenovanih članova VKBI-ja, kooptirati i dodatni članovi, eksperti iz pojedinih oblasti, koji ne moraju biti članovi VKBI-ja.
