Zbog teške političko-ekonomske situacije iz Bosne i Hercegovine odlaze pojedinci, ali i cijele porodice. Procjene stručnjaka nisu optimistične u pogledu ekonomskog rasta. Situacija je još gora na političkom planu.
“Da je političko-ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini „normalna”, gradio bi svoju karijeru u ovoj zemlji. Ovako, čest je gost Gete instituta gdje intenzivno uči njemački jezik spremajući se za odlazak u „obećanu zemlju“, kaže 35-godišnji V.T. jedan od najperspektivnijih snimatelja tona u jednoj medijskoj kući u BiH..
„Godinama ovdje nema pomaka… Političari se ponašaju po oprobanom receptu ‘zavadi pa vladaj’ i to traje još od Dejtonskog sporazuma. Nisam spreman provesti ostatak života čekajući ‘konačni dogovor’ nacionalnih vođa. O odlasku iz BiH donedavno sam razmišljao samo zbog ekonomskih razloga i zbog toga što se ovdje ne cijene stručnost i profesionalno iskustvo, već politička podobnost i rodbinske veze. Međutim, posljednjih nekoliko mjeseci sve je složenija i političko-sigurnosna situacija”, kaže V.T. za Deutsche Welle.
Mnogi kritičari tvrde kako je BiH još od Dejtona u stalnoj političkoj krizi „promjenjivog intenziteta“ i da je odlazak radno sposobnih ljudi iz ove zemlje uobičajena pojava od kraja rata. Sarajevski novinar Mustafa Karahmet potvrđuje da složena političko-sigurnosna situacija u BiH umnogome doprinosi opredjeljenju ljudi za odlazak iz BiH.
„Političko-sigurnosna situacija u BiH trenutno je takva da ljudima ne pruža nikakvu perspektivu planiranja budućnosti na ovim prostorima. Vlast nije formirmina ni devet mjeseci nakon izbora i nema naznaka da bi se to moglo desiti prije jeseni”, kaže Karahmet.
Problem je nacionalistička retorika
Zvaničnici međunarodnih organizacija tvrde da oštra nacionalistička retorika doprinosi odlasku ljudi iz BiH. Portparolka OHR-a Ljiljana Radetić nedavno je u komentaru za DW povodom najave formiranja rezervnih policijskih snaga u RS-u kazala da „neće biti rata“, ali da negativna retorika i međusobne optužbe političara „doprinose egzodusu ljudi i odvraćanju stranih investitora“.
Peter Hurrelbrink, direktor njemačke fondacije Friedrich-Ebert za BiH ocijenio je tom prilikom da su „špekulacije o mogućem novom ratu u BiH neodgovorne“, bez obzira na to dolaze li od medija ili političara. Hurrelbrink je kazao da nacionalistička retorika odvlači pažnju od stvarnih problema, među kojima su „migracije desetina hiljada, prije svega mladih ljudi“.
Banjalučki sociolog Ivan Šijaković smatra da su glavni razlozi odlaska ljudi iz BiH stalni politički konflikti. „Partije su zavladale društvenim prostorom, nema mjesta za bilo kakve druge aktivnosti slobodnog građanskog okupljanja i inicijativa. Koriste se stare metode zavađanja građana na nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Jedna drugu, prije svega SDA, HDZ i SNSD, podstiču na ekscese kako bi homogenizovale građane i održavale društveni konflikt na nacionalnoj osnovi. Građani, posebno mladi i obrazovani, neće to da trpe i da žive u neizvjesnosti. Zato sebi i djeci žele obezbijediti život u politički stabilnom okruženju sa većom socijalnom i pravnom sigurnošću“, kaže profesor Šijaković.
Nefunkcionalna tržišta i visoka fiskalna opterećenja
Ekonomski posmatrano, ljudi iz BiH odlaze zbog niske stope ekonomskog rasta, kaže ekonomski analitičar iz Tuzle Admir Čavalić. „Prosječne vrijednosti ekonomskog rasta se kreću oko 3%, što je nedovoljno da običan čovjek, radnik, vidi značajniji napredak i shodno tome perspektivu. Ovaj rast sa BDP-om od oko 4.500 eura po glavi stanovnika (jedino više od Albanije i Kosova u regionu), znači višegodišnju zarobljenost građana (tzv. zarobljenu ekonomiju) u sistemu niskih nadnica, male ponude novih poslova, izostanka investicija, infrastrukturnih radova itd., tj. nemogućnosti opšteg unaprijeđenja kvaliteta njihovog života“, kaže Čavalić.
Kako bi građani osjetili promjenu, ocjenjuje se da bi stope ekonomskog rasta barem tri godine trebale iznositi od 6% do 10%. „Registrovana stopa nezaposlenosti (stopa koju određuju zavodi za zapošljavanje) iznosi oko 34%, dok je anketna (stopa dobijena na osnovu istraživanja statističkih zavoda) 18%.
Procjenjuje se da je oko 420.000 nezaposlenih i oko 820.000 zaposlenih. Istina je da dolazi do pada broj nezaposlenih, međutim najvećim dijelom zbog odlaska radnika iz BiH. Svaki mjesec se sa evidencija zavoda za zapošljavanje brišu nezaposleni upravo po ovom osnovu. Vlast nerijetko to navodi kao uspjeh, u smislu manjeg broja nezaposlenih. Visoka stopa nezaposlenosti, uz prosječne neto plate od oko 450 eura (u realnom sektoru, odnosno proizvodnji taj je prosjek manji i iznosi oko 300 eura), posljedica je nefunkcionalnog tržišta rada i visokog fiskalnog opterećenja na rad.
Prosječna bruto plata u BiH u 2019. godini iznosi nešto više od 700 eura. Pokušaj reformi ovih oblasti, shodno Reformskoj agendi, je propao. Ukoliko fiskalno opteretite rad i ne dozvolite mu da se institucionalno manifestuje, onda će rad tj. radnici, prirodno težiti promjeni svog stanja, odnosno mjesta boravka. Upravo se to i dešava shodno otvaranju EU granica odnosno liberalizaciji kretanja rada iz Bosne i Hercegovine prema EU“, kaže Admir Čavalić.
Za pet godina BiH napustilo oko 200.000 ljudi
Dodajući da se liberalizacijom povećava izvoz roba i radnika iz BiH u EU, Čavalić upozorava da ovo nije posljednji val odlaska, i da će dodatnim intenziviranjem evropskih integracija uslijediti još veći egzodus.
Procjenjuje se da je od početka 2019. godine, BiH napustilo oko 30.000 građana. Prema podacima nevladnih organizacija koje se pozivaju na izvore iz Ministarstva civilnih poslova BiH, u posljednjih pet godina ovu zemlju je napustilo oko 178.000 građana. Pozivajući se na podatke Zavoda za statistiku „Destatis” iz Vizbadena, Nezavisne novine prenose da se BiH 2018. godine nalazila na trećem mjestu po broju useljenika u Njemačku, iza dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta – Indije i Kine. 2018. godine iz BiH se u Njemačku uselilo oko 22.000 ljudi.
Samir Huseinović
