U toku obilježavanja Evropske sedmice robotike, u mjesecu novembru, razgovarali smo i sa doktoricom nauka iz ove oblasti – Senkom Krivić.
Nakon završene Opće gimnazije u Zenici, Senka je završila Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, Odsjek za automatiku i elektroniku, gdje je završila bachelor i master studije. Neko vrijeme radila je kao automatičar u Volkswagenu u Sarajevu, a potom odlazi u Austriju gdje završava doktorske studije na Fakultetu za matematiku, informatiku i fiziku u Innsbrucku. Doktorirala je na Odsjeku za informatiku, a njena tema bila je iz oblasti robotike. Senka trenutno radi kao istraživač i naučnik na Kraljevskom univerzitetu u Londonu, piše activezenica.org.
“Uvijek sam, naravno, ponosna na sve projekte i radove koje sam uspjela da objavim. Teško je izdvojiti neki, ali lično sam najviše ponosna na stvari koje sam postigla u toku svog doktorskog studija. Tu sam se bavila omogućavanjem rada robota u sredinama koje su nepoznate robotu, i gdje pojedine informacije nisu dostupne robotu. Razvila sam algoritam gdje robot može da predviđa informacije koje ne poznaje, na veoma sličan način kao i što to rade ljudi, gdje koriste asocijacije na ono što znaju da predvide nepoznato o objektima i stvarima koje prvi put vide.”
Senka je u julu ove godine u SAD-u učestvovala na jednoj od glavnih konferencija iz oblasti umjetne inteligencije – ICAPS, gdje je prezentovala rad njenog tima iz Londona, na radionici o objašnjivim pametim sistemima. Naime, kako kaže Senka, posljednjih godina, u svijetu nauke, veliki je trend da se svi pametni sistemi, na neki način, bore da budu transparentni i objašnjivi ljudima, odnosno da ljudi mogu uvijedeti kako je sistem donio određene odluke i zašto nešto pametni sistem radi.
„Prvenstveno, ja radim ono što volim. Biti naučnik je jako zahtjevno, ali opet nudi mnogo flekibilosti i prostora da radite na svojim idejama i stvarima koje mislite da će biti korisni svijetu, nauci i tehnologiji i to je ono što moj posao čini posebnim“, izjavila je Senka Krivić za RadiYo Active.
Senka kaže da je robotika tek u nekom početnom stadiju, jer još uvijek nemamo robote oko nas, robote koje rade u bolnicama, koji vas uslužuju ili auta koja voze potpuno sama. Ona kaže kako u svijetu nauke, ali i u raznim kompanijama, postoji veliki broj otvorenih pitanja koja se tek počinju adresirati i na koja se traže odgovori. Sada su najveći problemi, prema njenim riječima, kako napraviti robota pametnim, prilagodljivim sistemima, ljudima i stvarima koje su robotu nepoznate, npr. kako robta dovesti u stan, koji nikada prije nije vidio, da tu radi i funkcioniše normalno.
Senku smo pitali koliko ima prostora za širenje ove oblasti i za otkrivanje novih stvari, ali i šta nas očekuje u budućnosti.
„Različiti ljudi, različiti naučnici i inžinjeri smatraju robotom različite stvari i nekako ne postoji konstantna definicija. Ljudi su u dodiru sa autonomnim sitemima, svi imamo priliku koristiti pametne telefone, pored toga moguće je kupiti robotske usisivače koji sami usisavaju vašu kuću. U Londonu je već moguće kupiti pometnu kuhinju koja ima robotsku ruku koja umjesto vas sprema neka jela. Roboti će se koristiti sve više, s razvojem tehnologije i nauke moći ćemo se sve više susretati sa robotima iz futurističkih filmova koje smo gledali“, pojasnila je Senka.
Svaki razvoj nauke i tehnologije, pa tako i robotike se radi s ciljem da se unaprijedi čovječanstvo i da se ljudima olakša život. Senka smatra neopravdanim strah ljudi da će izgubiti posao zbog robota. Kako ona kaže, roboti su tu da zamijene ljude u nekim teškim i opasnim poslovima, te da omoguće ljudima više vremena i da se bave nekim drugim stvarima. S druge strane, taj neki razvoj robotike, po njenom mišljenju neće se desiti preko noći, kao što se dešavalo prije s nekim tehnološkim otkrićima. Naravno cilj je da ljudi i roboti surađuju.
„Jako je važno, prije svega, da se ljudi edukuju, o raznim stvarima koliko god da su u mogućosti. Konkretno, što se tiče robotike, bitno je da ljudi znaju osnove, iz samog razloga da ne bi imali neke sulude strahove da će roboti pokoriti svijet, da će im oduzeti poslove itd. S druge strane, bitnije je da se ljudi edukuju o osnovama informatike, o osnovama rada interneta, kome daju svoje podatke, ko prikuplja podatke o njima (na internetu), s kojim sistemima imaju interakciju jer to je ono što je bitno za svakog u danjašnjem vremenu.“
Senka je čisti primjer da čovjek i roboti itekako mogu funkcionisati, jer kako kaže ona, uvijek je čovjek taj koji ima informaciju i neki cilj više.
Rad Senke i njene ekipe možete pogledati i kroz video:
