Mladi ljudi širom svijeta koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine ostvaruju zapažene rezultate. Jedan od njih je i 41-godišnji Nedim Efendić iz Švedske, koji je ekspert za poduzetničke i inovacijske ekosisteme, a u Sarajevu je boravio proteklih dana na Sarajevo Inovation Summitu. Iskoristili smo njegovu posjetu kako bismo razgovarali o samom Summitu, ali i o stanju sektora inovacija u BiH.
Produktivnost
– Sarajevo Inovation Summit je važan događaj kako bi se uvezali poslovni, javni i akademski sektori, što je jedan od uslova da se iskoristi potencijal koji ova regija zaista ima, te da Sarajevo postane regionalni centar za inovacije. Iako živim u Švedskoj, godinama sam radio u regiji i prilično sam upoznat sa situacijom na terenu, kazao je Efendić, dodajući da u BiH ima puno pametnih i kreativnih ljudi koji itekako imaju inovativne ideje.
Jedan od načina da se poveća broj inovativnih kompanija je formiranje interdisciplinarnih grupa studenata poduzetništva. To znači, npr. da studenti ekonomije studiraju poduzetništvo zajedno sa studentima drugih naučnih disciplina, recimo medicine.
– Vidjeli smo da ovakav sistem multidisciplinarnosti jako dobro funkcioniše u Švedskoj, služeći kao nepresušan izvor inovativnih kompanija. Ipak, ono što vidim kao problem je nedostatak finansijskih sredstava, naročito za brzorastuće kompanije, a upravo takve kompanije su one koje generiraju najviše novih poslova u jednoj zemlji, naglasio je Efendić.
Ono što puno ljudi misli kada se spomenu inovacije jeste da one moraju biti radikalne, međutim, one to, kako je kazao Efendić, ne moraju biti.
– Bitno je da su inovacije takve da pomognu i unaprijede bilo kakav rad i upravo to je najvažnije da bosanskohercegovačke kompanije shvate, te da rade na tome da pronađu načine kako da poboljšaju i povećaju produktivnost u jednoj kompaniji, istakao je Efendić.
Kao što su i sami organizatori Summita naglasili, poslodavci u BiH još nisu dali prioritet inovacijama u smislu da značajna sredstva izdvajaju za njih. Međutim, Efendić je potcrtao kako je to neizbježno ukoliko žele da opstanu na tržištu.
Kada je u pitanju BiH, dodao je kako vidi puno pozitivnih stvari, naročito u IT sektoru u kojem ima dosta inovativnih kompanija u našoj zemlji.
– Pored IT sektora, u posljednje vrijeme mnogo inovacija se javlja u bosanskohercegovačkom poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kazao je Efendić, dodajući da je primijetio kako švedske kompanije sve više ulažu u BiH, osnivaju kompanije, rastu i zapošljavaju.
Kanalisati novac
– U BiH je moguće putem Challenge fondova (grantova) dobiti dio finansijskih sredstava potrebnih za realizaciju inovativnih ideja. Međutim, problem je obezbijediti finansijska sredstva za drugu fazu, fazu u kojoj kompanija raste, a u kojoj je neophodno više kapitala. Jedan od načina da startup kompanije u BiH osiguraju ta sredstva je i kapital iz drugih zemalja. Naime, bosanskohercegovačka dijaspora ima veliki potencijal koji bi mogla uložiti u ideje i kompanije u BiH. Dakle, ako bi se novac iz dijaspore kanalisao prema BiH, to bi bilo jako pozitivno, poručio je Efendić.
Inače, Nedim Efendić rođen je u Švedskoj, gdje su mu roditelji odselili još 60-ih godina prošlog stoljeća. Dugo je radio u bankovnom sektoru, između ostalog i za Raiffeisen banku. Doktorirao je na Stockholm School of Economics, a trenutno živi u Stockholmu i radi kao konsultant u Švedskoj agenciji za međunarodni razvoj i saradnju – SIDA, za Švedski institut, te je vlasnik konsultantske kuće koja pomaže kompanijama u razvoju.
Piše: Alema Pendek
