Udruženje Bošnjaka Štajerske samo je jedna od nekoliko organizacija koje širom Austrije pokušavaju očuvati kontakt s domovinom Bosnom i Hercegovinom. Sjedište udruženja nalazi se u Grazu, a prema riječima predsjednika Ramiza Omeradžića, koji je rodom iz Bihaća, u članstvu je 700 porodica.
Prema nezvaničnim podacima, u saveznoj državi Štajerskoj živi između 15.000 i 20.000 Bošnjaka, a u cijeloj Austriji oko 200.000. Mada, Omeradžić ističe da se te brojke posljednjih godina dramatično mijenjaju i kako svaki dan sve više državljana BiH, ne samo Bošnjaka, traži uslove za bolji život u Austriji.
– Austrija pružila utočište –
Omeradžić veli da je većina članova Udruženja Bošnjaka Štajerske, u sklopu kojeg djeluje i džemat “Bošnjak”, porijeklom iz Unsko-sanskog kantona.
“Udruženje je osnovano 2009. godine, a džemat 21. marta 2010. s tim da ako Bog da ove godine imamo i našu desetogodišnjicu. U udruženju trenutno brojimo oko 700 familija, sve je na dobrovoljnoj bazi. Ljudi plaćaju redovno članarinu, s tim se održavaju, objekat, džemat, džamija i sve ostalo”, priča Omeradžić za Anadolu Agency (AA) i dodaje:
“Možemo reći da je Republika Austrija jedna od najboljih država u mojim očima na svijetu. Oni su nama pružili utočište ovdje. Kada danas vidimo te migrante kako se kreću po BiH, pogotovo u djelu iz kojeg mi dolazimo Bihać, Krajina i to sve, možemo Bogu biti zahvalni da živimo u ovoj državi, koja nam je baš pružila ono sve što jedan čovjek, familija trebaju da egzistiraju, i to imamo ovdje”.
Omeradžić je rekao da je smisao udruženja okupljanje što većeg broja građana, porijeklom iz BiH, Bošnjaka, koji imaju određenih, manjih problema s jezikom, jer uvijek se nađe neko u društvu ko priča i pomaže.
“U Udruženju Bošnjaka Štajerske imamo Udruženje žena. Ovu bosansku sobu one održavaju. Rukotvorine ovdje su njihove, velika druženja su s područjem BiH. Imamo omladinsku sekciju, koja radi na okupljanju omladine. Cilj je da se omladina što je moguće više skloni s ulice, iz kafića i da se mogu ovdje družiti. Imamo folklor koji djeluje, gdje se oni okupljanju, imamo veliki broj nastupa, kako u Austriji, našoj matici državi BiH, Turskoj, dosta je bilo u Hrvatskoj i u susjednim zemljama”, kazao je Omeradžić.
– Djeca gube osjećaj pripadnosti BiH –
Prema njegovim riječima Bošnjaci, koji dolaze u Austriju, nisu ljudi koji se bave “bauštelskim poslovima”.
“Mogu reći da se mi sada nalazimo u situaciji da je riječ ‘bauštelski’ poslovi za nas sinonim, ali i smiješna s druge strane. Jer, kada odemo u Bosnu smo ‘bauštelci’, stranci, ovdje smo ‘auslanderi’, riječ koja isto znači stranci. Živimo u nekom raskoraku, ne znamo ni gdje pripadamo. Ja znam gdje pripadam tačno, ali najveći problem imaju naša djeca. I kada odemo dole njih nazivaju već ‘bauštelcima’, što je žalosno, dijaspora, i tako dalje. I tako da oni gube sve više osjećaj, onda se postavlja pitanje gdje pripada. Država Austrija je dala nama mogućnosti, oni traže od nas integraciju. Mi smo se hvala Bogu integrisali, ali bojim se ako naša bosanska politika nastavi ovakvim tempom da će naša djeca izgubiti integraciju, ali će dobiti asimilaciju. Ako dođe do asimilacije možda će neka generacija u idućih stotinjak godina ili 50 reći moj je pradjed došao tamo odnekud iz Bosne, i to me najviše kao čovjeka boli”, naglašava Omeradžić.
Pojašnjava da Bošnjaci, Srbi, Hrvati ili bilo koji drugi narodi s prostora, ne samo BiH, nego i cijele bivše Jugoslavije imaju bolje odnose u Austriji, nego u domovini.
“Vi danas kada uđete u neke kafiće, restorane tu sjede sve ljudi koji su porijeklom iz Jugoslavije. Ta nacionalna pripadnost, nije niko ugrožen od nikoga. Mi smo u Bosni, moje mišljenje je, ugroženi ekonomski, a nismo vjerski i nacionalno. Jer, mi kada bi ekonomski bili ovakvi kakvi smo u Austriji, znači da nikad ne doživiš prvi da dođe da nisi dobio platu ili penziju, mi bi bili, a ovako je najlakše reći kriv je u većinskom bošnjačkom dijelu Srbin što ja nemam plate ili što ne radim, gdje su Srbi kriv je Bošnjak… U tome smislu su naši političari, nažalost, zakazali, jer ekonomija mora procvati da bi bili svi zadovoljni, i onda ćemo izgubiti taj osjećaj ugroženosti i svega toga”, smatra predsjednik Udruženja Bošnjaka Štajerske.
– BiH jedina domovina –
Omeradžić ističe da je od vremena 70-ih godina prošlog vijeka, kada su ljudi iz bivše Jugoslavije u zapadnu Evropu dolazili kao “gastarbajteri” (gost radnik), to prevaziđeno jer se danas Bošnjaci, a i ostali narodi, bave poslovima u bankama, obavljaju direktorske i menadžerske funkcije, a od nedavno imaju i ministricu u Vladi Austrije Almu Zadić.
“I to se ispunilo. Ministrica pravosuđa u Austriji je porijeklom Bošnjakinja i mi samo možemo ponosni, a i jedan je od dokaza da smo mi jedan veoma uspješan narod. Kada bi mi koji odemo dole, kada bi radili 50 posto, kao što živimo i radimo u sistemu Austrije, mislim da bi Bosna bila bolja od Švicarske”, kaže Omeradžić i nastavlja:
“Mi pomažemo BiH u svakom slučaju. Godišnje imamo dva velika projekta, ovdje u Grazu, Udruženje Bošnjaka Štajerske, a 21. marta je desetogodišnjica džemata ‘Bošnjak’ i imaćemo čast, ako se dragi smiluje, doći će nam naš uvaženi reis-ul-ulema Kavazović. Najavio je dolazak, znači 21. marta ove godine. Imamo saradnju s opštinom Cazin, opštinom Bužim, opštinom Bihać, Unsko-sanskim kantonom, jer ovdje otprilike 90 posto članova i simpatizera Udruženja Bošnjaka su porijeklom s Unsko-sanskog kantona, a ovdje su rado viđeni gosti i drugi koji dođu.”
Omeraždić veli da je na početku u udruženju bilo 47 članova, a danas imaju 700. Kako vrijeme prolazi veli da je sve više ljudi porijeklom iz BiH u Grazu, te da je priliv sve veći i veći. Na kraju je uputio pozdrav svima u domovini, a posebno političarima, kojima je poručio da razmisle dobro da li je pametno ulagati u obrazovanje ljudi, a onda im ne omogućiti da rade u svojoj zemlji, nego da moraju ići u zapadnu Evropu za boljim uslovima života.
“Zato bi želio da se dragi Bog smiluje i nama u Bosni svima da jednom shvatimo, da nemamo rezervnih država, da nam bude Bosna i Hercegovina naša jedina država i domovina svih nas”, rekao je Omeradžić.
Osim što u sklopu udruženja djeluje džemat, članovima i posjetiocima na raspolaganju je i divanhana, mali restoran, kao i prostorija za zabavu u kojoj mogu igrati stoni tenis ili bilijar. Također, prostorije koristi Udruženje žena u sklopu kojeg se druže i izrađuju rukotvorine, koje kasnije prodaju. Uz to Udruženje Bošnjaka Štajerske svake godine u septembru u centru Graza organizuje “Fest Bošnjaka”.
Dejan Maksımovıć / A.A.
