U Ustavu Posavskog kantona iz 1996. godine, koji nikada nije usaglašen s državnim i entitetskim ustavom, nalazi se niz nelogičnosti koje ne odgovaraju pravom stanju stvari, pa uz ostalo i teritorija tog kantona i službeni jezik kojim se njegovi žitelji služe.
Posavski kanton, stiješnjen na teritoriji između državne granice s Hrvatskom te nevidljivih granica s Distriktom Brčko i Republikom Srpskom bilježi svake godine najmanje prikupljenih javnih prihoda po poreskoj osnovi.
Jedan je to od niza razloga zašto je političarima s viših nivoa vlasti taj dio Bosne i Hercegovine nebitan.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Posavski kanton ima tek nešto više od 43 hiljade stanovnika, mada mještani smatraju da je taj broj puno manji budući da veliki broj ljudi s tog područja živi i radi u inozemstvu.
Teritorij i jezik
U Ustavu Posavskog kantona navedeno je da “teritorij Županije Posavske obuhvata područja općina Odžak, Orašje, Brčko, Bosanski Brod i Bosanski Šamac”.
Enes Đulović, vijećnik u Općinskom vijeću Orašja, upozorava kako je problematično da se Brčko i Bosanski Brod navode kao dijelovi teritorije “Županije Posavske”.
“Svi mi dobro znamo da teritorija općine Brčko ne čini ‘Županiju Posavsku’ i da općina Bosanski Brod teritorijalno pripada Republici Srpskoj. Isto tako je poznato da je jedan dio bivše prijeratne općine Bosanski Šamac pripao novoformiranoj općini Domaljevac-Šamac koja teritorijalno čini Kanton 2, dok je drugi dio ostao u sastavu Republike Srpske”, kazao je Đulović.
Prema Ustavu, Srbi nisu konstitutivan narod u Posavskom kantonu i srpski jezik nije službeni jezik, a da apsurd bude veći navedeno je da su službeni jezici bošnjački i hrvatski, iako se u Ustavu Federacije BiH i Ustavu Bosne i Hercegovine decidno navodi da su službeni jezici bosanski, hrvatski i srpski.
“Očito je da srpski i bosanski jezik nisu službeni u ‘Županiji Posavskoj’ iako je riječ o kantonu Federacije BiH, a samim tim dijela Bosne i Hercegovine”, rekao je Đulović.
Člankom 19. se propisuje da se Skupština “Županije Posavske” sastoji od 30 zastupnika, a člankom 20. da mandat zastupnika traje dvije godine. Člankom 30. se propisuje da “Županija Posavska” ima župana te da on ima ovlasti propisane ustavom pa između ostalog i predlaže suce Županijskog suda. Člankom 67. je propisano da općinskog načelnika bira općinsko vijeće.
Đulović napominje kako je na terenu drukčija situacija i da Skupština Posavskog kantona ima 21 zastupnika čiji mandat traje četiri godine, što je propisano Izbornim zakonom BiH.
“Iako Ustav ‘Županije Posavske’ propisuje da županija ima župana, ona ga nema i pogotovo župan ne predlaže sudije Kantonalnog suda. I na samom kraju načelnike Domaljevca-Šamca, Odžaka i Orašja biraju građani na neposrednim izborima”, istakao je Đulović.
Nadležni nezainteresovani
Delegacije Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice, predvođene predsjednicima Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem, održale su sastanak u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 15. januara 2020. godine.
Đulović je izrazio razočarenje usaglašenim zaključcima s tog sastanka, navodeći da su po ko zna koji put dokazali da pitanje Ustava u Posavini nije pitanje kojim se žele baviti.
“Odgovor zbog čega u našem Ustavu ne piše ono što je potrebno očito znaju samo Bakir Izetbegović i Dragan Čović, odnosno političke stranke koje koaliraju, sarađuju posljednjih 25 godina u Kantonu 2, federalnoj jedinici Federacije BiH”, naveo je Đulović.
Od SDA je zatražio da omogući da politički predstavnici jednog konstitutivnog naroda nazovu Kanton 2 imenom kojim oni žele, a da to očito nije Županija Posavska.
Od HDZ-a je zatražio da pristane da se u Ustavu navede da je Županija Posavska ime za Kanton 2, kao dijela Federacije BiH.
“Jednostavno da ne može biti jednostavnije. Zbog čega HDZ i SDA u Kantonu 2 ovo ne urade? To je pitanje za Đuru Topića (HDZ) i Anesa Osmanovića (SDA). O kakvom odnosu govorimo ako Bakiru Izetbegoviću ne smeta da u našem kantonu HDZ njegov jezik naziva ‘bošnjačkim’ dok u istom trenutku Draganu Čoviću ne smeta da njegov HDZ u našem kantonu ne priznaje bosanski jezik, dok on potencira pitanje ‘ugroženosti’. Sramotno i dvolično”, zaključio je Đulović za Klix.ba.
Poručuje kako je krajnje vrijeme da jezik kojim govore Enes Đulović i Bakir Izetbegović, bosanski jezik, dobije svoje pravo ime u Ustavu Posavskog kantona.
I. Č. Klix
