U nastavku pročitajte kompletan tekst o viziji svijeta nakon pandemije koronavirusa koji je za ugledni The Economist napisao Bill Gates.
Kada historičari napišu knjigu o pandemiji COVID-19, ono što smo proživjeli do sada vjerovatno će zauzeti tek prvu trećinu ili tako nešto. Najveći dio priče bit će ono što će se događati sljedeće.
U većem dijelu Evrope, istočnoj Aziji i sjevernoj Americi vrhunac pandemije vjerovatno će proći do kraja ovog mjeseca. Za nekoliko nedjelja, mnogi se nadaju, stvari će biti onakve kao što su bile u decembru. Nažalost, to se neće dogoditi.
Vjerujem da će čovječanstvo pobijediti ovu pandemiju, ali samo kad većina stanovništva bude vakcinisana. Do tada se život neće vratiti u normalu. Čak i ako vlade ukinu naredbe za izolaciju, a kompanije ponovo otvore svoja vrata, ljudi imaju prirodnu nelagodu prema izloženosti bolesti. Aerodromi neće imati velike gužve. Sport će se igrati na praznim stadionima u osnovi. I svjetska ekonomija će biti depresivna, jer potražnja će ostati mala i ljudi će trošiti konzervativnije.
Kako se pandemija usporava u razvijenim zemljama, tako će se ubrzavati u onim u razvoju. Njihovo će iskustvo, međutim, biti gore. U siromašnijim zemljama, gdje se manje poslova može obavljati na daljinu, mjere distanciranja također neće funkcionisati. Virus će se brzo proširiti, a zdravstveni sistemi neće moći brinuti o zaraženima. Covid-19 preplavio je gradove poput New Yorka, ali podaci govore kako čak i jedna bolnica na Manhattanu ima više kreveta za intenzivnu njegu od većine afričkih zemalja. Milioni mogu umrijeti.
Bogate nacije mogu pomoći, na primjer, tako što će osigurati da kritične zalihe ne dođu samo do najpovoljnijeg ponuđača. Ali ljudi podjednako u bogatim i siromašnim mjestima bit će sigurni samo kada budemo imali efikasno medicinsko rješenje za ovaj virus, što znači vakcinu.
Tokom naredne godine, medicinski istraživači bit će među najvažnijim ljudima na svijetu. Srećom, još prije ove pandemije činili su ogromne skokove u vakcinologiji. Konvencionalne vakcine nauče vaše tijelo da prepozna oblik patogena, obično unošenjem mrtvog ili oslabljenog oblika virusa. No, tu je i nova vrsta imunizacije za koju istraživači ne zahtijevaju da troše vrijeme na uzgoj velikih količina patogena. Ove mirne vakcine koriste genetski kod kako bi ćelije dobile upute kako da postave imuni odgovor. Vjerojatno se mogu proizvesti brže od tradicionalnih vakcina.
Nadam se da će do druge polovine 2021. godine objekti širom svijeta proizvoditi vakcine. Ako to bude slučaj, to će biti historijsko dostignuće: najbrži period koji je čovječanstvo ikada prošlo od prepoznavanja nove bolesti do imuniziranja protiv nje.
Pored ovog napretka u vakcinama, od pandemije će se pojaviti još dva velika napretka u medicini. Jedan će biti na polju dijagnostike. Sljedeći put kada se pojaviti novi virus, ljudi će ga vjerovatno moći testirati kod kuće na isti način na koji testiraju trudnoću. Umjesto mokrenja na štapić, oni će obrisati nosnice. Istraživači bi mogli imati takav test spreman za nekoliko mjeseci od identifikacije nove bolesti.
Treći proboj bit će u antivirusnim lijekovima. Ovo je nedovoljno istražena grana nauke. Nismo bili toliko efikasni u razvoju lijekova za borbu protiv virusa koliko ih imamo protiv bakterija. Ali to će se promijeniti. Istraživači će razviti velike, raznovrsne biblioteke antivirusa koje će moći skenirati i brzo pronaći efikasne tretmane novih virusa.
Sve tri tehnologije pripremit će nas za sljedeću pandemiju omogućavajući nam ranu intervenciju, kada je broj slučajeva još uvijek vrlo nizak. Ali temeljna istraživanja će nam također pomoći u borbi protiv postojećih zaraznih bolesti – i čak će pomoći da se izliječimo od raka. (Naučnici dugo misle da bi mRNA vakcina mogla dovesti do moguće vakcine protiv raka. No, sve do Covid -19, nije bilo mnogo istraživanja kako se to masovno može proizvesti po čak i pristupačnim cijenama.)
Naš napredak neće biti samo u nauci. On će takođe biti u našoj mogućnosti da osiguramo da svi imaju koristi od te nauke. Mislim da ćemo u godinama nakon 2021. naučiti kao iz godina nakon 1945. S kraja Drugog svjetskog rata lideri su gradili međunarodne institucije poput UN-a kako bi spriječili više sukoba. Nakon covid-19, lideri će pripremiti institucije kako bi se spriječila sljedeća pandemija.
To će biti kombinacija nacionalnih, regionalnih i globalnih organizacija. Očekujem da će učestvovati u redovnim „igrama klica“ na isti način kao što oružane snage učestvuju u ratnim igrama. Ovo će nas pripremiti za sljedeći put kada novi virus skoči sa šišmiša ili ptica na ljude. Također će nas pripremiti u slučaju da neki loš lik stvori zaraznu bolest u domaćem laboratoriju i pokuša ga koristiti kao naoružanje. Vježbajući za pandemiju, svijet će se takođe braniti od čina bioterrorizma.
Neka bude globalno
Nadam se da će bogate nacije uključiti siromašnije u ove pripreme, posebno posvećujući više pažnje pomoći u izgradnji njihovih primarnih zdravstvenih sistema. Čak bi se i većina najsebičnijih osoba – ili izolacionistička vlada – već trebali složiti s tim. Ova pandemija pokazala nam je da virusi ne poštuju granične zakone i da smo svi biološki povezani mrežom mikroskopskih mikroba, bilo da nam se to sviđa ili ne. Ako se novi virus pojavi u siromašnoj zemlji, želimo da njegovi ljekari imaju mogućnost što prije da ga uoče i zadrže.
Ništa od toga nije neizbježno. Historija ne slijedi zadani kurs. Ljudi biraju u kojem smjeru mogu krenuti i mogu krivo skrenuti. Godine nakon 2021. mogu ličiti na godine nakon 1945. No, najbolja analogija za danas mogla bi biti 10. novembar 1942. Britanija je upravo osvojila svoju prvu zemaljsku pobjedu u ratu, a Winston Churchill je u govoru izjavio: „Ovo nije kraj. Ovo nije ni početak kraja. Ali ovo je možda kraj početka”.
Preveo: Danijal Hadžović/S.B.
Piše: Bill Gates (The Economist)
