Penzionisani diplomata i dugogodišnji ambasador Bosne i Hercegovine u arapskom svijetu Edhem Pašić u razgovoru za Anadoliju govorio je o značaju jačanja odnosa BiH sa arapsko-islamskim zemljama, posebno na ekonomskom planu, poteškoćama s kojima se suočava bh. diplomatija te o ogromnom potencijalu bh. dijaspore, koji još uvijek nije adekvatno iskorišten.
– Bosna i Hercegovina ima jedan geostrateški izvanredan položaj, kako geografski tako i po svojoj unutrašnjoj konstrukciji. Ovdje žive tri-četiri vodeće religije, i to je jedna od svjetskih paradigmi izvanrednog zajedničkog života. BiH je tu na jugu Evrope i ona je neka vrsta spone između Evrope, koja je većinom kršćanska, i arapsko-islamskog svijeta. Naši odnosi sa arapsko-islamskim svijetom su dobri. Međutim, nisu na nivou na kojem bi trebali i mogli biti. Nemamo ambasade u mnogim zemljama u arapskom svijetu, to je velika greška. Sve u svemu, ti odnosi nisu loši, a na političkom planu oni su dobri, imamo uvijek podršku iz arapskog svijeta. Međutim, na ekonomskom planu ti odnosi nisu ni blizu tamo gdje bi trebali da budu. Ja se nadam da će se naći biznismeni iz arapsko-islamskog svijeta koji će prepoznati BiH kao veoma značajnu destinaciju za ulaganje. Neko ko uloži ovdje ima i otvoreno tržište u svim zemljama članicama Evropske unije, kazao je Pašić.
Politička situacija u BiH ograničava i bh. diplomatiju
Istakao je da politička situacija u BiH u značajnoj mjeri uvjetuje te ograničava i efikasno djelovanje bh. diplomatije.
– Političko-unutrašnja situacija u BiH je dosta složena. Imamo tri člana Predsjedništva koji imaju potpunu dominaciju u našoj vanjskoj politici. Vrlo često njih trojica nisu složni po mnogim pitanjima, tako da naša diplomatska mreža i dobro radi s obzirom u kakvoj je situaciji. Posebno tu do izražaja dolazi odnos naših susjeda, Srbije i Hrvatske, koji po Dejtonskom sporazumu imaju pravo na specijalne odnose sa svojom komponentom koja se nalazi u BiH – Srbija sa Srbima, a Hrvatska sa Hrvatima. Mislim da je to jedan od najlošijih dijelova Dejtonskog sporazuma. Jedini narod koji je ostavljen poslije tolikog stradanja i genocida su Bošnjaci, koji su većina. Oni nemaju nikoga s kim imaju specijalne veze. Ja se nadam da će i međunarodna zajednica, posebno Sjedinjene Američke Države, koje su kreirale taj Dejtonski sporazum, ukinuti te specijalne odnose koji su ugrađeni u Dejtonu. Zašto samo jedan etnički narod treba da ima specijalne odnose? Zašto svi mi ne bismo imali specijalne odnose sa Srbijom, Hrvatskom itd. To je jedan od velikih problema i nadam se da će se prepoznati kao veoma štetan za BiH iznutra i za odnose u regionu i to će ujedno olakšati bosanskoj diplomatiji da bude efikasnija u svom nastupu na međunarodnom planu, rekao je Pašić.
Na pitanje o značaju jačanja ekonomskog segmenta diplomatije, napomenuo je da je ekonomska diplomatija uvijek usko vezana sa političkim stanjem u zemlji.
– Bosna i Hercegovina je bila u okviru bivše Jugoslavije kao republika koja je imala najbrži razvoj sa velikim firmama, ali, nažalost, to je u ratu sve poharano. Međutim, BiH je u okviru bivše Jugoslavije, a to smo uvijek govorili i strancima, dok sam još radio u jugoslavenskoj diplomatiji, bila njen najbogatiji region. Ima divnu klimu, mediteransku u Hercegovini, interkontinentalnu ovdje u BiH. Ovo je izvanredno mjesto za sve vrste proizvodnje, posebno u poljoprivredi, hrani i drugo, a to su sve potrebe svijeta, dodao je, napominjući da veliki broj stranih privrednika odustane od ulaganja u BiH prvenstveno zbog nestabilne političke situacije.
Mnoge strane investitore udaljava politička situacija u BiH
– Znam iz mog iskustva, dok sam bio ambasador u Kuvajtu i drugdje, ko zna koliko ljudi koji su željeli investirati u BiH, ali uvijek ih je odbijala ta politička situacija koja je još uvijek neadekvatna. Ovdje se često javljaju disonantni tonovi koji odbijaju strane investicije. Dakle, ekonomska diplomatija je usko vezana sa uređivanjem unutrašnjo-političke situacije u BiH. Potrebno je urediti te političke odnose, da svi građani BiH osjećaju da je ovo njihova zemlja, zato sam i spomenuo te specijalne odnose, kazao je Pašić te istakao:
“Ako je to formula za rješenje, zašto i mi onda ne bismo imali specijalne odnose s nekom zemljom. Dakle, ako Srbi i Hrvati imaju specijalne odnose sa svojim matičnim zemljama, dajte da i mi imamo neku matičnu zemlju, neka to bude Turska, recimo. Zašto da ne? Tamo ima mnogo naših ljudi. Ako je to rješenje. Ali, smatram da niko ne bi trebao da imao ekskluzivne odnose sa bilo kime nego da ti odnosi budu ravnopravni sa cijelim svijetom, pa i sa našim susjedima”, rekao je Pašić.
Naglasio je također da je potencijal bh. dijaspore ogroman, ali da nije iskorišten na pravi način te da je potrebno sistemski pristupiti ovom pitanju.
– Nas Bosanaca i Hercegovaca ima više u dijaspori nego što nas ima ovdje u BiH. Koliko znam, najveći broj je u Turskoj. To su opet posebne veze. Toliko je nas u Turskoj, a nemamo specijalne veze s Turskom nego imamo normalne veze svi mi građani BiH s više nego prijateljskom Turskom. Ja sam apelovao dok sam bio aktivan u Vladi BiH da se ustanovi na nivou države BiH posebno ministarstvo za dijasporu. To bi bilo vrlo korisno. Vodio sam se primjerom Libana pošto sam često boravio u Libanu. Oni također imaju veliku dijasporu, a jedno od njihovih najuspješnijih ministarstava je upravo Ministarstvo dijaspore, kazao je Pašić, napominjući da je svima poznato da u bh. dijaspori postoji veliki broj poznatih i cijenjenih ljudi i stručnjaka koji mogu biti od velike koristi za BiH.
“Imamo mnogo naših ljudi u dijaspori koji su veoma poznati biznismeni, imaju jake veze i svoje partnere i treba ih vezati institucionalno da dolaze ovdje, da ulažu i da dovode svoje prijatelje. To bi bilo prijeko potrebno za BiH. Nažalost, nema sluha još uvijek u Vijeću ministara da se formira jedno takvo ministarstvo, tako da su naši ljudi u dijaspori prepušteni sami sebi. Taj vakum popunjavaju vjerske zajednice, vrlo često na neodgovarajući način. Odlaze tamo, jedni, drugi i treći i prave neke posebne paralelne odnose, a koji nisu uopšte za opštu korist države BiH”, rekao je ovaj nekadašnji diplomata.
Normalizacija odnosa Izraela i zaljevskih zemalja, ali ne na štetu Palestine
Kao dugogodišnji ambasador u arapsko-islamskom svijetu prokomentarisao je i pitanje normalizacije odnosa između Izraela i zaljevskih zemalja, naglasivši da se to nikada ne smije dogoditi na štetu Palestine.
– To ne bi smjelo ni najmanje da bude na račun palestinskog pitanja, nego, naprotiv, ja apelujem na Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein i na sve arapske zemlje koje namjeravaju da normaliziraju odnose sa Izraelom da ti odnosi ne smiju biti na štetu palestinskog pitanja nego da iskoriste sada te nove odnose koje imaju da bi doprinijeli da se konačno riješi palestinsko pitanje na pravedan način. Dakle, dvije države suverene jedna pored druge i da Palestinci konačno imaju svoj glavni grad u istočnom Jerusalemu, podvukao je Pašić.
Dotakao se i aktuelnog pitanja sukoba Armenije i Azerbejdžana, naglasivši da je jasno da se odnosi među zemljama i narodima uređuju međunarodnim pravom.
– Ja ne mogu nikako sebi objasniti kako je to bilo moguće da je prije 30 godina susjedna Armenija jednostavno okupirala unutar Azerbejdžana dijelove suverene teritorije Azerbejdžana. Azerbejdžan je nama vrlo draga zemlja, ona je prijateljska zemlja BiH i oni su nas uvijek podržavali u međunarodnim forumima i na tome smo im posebno zahvalni. U metaforičkom smislu, Nagorno-Karabah vidim kao da neko nepozvan uđe u kuću i okupira mu recimo dvije prostorije i drži te dvije prostorije više od 30 godina. Normalno je da je dužnost ukućana da oslobode svoje silom uzete prostorije i da ih pripoje svojoj kući. To se, nažalost, dešava sa situacijom u Nagorno-Karabahu od strane Armenije. Ono što me jako veseli je da je ruski stav, a to je zahvaljujući izvanrednim odnosima koje Rusija ima sa Turskom, posebno dva velika lidera, Erdogan i Putin, da Moskva ima dosta izbalansiran odnos i stav, da je neutralan i da će učiniti sve da se na kraju iznađe zajedničko rješenje, prihvatljivo za ove dvije zemlje, kazao je Pašić na kraju razgovora.
Anadolija
