Sud Bosne i Hercegovine osudio je prvostepenom presudom na devet godina zatvora Srećka Aćimovića zbog genocida počinjenog nad Bošnjacima iz Srebrenice.
Aćimović je proglašen krivim zbog toga što je pomagao u zatvaranju bošnjačkih muškaraca, dovezenih s područja Srebrenice, u školu u selu Roćević, nedaleko Zvornika, te njihovim ubistvima na obali Drine kod Kozluka, javlja Detektor.
Prema obrazloženju Sudskog vijeća, kojim je predsjedavao sudac Staniša Gluhajić, Aćimović je proglašen krivim jer je, kao komandant Drugog bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), u razdoblju od 14. do 16. jula 1995. godine svjesno pružio pomoć članovima udruženog zločinačkog pothvata čiji je plan i cilj bio da zatvore i po kratkom postupku pogube i zakopaju vojno sposobne muškarce Bošnjake iz srebreničke enklave. Osim toga, plan i cilj im je bio da prisilno premjeste žene, djecu i stare iz enklave, te ih na taj način unište kao skupinu.
U obrazloženju presude, sudac Gluhajić je naveo kako je van svake sumnje dokazano da je optuženi Aćimović “svjesno pružio pomoć u počinjenju plana, odnosno počinjenju genocida nad Bošnjacima”.
“Optuženi je bio svjestan da će biti ubijeni, ali je potom svjesno počinio radnje da se provede plan počinjenja genocida. Postupajući po naredbi koju je dobio iz komande Zvorničke brigade, optuženi je obezbijedio municiju i dao naredbu da se zarobljenici prevezu na obalu Drine u Kozluku, gdje su na lokaciji šljunkare ubijeni po kratkom postupku i potom pokopani. Tog je dana, 15. jula 1995. godine, ubijeno 818 muškaraca iz Srebrenice”, naveo je Gluhajić.
Ubijeni zarobljenici pokopani su potom u pješčanim udubljenjima na obali, dodao je Gluhajić, a da im prethodno nije utvrđen identitet. Identificirani su tek nakon ekshumacije.
“Optuženi nije smislio plan, ali je bio svjestan sudbine zarobljenika. Njegov doprinos nije bio ključan, ali je bio značajan”, rekao je sudac Gluhajić.
Aćimoviću su određene i mjere zabrane – zabrana putovanja izvan Bosne i Hercegovine, oduzimanje važeće putne isprave, zabrana prelaska državne granice uz korištenje lične karte, te obaveza da se svakog ponedjeljka javlja policiji u Kozluku.
“Ukoliko se utvrdi kršenje mjera, o tome se mora obavijestiti Sud BiH. Posebno se upozorava optuženi da mu može biti određen pritvor ako se ne bude pridržavao mjera zabrane”, zaključio je sudac Gluhajić.
Prema presudi, Aćimoviću se u kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u pritvoru.
Optužnica je potvrđena 29. decembra 2015., a suđenje Aćimoviću je počelo 24. februara 2016. godine.
I Odbrana Aćimovića i Tužilaštvo BiH imaju pravo žalbe na presudu Apelacionom vijeću Suda BiH.
Patria
