Uzimajući u obzir da trenutno širom svijeta u parlamentima i vijećima ima značajan broj građana bošnjačkog i bh. porijekla Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore je organiziralo panel diskusiju na temu “Važnost političkog aktivizma dijaspore”.
Na online diskusiji učestvovali su Umihana Rašović Kasumović (Švedska), Ahmed Lindov (Norveška), Meho Selman (Danska), Edin Atlagić, Ahmed Spahić i Ernad Čomaga (Njemačka), te predsjednik Udruženja za razvoj saradnje domovine i dijaspore Admir Lisica.
Riječ je o istaknutim pojedincima koji su bili ili su još uvijek politički aktivni u zemljama u kojima trenutnožive.
Admir Lisica, predsjednik Udruženja za razvoj saradnje domovine i dijaspore, istakao je da politički aktivizam dijaspore predstavlja izuzetan potencijal za Bosnu i Hercegovinu, te da na isti moramo više obratiti pažnju u predstojećem periodu.
“Trenutno u vijećima i parlamentima od Velike Britanije do Australije imamo veliki broj pojedinaca bh. porijekla koji u velikoj mjeri doprinose da se na pravi način u svijetu interpretira istina o Bosni i Hercegovini. Oni su izuzetno bitan faktor i u kontekstu lobiranja za državu, a znamo koliko se u taj segment ulažu ozbiljne države. Stoga, politički aktivne pripadnike dijaspore moramo uključiti ozbiljnije u političke i društvene procese u našoj zemlji, jer ukoliko njihove kompetencije uspijemo usmjeriti na pravi način oni mogu postati dodatni ambasadori svoje domovine. Posebno se ovo odnosi na drugu i treću generaciju u emigraciji koji su izuzetno obrazovani i aktivni članovi zajednica u kojima žive”, istakao je Lisica.
Umihana Rašović-Kasumović, švedska političarka bošnjačkih korijena, naglasila je važnost prostora djelovanja koji pruža politički aktivizam. Istakla je da unatoč tome što Bošnjaci broje zajednicu od oko 100.000 ljudi u Švedskoj, imaju niži nivo političke zastupljenosti od Kurda i Palestinaca, koji uprkos manjim brojkama u odnosu na Bošnjake, imaju veći nivo političke zastupljenosti u toj zemlji. Govorila je i o potencijalima uspostave konkretnija saradnje bh. političara sa političarima iz dijaspore, kao i političarima iz europskih zemalja u doprinosu rješavanja pitanja koje država Bosna i Hercegovina treba da riješi, poboljšanju diplomatskih odnosa, kao i važnosti potencijalnih ulaganja pojedinaca i organizacija investicija u vlastiti rodni kraj i matičnu zemlju. Za sve navedeno, napominje Rašović-Kasumović, „političari iz matice moraju više da se potrude i da omoguće uslove za rad“.
Meho Selman, bošnjački političar u Danskoj, govorio je o pozivanju bh. institucija na konkretnu i direktnu odgovornost i neophodnosti stavljanja ideoloških razlika po strani kada je u pitanju naš zajednički cilj – Bosna i Hercegovina i rad za njene opće interese. Istakavši važnost političkog aktivizma, napomenuo je da politički angažman podrazumijeva svijest i odgovornost pojedinca i zajednica u aktivnom doprinosu našoj zemlji. Selman je zaključio sa napomenom da je najveća snaga i potencijal zajednica u dijaspori generacija mladih rođena u Europi, sa europskim standardima obrazovanja, koje za budućnost naše zemlje moramo pridobiti na aktivnu saradnju.
Ernad Čomaga, predsjednik organizacije Bosnia International sa sjedištem u Frankfurtu, izrazio je riječi pohvale za današnju konferenciju, spomenuvši istu kao prvu inicijativu iz Bosne i Hercegovine prema dijasporu. U svom nastupu naglasio je mnogobrojne poteškoće sa kojima se Bošnjaci i državljani Bosne i Hercegovine suočavaju u dijaspori, ističući lobističke i institucionalne. Između ostalog, nabrojao je i nedostatak predstavništva u federalnim i državnim institucijama zemalja u kojima žive. Govorio je o različitim mogućnostima i metodama lobiranja, među kojima je spomenuo hitro reagovanje na neposredna dešavanja vezana za Bosnu i Hercegovinu van matice u svrhu šireg odjeka i stvaranje dijaloga. Jedan pozitivan primjer je hitra reakcija na pokušaj hrvatizacije bosanskog naslijeđa, tačnije prisvajanje srednjovjekovne kraljice Marije od Bosne kao Hrvatice iz Bosne u malom njemačkom gradiću. Usto, posebno je naglasio neophodnost sistematskog i institucionalnog lobiranja, političkog umrežavanja i traženja sponzora u vladajućim institucijama zemalja u kojima živi naše iseljeništvo.
Ahmed Spahić iz organizacije Pangea u Njemačkoj govorio je o konkretnim potezima, reakcijama na djelovanje političara iz Mađarske, Francuske i Njemačke koji su Bosnu i Hercegovinu i njene stanovnike u medijskom prostoru doveli u negativan kontekst, te navodi: „Ponudili smo da o tom pitanju razgovaramo, gdje smo uvidjeli da postoji malo znanja o našoj domovini. Također smo uočili da kod njih ne postoji spoznaja o nazivu Bošnjak.“ Naglasio je potrebu aktivnijeg djelovanja u lobiranju pitanja koja su od interesa za našu domovinu, a poseban akcenat stavio je na potrebu nametanja tema, konkretno istine o Genocidu u Srebrenici. „Potrebno je da mi zadajemo ritam, pokrećemo akciju i narative koji su našem interesu“ navodi Spahić.
Ahmed Lindov, mladi političar u Norveškoj, naglasio je nedovoljnu prisutnost Bošnjaka u politici ove kraljevine. „Svi članovi zajednice, na neki način su ambasadori svoje domovine“ naglašava Lindov. Istakao je potencijal dijaspore, njen intelektualni kapital i iskustva koja donosi i koja se mogu primijeniti u Bosni i Hercegovini. Naveo je da su većina problema koji muče našu zemlju u Norveškoj prevaziđeni, te da ta iskustva treba iskoristiti. “Političko angažovanje je najjeftinije, a najkorisnije za domovinu. To treba iskoristiti, posebno u prijateljskim zemljama. Potrebno nam je priznanje agresije i širenje istine o njoj. Istina je na našoj strani, Ipak, potrebna je podrška, posebno finansijska, osiguranje budžeta za lobiranje.” navodi Lindov.
A.L.
