Kemal Čaušević, bivši direktor UIO BiH koji je uhapšen u akciji Pandora u junu 2014. godine osuđen je na devet godina zatvora. Prvostepenom presudom naloženo je i oduzimanje imovine u vrijednosti od 1,7 miliona KM. Anes Sadiković osuđen je na dvije godina zatvora. Spala knjiga na dva slova!?
Slučaj ‘Pandora’ slika je i prilike bh. pravosuđa. Čaušević će služiti i kaznu za Čovića, Dodika i sve druge spomenute u ovoj višemilionskoj aferi, koja je spala sa početnih 2 milijarde na svega nekoliko stotina hiljada maraka. Kolateralna šteta u vidu Čauševića, kojeg ne branim, da pogrešno ne shvate pojedinci, skupo košta državu BiH.
Za zaboravne donosim detalje ovog velikog slučaja, koji je mogao biti prekretnica u borbi protiv korupcije i kriminala. Od svega nema više ni nade da je Tužilaštvo BiH nezavisno i nekorumpirano!
Status samog Čauševića od početka afere obavijen je velom tajne pa je tako od osumnjičenog postao svjedok, a zatim i saradnik Državnog tužilaštva, a u konačnici osumnjičeni i presuđeni.
Govoreći o akciji Pandora sa ove vremenske distance postavlja se pitanje kako je bilo moguće okončati ovaj predmet kad su se uhapšeni i osumnjičeni koji su većinom uposlenici UIO BiH vratili na posao, a postoje indicije da su se nastavili baviti kriminalnim radnjama. Tome svjedoče skoro svakodnevne optužnice za različite uposlenike UIO-a.
Čaušević je uhapšen zajedno sa još 53 osobe, a među njima i 30 pripadnika UIO i carinskih terminala. Uhapšeni su zbog koruptivnih krivičnih djela organiziranog kriminala, carinskih i poreskih utaja, pranja novca i zloupotrebe položaja ili ovlaštenja u vezi sa uvozom tekstilne i druge robe u BiH.
U dijelu Čauševićevog iskaza koji je prvo objavila Patria a poslije i drugi mediji navedeni su brojni politički zvaničnici iz vrha HDZ BiH Dragan Čović, Vjekoslav Bevanda, Dragan Vrankić, vrha SNSD-a Milorad Dodik, Nikola Špirić, SDA koji se dovode u vezu sa ovim nezakonitostima.
Posebno je zanimljiv odnos bio Čauševića i Čovića, a i sam predsjednik HDZ BiH kazao je novinarima da su imali „ležeran odnos“.
Čaušević je tako u svom iskazu naveo da je na insistiranje Dragana Čovića UIO 2009. godine kupila zgradu Sokola u Mostaru, po cijeni od 2 miliona KM, iako je vještak procijenio da ta zgrada vrijedi oko 900.000 KM. Prethodno, zgradu su od Sokola privatizirali Čovićevi prijatelji, i to dok je Čović bio direktor ovog bivšeg mostarskog giganta, po veoma povoljnim cijenama, a onda je Upravi prodali za nešto više od milion KM nego što je stvarna vrijednost.
Čaušević je otkrio da je Nikola Špirić imao ključnu ulogu u nezakonitom zapošljavanju ljudi u UIO za koje je lično urgirao. S obzirom da je Špirić bio ministar finansija BiH on je bio i u UO UIO BiH.
Ime Milorada Dodika veže se za unaprijeđenje Zdravka Cvjetinovića za šefa carina kao i da se Dubravko Prstojević postavi na mjesto šefa Odjela za kontrolu velikih poreskih obveznika. Iako Čaušević tada to nije učinio, novi direktor Miro Džakula (HDZ BiH) jeste, tako da Cvjetinović danas slobodno šeta UIO, a oni koji su upozoravali na kriminal u Upravi boje se da se samo nastavio. No, njihova očekivanja su da će Tužilaštvo BiH ipak ovaj predmet dovesti pred lice pravde.
Krajem decembra 2016. godine podignuta je optužnica protiv Anesa Sadikovića i još 12 fizičkih i pravnih lica te su kako je tada saopćeno iz Tužilaštva BiH stekli se uvjeti za procesuiranje ostalih osumnjičenih iz akcije Pandora.
Čaušević je pušten na slobodu 12. septembra 2014. godine, a prethodno je pristao na saradnju s Tužilaštvom BiH kako bi se razotkrila i ostala imena u predmetu koja se dovode u vezu s poreznim i carinskim utajama.
Prema informacijama koje ima agencija Patria, Čaušević je vrijeme provedeno na slobodi iskoristio kako bi obezbijedio dokumentaciju o kriminalnim radnjama u UIO BiH te je bilo moguće da na te okolnosti bude saslušan u svojstvu svjedoka te je ulagao materijalnu dokumentaciju kao dokaze za navode u svojoj izjavi.
Čaušević je na Sud dolazio s koferom papira, ali kome je to važno.
Tužilaštvu sigurno ne, posebno dok se u njima kriju koruptivne radnje političkog vrha Bosne i Hercegovine.
Piše: Amina Čorbo-Zećo / Patria
