Centar za dijasporu „Mreža“, povodom obilježavanja 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine, od 18. do 29. novembra organizirat će niz manifestacija i tri skupa privrednika i uspješnih Bošnjaka u dijaspori.
Kako je saopćeno iz ovog centra, na manifestacijama bi kao govornici i specijalni gosti trebali biti prisutni predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović s delegacijom, ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, načelnici općina Jajce (Edin Hozan), Travnik (Kenan Dautović), Sanski Most (Faris Hasangebović), Konjic (Osman Ćatić), Breza (Vedad Jusić), Doboj Istok (Kemal Bratić), narodni poslanik u Skupštini RS Senad Bratić, generalni konzul BiH u Njemačkoj Began Muhić i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Mostar Džafer Alić.
Centar za dijasporu „Mreža“ svoju veliku turneju po Evropskoj uniji počinje 18. novembra iz Rotterdama, a nakon toga slijede veliki skupovi u Stuttgartu, Mainzu, Wiltzu (Luxemburg), Bruxellesu, Saabruckenu, Gaggenau, Ingolstadtu, Dusseldorfu, Hamburgu, Berlinu, Hanoveru, saopćeno je iz ovog centra.
Iz Centra za dijasporu „Mreža“ poručuju da su manifestacije dio njihovih planiranih aktivnosti u kojima, obilježavanjem temeljnih i najvažnijih državnih praznika, pokušavaju animirati jake patriotske osjećaje prisutne u dijaspori te kroz niz susreta posredovati boljem umrežavanju naše dijaspore i domovine.
Na manifestacijama će uz govor specijalnih gostiju biti otvorena i izložba „Bosanski jezik“ u čijoj izradi je, na poziv Centra za dijasporu „Mreža“, učestvovao veliki broj naučnika. Izložba donosi informacije na koga se odnosi ime bosanski jezik, zatim informacije o pet govornih tipova bosanskog jezika, o pismima kojim se koristilo u prošlosti, o bosančici, arebici i prvim rječnicima. Odgovara se na pitanje šta je osobenost bosanskog jezika, bavi se ulogom franjevaca koji su se osjećali Bošnjacima i svoj maternji jezik imenovali bosanskim.
„’Mreža’ je u Arhivu BiH pronašla bogatu građu koja se tiče prijelomne 907. godine kada je Zemaljska vlada ukinula bosanski jezik i zamijenila ga srpsko-hrvatskim, a na velikom broju panoa iznosimo šta su o bosanskom jeziku govorili književni velikani poput Maka Dizdara, Skendera Kulenovića, Miroslava Krleže, Isidore Sekulić, Alije Isakovića“, navodi se u saopćenju.
Centar za dijasporu „Mreža“
