Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu u slučaju Dobrovoljačka, a optužnica je ‘otišla’ na Sud BiH koji treba da donese odluku o tome je li optuženje osnovano ili ne.
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv deset osoba zbog sumnje da su počinili krivično djelo ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici. Istraga.ba otkriva da je optužnica podignuta protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hamida Bahte, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušine, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žiška. Među optuženima nema Kerima Lučarevića koji je bio obuhvaćen istragom, ali je zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja krivični predmet protiv njega razdvojen.
Istraga. ba objavila je dio akta Tužilaštva u kojem se vidi da je predmet protiv optuženih formiran 2018. godine, odnosno šest godina nakon što je, prethodno, 2012. godine Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o obustavi istrage protiv Ejupa Ganića, Jovana Divjaka, Hasana Efendića i još jedanaest osoba u slučaju „Dobrovoljačka“.
Odluku o obustavi istrage protiv bivših visokih i vojnih zvaničnika BiH Ejupa Ganića, Jovana Divjaka, Hasana Efendića, Zaima Backovića, Jusufa Pušine, Emina Švrakića, Dragana Vikića, Fikreta Muslimovića, Dževada Topića, Jovice Berovića, Rešada Jusupovića, Jusufa Kecmana, Damira Dolana i Ibrahima Hodžića Tužilaštvo BiH je donijelo 2012. godine zbog toga što je postupajući (međunarodni) tužilac ocijenio da u Dobrovoljačkoj ulici, 2. i 3. maja 1992. godine, uopće nije počinjen ratni zločin, jer je kolona JNA vozila bila “legitiman vojni cilj”.
Tužilaštvo u Hagu je u junu 2003. dopisom koji je potpisala glavna tužiteljica Carla del Ponte obavijestilo Trivuna Jovičića, oficira Republike Srpske za vezu sa Tribunalom u Hagu da prema međunarodnim standardima nema dovoljno dokaza da se u Dobrovoljačkoj desilo teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Očigledno se radilo o aktu agresije i o legitimnom činu samoodbrane. Taj kontekst sam po sebi govori o tome da je u napadu na kolonu u Dobrovoljačkoj ulici teško naći bilo kakve elemente ratnog zločina, izajve su mnogih pravnika, ali nedovoljni argumenti da se odupru sili koja pobjeđuje u Tužilaštvu BiH svaku silu argumenata.
Međutim, nakon što su porodice oštećenih, odnosno porodice pripadnika JNA koji su stradali u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, bivša glavna državna tužiteljica Gordana Tadić je formirala komisiju koja bi trebala razmotriti ponovo otvaranje istrage.
U komisiji su bili tužioci Gordana Tadić, pokojni Milorad Barašin, Aleksandar Faladžić, Stanko Blagić, Mirza Hukeljić, Sena Uzunović i još jedna službenica Tužilaštva BiH. Komisija se, prema informacijama Istrage, nikada nije uspjela usaglasiti o ponovnom otvaranju istrage, jer su Sena Uzunović i još jedna službenica Tužilaštva BiH konstatirali da ne postoji zakonski osnov za ponovo pokretanje. Tužilac Mirza Hukeljić je već bio pripremio i odluku kojom je definitivno okončan predmet Dobrovoljačka. Međutim, nekoliko mjeseci poslije, bivša glavna državna tužiteljica je samostalno donijela naredbu o provođenu istrage protiv osoba kojen su već ranije “oslobođene” istrage.
Bila je to, dakle, 2018. godina. Četiri godine kasnije, Gordana Tadić je razriješena, a vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanko Kajganić je parafirao optužnicu protiv Ejupa Ganića i drugih. Tadić je završila na croj listi SAD-a!
Podsjećamo, prilikom povlačenju kolone nekadašnje JNA (Jugoslavenske narodne armije), 3. maja 1992. godine u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, poginulo je sedam, a ranjeno 14 osoba.
Agencije/BHDINFODESK
