Visoki predstavnik Christian Schmidt donio je danas Obavijest o primjeni Naloga od 12. aprila 2022. na Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS, …
… objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske 20. februara 2023.
Nalogom visokog predstavnika od 12. aprila 2022. godine prvobitno je suspendovan prethodni Zakon o nepokretnoj imovini za funkcionisanje javne vlasti u RS, koji je usvojen u februaru 2022. godine, a stavljen van snage Odlukom Ustavnog suda BiH od 22. septembra 2022. godine. U navedenoj odluci, Ustavni sud je utvrdio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost da uređuje pravnu materiju koja je predmet tog zakona.
Nalog od 12. aprila 2022. godine sada se primjenjuje na novi Zakon RS sa istim nazivom, što faktički znači da se primjena navedenog zakona obustavlja do konačne odluke Ustavnog suda BiH o njegovoj usklađenosti sa Ustavom BiH, odnosno dok Ustavni sud ne donese privremenu mjeru u vezi sa navedenim zakonom. Dok sud ne donese odluku u vezi s ovim pitanjem, mora se izbjeći bilo kakva pravna nesigurnost.
Visoki predstavnik je naglasio da se pitanje državne imovine ne može riješiti jednostranim mjerama i podsjetio sve donosioce odluka da je Parlamentarna skupština BiH pravo mjesto za rješavanje ovog pitanja.
Pročitajte Schmidtovu odluku kojom je suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini RS-a
Koristeći se ovlaštenjima koja su visokom predstavniku data članom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja pomenutog Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II. 1. (d) gore navedenog Sporazuma, prema kojem visoki predstavnik “pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa civilnom implementacijom”;
Pozivajući se na stav XI. 2. Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim”, u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) i “mjere u svrhu osiguranja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;
Pozivajući se takođe na stav 4 Rezolucije 1174 (1998) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 15. juna 1998. godine, prema kojem Vijeće sigurnosti, u skladu s poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda “…ponavlja da je visoki predstavnik konačni autoritet za tumačenje Aneksa 10 o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora i da u slučaju spora može davati svoja tumačenja i preporuke, te donositi obavezujuće odluke, kako god ocijeni da je neophodno, o pitanjima koja je obrazložilo Vijeće za implementaciju mira u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine”;
Imajući u vidu da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira, sve od donošenja Deklaracije 24. septembra 2004. godine, donesene na nivou političkih direktora, zahtijevao iznalaženje “trajnog rješenja” u vezi s “pitanjem državne imovine”;
Podsjećajući da su politički direktori Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, u svojoj deklaraciji od 26. i 27. februara 2008. godine, zatražili od visokog predstavnika da preduzme sve odgovarajuće mjere kako bi osigurao da cilj postizanja “prihvatljivog i održivog rješenja pitanja raspodjele imovine između državnog i drugih nivoa vlasti” bude ostvaren;
Uzimajući u obzir Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, donesenu 12. aprila 2022. godine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 22/22), kojom se nedvosmisleno potvrđuje da “državnom imovinom može raspolagati isključivo država Bosna i Hercegovina, kao njen titular”
Ističući da je Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 18/05, 29/06, 85/06, 32/07, 41/07, 74/07, 99/07, 58/08 i 22/22) na snazi i da se primjenjuje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, te da organi vlasti Republike Srpske moraju poštovati obaveze koje im se nalažu zakonima Bosne i Hercegovine;
Podsjećajući da je primjena prethodnog Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 29/22) obustavljena na osnovu Naloga visokog predstavnika od 12. aprila 2022. godine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 22/22) do stupanja na snagu konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o navedenom zakonu;
S obzirom da je 22. septembra 2022. godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio Odluku u predmetu br. U 10/22 kojom je, u skladu sa svojom konzistentnom sudskom praksom, utvrdio (Odluke Ustavnog suda BiH u predmetima br. U 1/11 od 13. jula 2012. godine; br. U 8/19 od 6. februara 2020. godine; br. U 9/19 od 6. februara 2020. godine; br. U 4/21 od 27. septembra 2021. godine i br. U 10/22 od 22. septembra 2022. godine) da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet prethodnog zakona, budući da regulisanje pitanja državne imovine spada u isključivu nadležnost Parlamentarne skupštine BiH;
S obzirom da je 28. decembra 2022. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila novi Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 16/23) i da obim imovine utvrđen tim zakonom ponovo obuhvata i državnu imovinu;
Konstatujući takođe da Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, time što navedenu imovinu i odgovarajuća preknjižavanja, tj. upise proglašava svojinom subjekata javne vlasti u Republici Srpskoj, zanemaruje niz konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i Zabranu raspolaganja državnom imovinom;
S obzirom takođe da primjena Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti onemogućava postizanje prihvatljivog i održivog rješenja za pitanje državne imovine;
Napominjući da je najavljeno podnošenje nekoliko zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine;
Uzimajući u obzir da je, sve dotle dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne donese konačnu odluku po pitanju osporenog zakona, u cilju očuvanja imovinskih interesa države Bosne i Hercegovine potrebno pravovremeno obustaviti primjenu pravnih akata koji podrivaju državu Bosnu i Hercegovinu kao titulara državne imovine;
Podsjećajući da je poštivanje i provođenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od najvećeg značaja za vladavinu prava, a naročito člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine prema kojem je “Bosna i Hercegovina demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora”, člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine prema kojem će se “[e]ntiteti i sve njihove administrativne jedinice u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine”, te člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine prema kojem su “[o]dluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće”;
Podsjećajući s tim u vezi da stabilnost institucija koje garantuju demokratiju i vladavinu prava sadržana u Kopenhagenskim političkim kriterijumima predstavlja jedan od važnih kriterija za članstvo koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti u cilju vođenja pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, kako je navedeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji iz maja 2019. godine;
Konstatujući da važeća Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine trenutno ne omogućavaju Ustavnom sudu da ekspeditivno reaguje u situaciji u kojoj ovakvi pravni akti dovode u ozbiljnu opasnost interese države, odnosno mogu prouzrokovati štetne posljedice po stupanju na snagu;
S obzirom da je u skladu s članom 2. mog Naloga o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti od 12. aprila 2022. godine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 22/22) utvrđeno da će “[n]alog imati prvenstvo u odnosu na bilo koje nekonzistentne odredbe bilo kog zakona, propisa ili akta, bilo postojećeg, bilo budućeg”;
Uzevši u obzir, konstatujući, te imajući na umu sve prethodno spomenuto, visoki predstavnik ovim donosi sljedeću obavijest:
Obavijest o primjeni Naloga visokog predstavnika od 12. aprila 2022. godine na Zakon Republike Srpske o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske, br. 16/23)
Član 1.
Nalog od 12. aprila 2022. godine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 22/22) će se primjenjivati na Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 16/23) čija primjena se obustavlja do stupanja na snagu konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ili dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne donese odluku o privremenim mjerama u vezi s navedenim zakonom.
Član 2.
Visoki predstavnik zadržava pravo da dodatno produži primjenu Naloga od 12. aprila 2022. godine, s ciljem da se obustavi primjena bilo kojeg budućeg zakona ili drugog pravnog akta, kojima se jednostrano reguliše pitanje državne imovine na način za koji visoki predstavnik smatra da onemogućava postizanje prihvatljivog i održivog rješenja za pitanje državne imovine.
Član 3.
Ova Obavijest stupa na snagu odmah i objavljuje se na službenim internetskim stranicama Ureda visokog predstavnika. Ova Obavijest objavljuje se odmah u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.
Sarajevo, 27. februara 2023.
Christian Schmidt
Visoki predstavnik
