Sjećanje na ovaj strašni zločin, koji ima sve karakteristike genocida, treba biti opomena i poziv cijelom svijetu na mir, međusobnu toleranciju i poštovanje razlika
Zajednica sedam bosanskohercegovačkih udruženja u Salzburgu i ove godine bila je organizator obilježavanja sjećanja na zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom u Prijedoru 1992. godine.
Ovo je treća godina zaredom da se Dan bijelih traka obilježava u ovom gradu, a to je, kako kažu organizatori, znak njihove odlučnosti za ustrajnost u borbi protiv zaborava, kako bi sjećanje na ovaj strašni zločin koji ima sve karakteristike genocida bio opomena i poziv cijelom svijetu na mir, međusobnu toleranciju i poštovanje razlika, kako se ne bi nikome ponovilo.
Postavljanjem simbolične instalacije 102 crvene dječije stolice sa imenima ubijenih na Residenzpatzu u centru Salzburga, posebno je skrenuta pažnja javnosti na 102 ubijene djece.
– Poražavajuća i sramotna je činjenica da vlasti grada Prijedora ni danas, 32 godine nakon zločina, ne dozvoljavaju da se postavi spomen obilježje žrtvama, istakli su iz Organizacionog tima Salzburg – Prijedor.
Veliki broj posjetilaca imao je priliku pogledati i emotivnu postavku lutaka koje simbolizuju napaćenu bosansku ženu s početka agresije na Bosnu i Hercegovinu i Prijedor, obilježenu bijelom trakom oko ruke, sa bebom u naručju i očajnim pogledom u ono što je čeka.
– Mnoge majke, sestre, supruge i danas čekaju da pronađu posmrtne ostatke svojih najbližih. Majci Havi Tatarević 1992. godine odveli su muža i šest sinova. Svi su pronađeni u masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora, najvećoj masovnoj grobnici u Evropi, otkrivenoj tek 2013. godine, podsjećaju u udruženjima organizatorima.
Simboličnom instalacijom replike kapije logora Omarska i postavkom banera sa slikom logoraša koja je 1992. godine obišla i šokirala svijet, organizator je skrenuo pažnju na monstruozne patnje u svim logorima prijedorske regije, a na ogromnom baneru na Residenzplatzu izložena su i imena sa slikama svih 3.176 nevino stradalih žrtava, kao i mapa sa sa preko 550 masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini.
Veliki broj posjetioca i prolaznika u znak solidarnosti i sjećanja na sve stradale ovog zločina, koji po metodologiji ubijanja podsjeća na zloglasni Holokaust, oko svojih ruku su vezali bijele trake a uručeni su im i informativni leci odštampani na njemačkom i engleskom jeziku.
Podsjetimo, vlasti bosanskih Srba u Prijedoru, 31. maja 1992. godine, putem lokalnog radija izdale su naredbu, zahtjevajući od nesrpskog stanovništva da svoje kuće obilježe bijelim čaršafima i da pri izlasku iz kuće nose bijele trake oko rukava. Ova naredba nije simbolizirala samo duboke podjele, već i početak dehumanizacije nesrpskog stanovništva, kampanje etničkog čišćenja, silovanja te otvaranja koncetracionih logora.
Tokom genocida, etničkog čišćenja i agresije na Bosnu i Hercegovinu Prijedor se tako od proljeća 1992. godine pretvorio u jedno od mjesta najvećih stradanja. Logori poput Omarske, Keraterma i Trnopolja bili su mjesta neopisivih patnji za hiljade nesrpskih civila, uglavnom Bošnjaka.
Sjećanja na njihovu bol, patnju i na kraju smrt preko 3.176 nevinih duša, podsjećaju nas na našu obavezu da gradimo svijet u kojem su pravda i ljudska prava neprikosnoveni te da dostojanstveno poštujemo svaki izgubljeni život, ističu organizatori.
