Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista
Savremena Crna Gora suočava se sa izazovima u razvijanju kulture sjećanja, često zaboravljajući na doprinos onih čija je kulturološka, politička, multikulturalna, interkulturalna i antifašistička vizija bila misija kojoj su do zadnjeg životnog trena bili posvećeni. Baš u julu mjesecu istorijske refleksije nas podsjećaju na sve ono što je Crna Gora prošla kroz svoju noviju istoriju. Jedan od ključnih izazova u očuvanju kulture sjećanja je pronalaženje balansa između različitih istorijskih narativa i osiguravanje da svi segmenti društva budu pravedno predstavljeni. U doba kada su političke i društvene tenzije često izraženije nego ikad, važno je podsjetiti se na vrijednosti i ideale onih čije su moralne i ljudske vrline bile temelj u savremenoj Crnoj Gori. Kultura sjećanja nisu samo istorijske činjenice, već i emotivna i moralna uvjerenja koja oblikuju naš identitet. Savremeno društvo mora prepoznati značaj inkluzivnog pristupa u očuvanju istorijskog nasleđa. Ovo podrazumijeva priznavanje i borbu za doprinos pojedinaca svim građanskim, etničkim, vjerskim i kulturnih grupama.
11. jul nas podsjeća na dan rođenja Rifata Rastodera, čovjeka čiji je život, profesionalno, novinarsko, publicističko i mudro političko vođstvo bilo jedan od primjera borbe za demokratiju, civilno društvo, manjebrojne narode i društveni aktivizam. Njegov neiscrpni rad na polju novinarstva učinio ga je značajnom figurom u promovisanju istine, pravde i jednakosti. Kroz svoje tekstove i publikacije, Rastoder je često ukazivao na nepravde i probleme sa kojima su se suočavali manjebrojni narodi, koristeći svoju intelektualnu i političku harizmu za GLAS ONIH ČIJI SE GLAS ČESTO NIJE ČUO. Kao politički lider, Rastoder je neumorno radio na izgradnji demokratije u Crnoj Gori. Njegovo vođstvo bilo je obilježeno principijelnošću, transparentnošću i posvećenošću građanskim pravima. Zalagao se za stvaranje inkluzivnog društva u kojem su svi građani jednaki pred zakonom, bez obzira na njihovu etničku, religijsku ili kulturnu pripadnost. Njegova vizija bila je društvo u kojem svaki pojedinac ima priliku da doprinese zajednici i da bude poštovan zbog svoje jedinstvenosti. Rastoderov doprinos društvenom aktivizmu također je bio izuzetan. Aktivno je učestvovao u brojnim inicijativama koje su imale za cilj unaprijeđenje života građana i promociju ljudskih prava. Njegova sposobnost da pokrene ljude oko zajedničkih ciljeva i da podstakne mlade generacije da se uključe u društvene procese ostavila je neizbrisiv trag u društvu Crne Gore. Osim što je bio borac za prava manjina, Rastoder je bio i neumorni promoter međukulturnog dijaloga. Vjerovao je da se kroz razumijevanje i poštovanje različitosti može izgraditi jače i harmoničnije društvo. Njegova nastojanja da poveže različite zajednice i da izgradi mostove među njima bila su ključna za jačanje multikulturalizma u Crnoj Gori. Njegovo nasljeđe živi kroz brojne projekte i inicijative koje je pokrenuo ili podržao. Rifat Rastoder ostaje svetionik i sinonim slobode za sve one koji se bore za pravdu, jednakost i bolje društvo. Njegov primjer nam pokazuje kako jedan pojedinac može napraviti značajnu razliku kroz posvećenost, hrabrost i nepokolebljivu vjeru u bolje sutra.
Rifat Rastoder je bio aktivni politički borac koji je snagom argumenata, lične riječi i perom koje je sjeklo oštrije od mača javno dizao svoj glas u odbrani obespravljenih Bošnjaka, Albanaca, Hrvata i drugih naroda pogođenih ratovima, stradanjima, progonima i etničkim čišćenjima koja su pogađala Balkan kroz decenije. Njegova nepokolebljiva posvećenost pravdi i jednakosti činila ga je simbolom građanskih prava i suživota u multietničkoj Crnoj Gori. Rastoder je bio poznat po svom beskompromisnom stavu u borbi za demokratske vrijednosti, što je često izražavao kroz svoje političke govore, javne nastupe i pisanjem. Njegova djela kao što su “Crvena mrlja“, “Usud imena“ i “Pravo na ime“ ostavila su dubok trag u književnosti i političkom diskursu regiona. Pored političkog angažmana, Rifat Rastoder je bio sinonim i simbol vjere i nade za mnoge generacije. Njegov rad i nasljeđe svjedoče o neumornom naporu da se izgradi društvo zasnovano na poštovanju, razumijevanju i zajedničkoj budućnosti za sve narode Balkana. Njegova smirenost i sposobnost da argumentovano i hrabro govori o najtežim temama učinili su ga jedinstvenim političkim liderom.
Na svom radnom stolu zapisah: Rifat Rastoder je simbol jednog vremena, jedne borbe, velikog intelekta, izuzetnih ideala i nepokolebljive vjere u bolje sjutra. Njegova riječ bila je zakon za one koji su ga sledili a njegova djela su ostavila neizbrisiv trag u istoriji. Njegova vizija pravednijeg društva ostaje svetionik za sve one koji teže ka istini i pravdi. Njegova nepokolebljiva hrabrost i nesporna moralna snaga činili su ga stubom nade i u najtežim trenucima za Crnu Goru. Rifat Rastoder nije bio samo čovjek-insan svog vremena; njegova misija je nadilazila trenutke i prostore, postajući univerzalna misija za generacije koje dolaze ali i one koji su ga pratile na tom putu. Kroz svaki njegov korak, osjećala se ljubav prema pravdi i nepokolebljiva posvećenost ljudskom dostojanstvu. On je bio i ostao svetionik na burnom moru života, vodič kroz ambise i ponore nepravde i nepokoreni borac za ideale koji nas čine ljudima. U vremenu prolaznih vrijednosti, Rifat Rastoder je stajao kao neuništivi simbol vječne borbe za bolje sjutra.
Nagrada za ljudska prava i društveni aktivizam “RIFAT RASTODER“ bila bi jedan jedini i ispravan način i put da se sačuva trajna uspomena ne samo na Rifata Rastodera nego i na snagu riječi. Rifatu Rastoderu, prepoznat po svojoj neumornoj borbi za prava ugroženih i za pravednije društvo, ovakva nagrada bila bi simbolična manifestacija njegovih principa i vrijednosti. Njegova posvećenost ljudskim pravima, jednakosti i društvenom aktivizmu ostavila je neizbrisiv trag u društvu i podstakla mnoge da nastave borbu za pravdu i slobodu. Ovakva nagrada bi služila kao podsjetnik svima nama na važnost angažmana i solidarnosti u borbi za prava svakog pojedinca. Nagrada “Rifat Rastoder“ bi bila podsticaj za sve društvene aktiviste, borce za ljudska prava i obične građane da se neprestano zalažu za pravednije i humanije društvo. Rifat Rastoder je za života svojim djelovanjem pokazao da se istinska snaga krije u riječima i djelima, ovakva nagrada bi bila najlepši način da se njegovo nasljeđe prenese budućim generacijama. U vremenu kada su ljudska prava i slobode često ugroženi, ovakva nagrada bi podsjećala na značaj istrajnosti, hrabrosti i posvećenosti u borbi za pravdu.
Na dan njegovog rođenja, 11. jula, treba da se sjetimo njegovog izuzetnog doprinosa Crnoj Gori i odamo počast njegovom radu i životu. Ovaj datum je prilika da se prisjetimo važnosti angažmana svakog pojedinca u borbi za demokratske vrijednosti i ljudska prava. Takođe, ovaj dan nas podsjeća na neophodnost stalne borbe za očuvanje tih vrijednosti i nastavak izgradnje društva koje Rifat Rastoder nije samo sanjao, već je aktivno radio na njegovom stvaranju. Njegov život i djelo predstavljaju svjetionik za sve nas koji težimo pravednijem i humanijem društvu. Na ovaj dan, pamtimo i posjećamo na njegovo nasljeđe i obavezu da ćemo nastaviti njegovu humanu misiju sa istom snagom i posvećenošću.
Nagrada za ljudska prava i društveni aktivizam “Rifat Rastoder“ bila bi osmišljena kao priznanje pojedincima, grupama i organizacijama koje su se istakle u borbi za ljudska prava, građanske vrijednosti i multikulturalizam u Crnoj Gori i šire. Dodeljivanje ove nagrade ima poseban značaj jer se veže za sjećanje na Rifata Rastodera, čiji je životni put i rad bio posvećen upravo tim vrijednostima. Nagrada bi se dodjeljivala svake godine na dan rođenja Rifata Rastodera, 11. jula. Ovaj datum je odabran iz nekoliko ključnih razloga:
Počast Rifatu Rastoderu: Dodeljivanjem nagrade na dan njegovog rođenja, simbolično se odaje počast njegovom životu, radu i viziji građanske i multikulturalne Crne Gore.
Podsjećanje na njegovu plemenitu misiju: Dan rođenja Rifata Rastodera postaje prilika da se podsjetimo njegove plemenite misije i vrijednosti za koje se borio, kao i da podstaknemo nove generacije aktivista da nastave njegovim putem.
Kreiranje trajne tradicije: Dodjela nagrade na ovaj datum stvara tradiciju i osigurava da se doprinos Rifata Rastodera ne zaboravi, već se kontinuirano pamti i promoviše.
Promocija vrijednosti za koje se Rastoder borio: Nagrada bi promovisala vrijednosti jednakosti, pravde, multikulturalizma i građanskih prava, koje su bile suština Rastoderovog rada. Tako bi se nastavila njegova misija kroz prepoznavanje i podršku onima koji danas vode slične borbe.
Podizanje svijesti i edukacija: Dodjela nagrade bi služila kao sredstvo za podizanje svijesti o važnosti ljudskih prava i društvenog aktivizma. Takođe, bi edukovala javnost o istorijskim i aktuelnim izazovima u ovoj oblasti, podstičući veći angažman i podršku.
Jačanje civilnog društva: Nagrada bi imala značajnu ulogu u jačanju civilnog društva, podstičući pojedince i organizacije da se aktivno uključe u društvene procese i borbu za pravdu. Time bi se doprinosilo stvaranju društva zasnovanog na vrijednostima solidarnosti, zajedništva i uzajamnog poštovanja.
KRITERIJUMI ZA DODJELU NAGRADE
Nagrada bi se dodeljivala na osnovu sljedećih kriterijuma:
Izuzetna posvećenost ljudskim pravima: Kandidati moraju pokazati značajnu posvećenost borbi za ljudska prava i zaštitu osnovnih sloboda svih građana i manjebrojnih naroda i grupa.
Društveni aktivizam: Kandidati bi trebali biti aktivni u promovisanju društvene pravde, jednakosti i inkluzije kroz različite oblike aktivizma.
Promocija multikulturalizma: Posebna pažnja bi se posvetila kandidatima koji rade na promovisanju međukulturalnog dijaloga, tolerancije i zajedništva među različitim etničkim i vjerskim grupama.
Inovativni pristupi: Nagrada bi prepoznala inovativne pristupe i metode u rješavanju problema vezanih za ljudska prava i društveni aktivizam.
VAŽNOST NAGRADE
Inspiracija i motivacija: Nagrada bi inspirisala i motivisala pojedince i organizacije da nastave svoj rad u oblasti ljudskih prava i društvenog aktivizma, znajući da njihov trud može biti prepoznat i nagrađen.
Podizanje savjesti i svijesti: Dodjela nagrade bi podigla svijest o važnosti ljudskih prava i društvene pravde, takođe bi skrenula pažnju javnosti na ključne probleme i izazove u ovoj oblasti.
Jačanje zajedništva: Promocija multikulturalizma kroz ovu nagradu bi doprinijela jačanju zajedništva i tolerancije u crnogorskom društvu, podržavajući viziju Rifata Rastodera o inkluzivnoj Crnoj Gori.
Očuvanje nasleđa: Nagrada bi osigurala da nasleđe Rifata Rastodera živi i dalje, služeći kao trajni podsjetnik na vrijednosti za koje se borio i na koje je uticao svojim radom.
Podsticanje novih lidera: Nagrada bi identifikovala i podržala nove lidere u oblasti ljudskih prava i društvenog aktivizma, pružajući im priznanje i resurse potrebne za dalji rad.
Jačanje civilnog društva: Dodjela ove nagrade bi takođe doprinijela jačanju civilnog društva u Crnoj Gori, podstičući građane da se aktivno uključe u društvene procese i borbu za pravdu.
Promocija Crne Gore na međunarodnom planu: Nagrada bi promovisala Crnu Goru kao zemlju koja cijeni i podržava ljudska prava i multikulturalizam, poboljšavajući njen imidž na međunarodnoj sceni.
Podrška inovacijama: Dodjeljivanjem priznanja za inovativne pristupe, nagrada bi podsticala kreativnost i nove ideje u rešavanju problema vezanih za ljudska prava, što bi moglo dovesti do efektivnijih i dugotrajnijih rešenja.
Unapređenje međunarodnog ugleda Crne Gore: Promovisanje nagrade na međunarodnom nivou bi poboljšalo imidž Crne Gore kao zemlje koja cijeni i podržava ljudska prava i multikulturalizam. To bi privuklo međunarodnu pažnju i podršku, čime bi se dodatno osnažila borba za ove vrijednosti.
Nagrada za ljudska prava i društveni aktivizam “Rifat Rastoder“ bila bi prestižno priznanje koje ne samo da odaje počast Rifatu Rastoderu, već i oživljava i nastavlja njegovu plemenitu misiju u promovisanju ljudskih prava, socijalne pravde i multikulturalizma. Ova nagrada predstavlja trajni spomenik njegovom neumornom radu i nesebičnoj posvećenosti vrijednostima koje su ključne za razvoj pravednog i inkluzivnog društva. Dodjeljivanjem nagrade na dan njegovog rođenja, 11. jula, ne samo da bismo obilježili datum koji je od velike lične i simboličke važnosti, već bismo takođe stvorili snažnu i trajnu tradiciju koja bi služila kao podsticaj svim generacijama posebno mladima. Ovaj datum bi postao dan sjećanja i refleksije, ali i dan kada se prepoznaju i slave izuzetni napori onih koji se, poput Rastodera, neumorno zalažu za bolji svijet.
Osnivanje ove nagrade nosi višestruku važnost. Prije svega, ona bi podstakla nove generacije aktivista, motivišući ih da nastave borbu za ljudska prava, jednakost i socijalnu pravdu. Svake godine, ceremonija dodjele nagrade skrenula bi pažnju javnosti na važna društvena pitanja, podižući svijest o kontinuiranoj potrebi za borbom protiv diskriminacije i netolerancije. Dalje, ova nagrada bi ojačala vrijednosti zajedništva i međusobnog poštovanja, ključne za izgradnju društva koje je istinski multikulturno i inkluzivno. Promovisanje i nagrađivanje inicijativa koje doprinose ovim ciljevima podstaklo bi širu društvenu podršku za projekte i aktivnosti usmjerene ka unapređenju ljudskih prava i demokratije. Nagrada bi takođe služila kao trajni podsjetnik na nasleđe Rifata Rastodera, čuvajući sjećanje na njegov rad i doprinos koji živi u kolektivnoj svijesti društva u Crnoj Gori. Njegova vizija građanske Crne Gore, zasnovana na principima jednakosti, pravde i tolerancije, ostala bi svetionik za sve one koji teže pravednijem i harmoničnijem društvu. Na kraju, nagrada “Rifat Rastoder“ bila bi mnogo više od običnog priznanja. Ona bi predstavljala simbol otpora protiv nepravde, inspiraciju za akciju i posvećenost izgradnji društva u kojem se poštuju prava svih građana, bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili političku pripadnost. Kroz ovu nagradu, vrijednosti za koje se Rifat Rastoder borio nastaviće da žive ali nadam se i oblikuju budućnost Crne Gore.
Biografija Rifata Rastodera:
Rifat Rastoder je rođen 11. jula 1950. godine u selu Radmanci kod Petnjice. Osnovnu školu završio je u Petnjici, a gimnaziju u Beranama 1968. godine. Nakon srednjoškolskog obrazovanja, upisao je Elektrotehnički fakultet u Podgorici, đe jem i stekao diplomu. Tokom studentskih dana, Rastoder je pokazao svestranost i inicijativu osnivajući sportsko društvo “Tršo“ pri Univerzitetu Crne Gore. Aktivno se bavio karateom, đe je bio takmičar, trener i sudija. Bio je osnivač karate kluba “Tehničar“i prvak Jugoslavije u ekipnoj konkurenciji 1978. godine. Njegovo znanje i iskustvo doveli su ga do pozicije selektora karate reprezentacije Crne Gore.mGodine 1975., Rastoder je osnovao Studentsku eksperimentalnu scenu pri Akademskom kulturno-umjetničkom društvu (AKUD) “Mirko Srzentic“. Iz ovog projekta je godinu dana kasnije nastao poznati crnogorski teatar DODEST.
Tokom studija i služenja vojnog roka, Rastoder se upoznao sa novinarskim pozivom. U Titogradskom garnizonu 1979. godine, pokrenuo je novinarski list. Njegova novinarska karijera počela je u Radiju Crne Gore, đe je od 1980. do 1985. godine radio kao novinar, urednik emisije i urednik programskog bloka. Godine 1985. počinje rad u dnevnom listu “Pobjeda“ kao novinar. U “Pobjedi“ je obavljao različite funkcije, uključujući urednika unutrašnje politike i samostalnog komentatora.
Rastoder je bio aktivan i u političkom životu Crne Gore. Godine 1990. bio je jedan od osnivača i potpredsjednika Građanskog pokreta “Javnost protiv fašizma“, član Građanskog foruma Crne Gore i jedan od utemeljivača Reformskog pokreta za Crnu Goru. Bio je jedan od osnivača SDP-a Crne Gore, potpredsjednik i dugogodišnji zastupnik u crnogorskom parlamentu, potpredsjednik Skupštine u više saziva. Njegova politička aktivnost nastavila se osnivanjem Foruma Bošnjaka Crne Gore 2002. godine. U svom cjelokupnom javnom djelovanju i autorskom stvaralaštvu, poznat je kao borac za ljudska prava svih građana i naroda.
Objavio je knjige: „Crvena mrlja” (1990, kao koautor), „Usud imena” (2003.), „Dan sjećanja” (2012.), „Hronika zločina” (2016.), i „Ko smo i od kada” (2019.). Brošure: „Investicija u budućnost” (2001.), „Pravo na ime” (2003, 2011. i 2022.), „Sjećanje na Trša” (2014), ”Sukob Jugoslavije i SSSR-a (1948 – 1956) – CRNOGORSKA PRIČA” (posthumno 2024) kao i više feljtona i studija.
Rifat Rastoder preminuo je 4. maja. 2023. godine u Podgorici.
