Organizatori skupa su Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca BiH, Hrvatsko narodno vijeće BiH, Srpsko građansko vijeće BiH, Forum parlamentaraca BiH 1990, JKHPD La Benevolencija, Centar za promociju civilnog društva i Fondacija Pravda za BiH.
Predsjednik Helsinškog komiteta u CG Miodrag Vlahović naveo je da se obje zemlje suočavaju s pitanjem opstanka kao građanske demokratske strukture te pitanjem njihove evropske i euroatlantske perspektive.
“Bosna i Hercegovina je ključ zapadnog Balkana jer se situacija u njoj reflektuje na sve susjedne zemlje i nažalost u posljednjih 20 godina je ta refleksija negativna. Ako tu laž da narodi ne treba i ne mogu da žive zajedno primjenite u jednom društvu onda imate jednu vrlo negativnu reperkusiju na susjedna društva, jer ako narodi ne mogu da žive zajedno u BiH zašto bi mogli da žive zajedno u Crnoj Gori”, dodao je Vlahović.
Predsjednik Foruma parlamentaraca BiH 1990 Miro Lazović istakao je da su zajednički problemi koje imaju BiH i CG transportovani iz Srbije i da je 2024. potekla u pokušaju “srpskog sveta”, odnosno politike iz Beograda da na prostoru Bosne i Hercegovine kroz deklaraciju koju su usvojili, proizvede određene probleme.
“Crna Gora se takođe suočava sa ekspanzijom tih velikosrpskih ideja na način da se jedna građanska Crna Gora, koja je do prije dvije godine bila na neki način uzor kako i na koji način se može bržim putem krenuti ka EU, zaustavi na tom putu, a BiH je već 30 godina taoc te iste politike”, rekao je Lazović.
Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost doc.dr. Aleksandar Radoman izjavio je da su odnosi BiH i CG već nekoliko decenija na izuzetno visokom nivou ali da postoji zajednički problem koji predstavlja destruktivna velikodržavna i hegemonistička politika koja dolazi iz Beograda.
Zamjenik predsjednika Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Kasim Trnka naglasio je da ono što najavljuje deklaracija “srpskog sveta” istovremeno predstavlja opasnost i za Bosnu i Hercegovinu i za Crnu Goru jer je to projekt koji je do detalja razrađen i koji se nažalost već efektivno ostvaruje i u Republici Srpskoj i u Srbiji i prvenstveno je usmjeren protiv Bosne i Hercegovine, pa dobrim djelom i protiv Crne Gore.
Slične konferencije organizacija civilnog društva iz BiH održane su s predstavnicima iz Hrvatske u decembru 2022. i sa predstavnicima iz Srbije u decembru 2023., dok je u 2025. planirana regionalna konferencija na koju će biti pozvani predstavnici civilnog društva iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova.
Fena
