Bosna i Hercegovina će biti na tankom ledu i ne može brže krenuti ka EU i NATO dok se ne slomi osovina Dodik Čović koju drže, hrane i brane Srbija i Hrvatska uz podršku dijela MZ-e
Prosto je nevjerovatno kako dugo ljudi u BiH mogu živjeti od šupljih riječi i praznih priča. Jednima je dovoljno reći da nas vode (?) u EU i oni šute, drugoma da brane srpske, a trećima hrvatske interese, i svi mirni, svi šute, dok se u državama oko njih dižu i protestuju zbog ugrožavanja sloboda i svake naoko male povrede građanskih prava.
Sačuvati i obnoviti multietničku BiH
Bosna i Hercegovina je na većem dijelu teritorija i nakon rata sačuvala multietničnost. BiH je bila i biće uzor multietničnosti sa svim vrijednostima koji je čine. Ponekad se stiče dojam da ju je teže u miru odbraniti i obnoviti nego u ratu sačuvati. Da se multietničnost sačuva i odbrani treba zaštiti ljudska prava i proširiti i ojačati princip tolerancije, koji je snaga vodilja na putu oporavka i napretka. Ali na tome treba aktivnije raditi, da se oni koji su se udaljili ponovo približe jedni drugima.
Propuštena izmjena Dejtonskog sporazuma
Kada je u BiH obilježavana desetogodišnjica primjene Dejtonskog sporazuma svi su očekivali izmjene, jer su tokom primjene uočeni ozbiljni propusti i nedostaci. To se nije dogodilo, pa su separatizmi sa kojima je počela agresija na BiH ponovno počeli oživljavati i jačati, naročitio srpski, a po tom i hrvatski, sa tendencijom da ostvare ciljeve koji nisu uspjeli postići agresijom. To su srpski i hrvatski secesionisti iskoristili i počeli ugrožavati i rušiti temeljne vrijednosti države, prijetiti otcjepljenjem Rs i formiranjem Trećeg entiteta. Stanje se drastično pogoršalo kada su se protiv Bošnjaka i mutietničke BiH udružili Dodik i Čović, podstaknuti, podržani i danas podsticani od Srbije, Hrvatske i dijela MZ-e. Od SAD se očekivalo da će omogućiti promijenu ustavnog uređenje BiH, ali su bile i ostale samo blagi korektiv licemjerne politike EU prema BiH.
Šansa BiH je i dalje u mirnoj reintegraciji. Da se to dogodi mora se promijeniti Ustav BiH i režim. Mora se raditi više na uspostavi međunacionalnog povjerenja. Moraju se ukinuti entiteti i teritorij objediniti. Predsjedništvo BiH sa tri člana zamjeniti jednim predsjednikom. Time bi nacionalizmi izgubiti snagu i reintegrisati se. Ali u postojećoj konstelaciji snaga to nije ostvarivo, dok BiH ne počne pristupne pregovore sa EU i napravi iskorak.
Neshvatljivo je i neprihvatljivo mišljenje koje se uporno nameće iz RS od SNSD-a da tri bh naroda ne mogu zajedno živjeti, što je apsurd. Narodi BiH ni danas, nakon svega, nisu suprostavljeni ni zavađeni. Suprostavljene su samo nacionalističke stranačke vladajuće strukture, koje šire mržnju i izazivaju ekscese.
Multietnička BiH je imperativ
Najveća vrijednost bh bila je i danas je mutietničnost, iz koje imaju šta naučiti Europa i svijet. Nema države u kojoj nema pored dva tri etnička i više drugih naroda, pa sretno žive i napreduju. U SAD su stotine i svi su Amerikanci. A u BiH su samo tri naroda sa ostalim pa je nekima od njih treško prevaliti preko usta da su Bosanci i Hercegovci, kao da im se time negira da budu i ono što jesu i što će uvijek biti, Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Jevreji, Romi… biti ljudi.
Prepreka ima, ali se moraju prevazilaziti. Povjerenje među narodom se ne može obnoviti dok svi oni koji su počinili zločine ne budu procesirani osuđeni, a da se to dogodi treba ojačati pravosuđe i vratiti izgubljeno povjerenje u sudove i sudije.
Pravosuđe mora odustati od selektivnog načina pokretanja i vođenja procesa, jer ono vodi izjednačavanju krivice za sve što se dogodilo. Ne mogu se jednako tretirati agresori i branioci, a to se čini. Svaki put kad se pokrene proces protiv nekih koji su počiniuli masovna ubistva i genocid nad Bošnjacima (a oni čine većinu počinjenih zločina) obavezno se odmah ili par dana nakon toga pušta neki od već spakovanih predmeta protiv Bošnjaka. Istina, bilo je zločina na svim stranama, ali se i prema broju ubijenih, protjeranih i po veličini etnički očišćenog područja zna koji i u kojoj mjeri prevlađuju. Odgovarati moraju svi, ali i oni koji su izbjegli u Srbiju ili neke drudge države.
Reintegracija i obnova
Građani BiH su 30 godina taoci neodrživog stanja, ograđeni etničkim zidovima, pod udarom prvo srpskog, pa hrvatskog a po tom udruženih nacionalizama, podržavanim i podsticanim iz Srbije i Hrvatske.
Svi patriotski opredjeljeni građani u zemlji i inostranstvu, bez obzira na etničku pripadnost i vjeru, koji u Bosni i Hercegovini prepoznaju svoju jedinu domovinu, treba da se udruže u nastojanju da svoju Bosnu i Hercegovinu istrgnu iz smrtnog zagrljaja Srbije i Hrvatske, koji je trgaju i dave, i vrate je njenom narodu, svim njenim građanima. Obaveza MZ-e je da im u tome pomogne, jer ona je kumovala državnom ustrojstvu kakvo sada imamo i na njemu osnažila dva secesionizma, srpski predvođen Miloradom Dodikom (SNSD) i hrvatski predvođen Draganom Čovićem (HDZ BiH).
Na putu obnove BiH bilo je i biće prepreka i lomova, ali će prevladati interes i volja običnih ljudi. Narodima BiH ne trebaju podjele već zbližavanja, ne trebaju sukobi i ratovi već mir.
Da se vrati vjera u istinu i pravdu, vjera u bolji i ptavedniji život, mora se dalekio više učiniti na obnovi života u gradovima u kojima su počinjeni najteži zločini i genocid, kao što su Srebrenica, Sarajevo, Višegrad, Zvornik, Žepa, Bratunac, Foča, Prijedor, Sanski Most, Ključ…Za proces reintegracije posebnu važnost imaju Sarajevo, Banja Luka, Mostar, ali ne manje Tuzla, Zenica, Bihać…
BiH je ne samo centar Balkana, već po mnogo čemu važan europski centar. Zato je od posebne važnosti za budućnost BiH reintegracija Sarajeva. Sarajevo je bilo simbol multietničnosti ne samo u BiH već i za mnoge u Evropi i svijetu i to će i dalje biti. Sarajevo je motor i pokretačka snaga države. Za punu reintegraciju države i Sarajeva treba vrijeme da se ojačaju demokratske snage i procesi…Treba ojačati i proširiti veze sa Istočnim Sarajevom, Banja Lukom, Mostarom, Tuzlom, Bihaćom…
Trojkini truli kompromisi
Bosanska Trojka, koja sa SNSD-a i HDZ BIH participira u vlasti, morala je znati ili naučiti barem jednu od prvih lekcija iz političkog života, a ta lekicija je- Kompromis. Prihvatljiv kompromis dviju ili više suprostavljenih strana moguć je samo ako su polazišta ista. U uslovima BiH, u kojoj Dodik i Čović drže sve konce u rukama, a Srbija i Hrvatska nadziru sve procese, svaki kompromis s njima je gubitnik za Bosnu i Hercegovinu. To se do sada i pokazalo. Dodik i Čović čvrsto drže svoje pozicije i od njih nikad ne odstupaju, a Trojka im stalno povlađuje i pravi ustupke, koji jačaju etničko a slabe građansko.
Svi kompromisi koje je do sada napravila Trojka bili su štetni za multietničku BiH i njene građane. Bez Trojkinog pristanka Nenad Nešć, sada u pritvoru, nikad ne bi postao ministar sigurnosti BiH. Imenovanje Nešića ministar Vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković pohvalio je kao uspješan korak Trojke riječima “provučeno kroz iglene ušice”. I nije ostao samo na tome. I sad tvrdi da je on najbolji ministar.
U situaciji dok se podriva rad Ustavnog suda, bojkotuje rad parlamentarnih organa i institucija, dok nema konsenzusa u parlamentu, dok je predsjedništvo podijeljeno, dok bosanska Trojka pravi štetne kompromise,
Vijeće za provedbu mira ( PIC), Ured visokog predstavnika (OHR) i Visoki predstavnik su nužnost. Neko od njih mora uvijek biti na straži i budno pratiti.
Nakon formiranja vlasti Trojka je u 2023-oj godini obećala značajne promjene i najavila ubrzani put ka EU. Od toga nije ništa ostvareno. Bila je to godina obećanja, laži i obmana. Sa velikim očekivanjem ušlo se i u 2024. g. ali je to bila godina još većih promašaja. U toj godini politički koncept Trojke, od koje se očekivalo da će zaustaviti ekstremizam Dodika i Čovića, je potpuno pao.
Očekivanja od Trumpa
Većina političkih analitičara smatra da Balkan, a time i BiH, neće biti u većem fokusu nastupajuće diplomacije pod upravom predsjednika Trumpa.Vjeruje se da će Trump prepusti Europskoj uniji da prati i usmjerava političke procese u Europi, ali se SAD neće nikad odreći svoje stečevine u BiH i na Kosovu. Promijeniće se izaslanik za Zapadni Balkan. I dalje će se istrajavati na odvajanju Evrope od Rusije…Ambasadora Murpya u BiH zamjeniće neko drugi. Američka politika u BiH generalno će ostati ista.
Teško rješivi aktuelni problemi
Brojni su problemi koji opterećuju političko stanje u BiH, a za njihovo rješavanje nema niti može biti konsenzusa politički suprostavljenih strana, a nema ni podrške MZ-e preko Vijeća za implementaciju mira i od Visokog predstavnika. Samo neki od tih problema su:
- Implementacija presuda Europskog suda u predmetu Sejdić-Finci, Zornić i drugi
- Provođenje presuda Ustavnog suda BiH
- Blokada rada i pokušaj rušenja Ustavnog suda BiH
- Slučaj Kovačević pred Europskim sudom za ljudska prava
- Upad Hrvatske preko Schmidta u slučaj Kovačević sa neizvjesnim posljedicama
- Izmjena Izbornog zakona BiH
- Izbor i imenovanje članova Predsjedništva BiH
- Ukidanje entitetskog glasanja
- Namještanje tendera za kupovinu zgrade od Dodikovog kuma za Upravu za indirektno oporezivanje
- Zakon o Južnoj interkonekciji
- Status Vijeća ministara nakon hapšenja N. Nešića
- Proces protiv predsjed. RS Dodika pred Sudom BiH
- Nastavak nezakonite proslava 9. Januara Dana Rs
- Zaključci NS RS od 24-25.12. 3024. su udar na ustavni sistem BiH
- Kršenje Konvencije o ljudskim pravima
- Odluke Schmidta koje se ocjenjuju kao nastavak UZP
- Imenovanje glavnog pregovarača sa EU
Očekivanja od pravosuđa
Od posebnog značaja i uticaja na stanje u BiH su tri sudska procesa- aktuelni predmet Kovačević pred Europskim sudom za ljudska prava, suđenje Dodiku pred Sudom BiH i proces protiv Nešića koji je u otvaranju. Presuda u slučaju Kovačević će odlučiti da li će BiH ostati zarobljena etničkim podjelama i dalje propadati ili će krenuti ka građanskoj. Dodik je 20 i više godina bio nedodirljiv i nije mu se moglo suditi nizašto dok nije počeo rat u Ukrajini, koji je pažnju Rusiju sa BiH donekle preusmjerio. Bez obziora na ishod procesa povlačenje ili smjena Dodika su neminovnost. Već se nagađa ko bi ga mogao zamijeniti, ali je opšte mišljenje da se smjenom neće promijeniti politika. Dok se Dodiku trese tlo pod nogama, Čović je i dalje lider u kojeg se ne smije dirati. Nije li to zabrinjavajuće?
Mnogi u BiH ali i EU pitaju se da li je bh pravosuđe konačno počelo nešto raditi? Od kada je glavni javni tužilac Milanko Kajganić najavio otvaranje procesa protiv Nenada Nešića probudila se nada da u BiH više neće biti nedodirljivih.
Kada nepravda postane zakon, a to je u BiH već godinama više nego vidljivo, otpor postaje građanska obaveza. Ali toga u BiH nema. Građani spavaju i od drugih se uzaludno pomoći se nadaju.
Udari iz Rs na državu
Glavni izvor nestabilnosti na Balkanu je hegemonija Srbije i Hrvatske sa jasnim teritorijalnim pretenzijama prema BiH, Kosovu, ali i šire.…MZ-a na ovo još nema adekvatan odgovor.
Izvršavanje Deklaracije Svesrpskog sabora – o ujedinjenju Rs sa Srbijom je direktna prijetnja državi BiH i građanima. Ona vodi urušavanju Dejtonskog sporazuma i ustavnog poretka BiH i predstavlja još jedan udar na Ustav, na državu BiH i njene institucije. Sa njom se Bošnjacima poručuje da im se može dogoditi isto ili gore nego 90-ih.
Na toj osnovi i u tom smjeru vode Zaključci koji su 24. i 25.12.2024.g.usvojeni na sjednici NSRS, sa kojima se direktno udara na ustavni poredak. Evo nekih od 13 usvojenih: da se Dodik i Lukić više ne odazivaju na pozive Suda BiH dok Dodik ne bude zdravstveno sposoban, da predstavnici Rs ne učestvuju u radu državnih institucija, da su Sud i Tužilaštvo neustavni i da se vodi montirani proces protiv Rs…Iako se neki od predloženih zaključaka ublaženi, oni i dalje predstavljaju opasnost po državu. A glavna rasprava u suđenju Dodiku i Lukiću predviđena za 30.12.2024. odložena je za 29.1.2025.g.
Komentarišući Zaljučke NS RS BiH Miro Lazović je rekao da je Bosna i Hercegovina “jača od svojih unutrašnjih i vanjskih protivnika”.
Delegacija EU i ambasade SAD, Britanije, Njemačke, Francuske, Italije ocjenile su i osudile ove Zaključke kao udar na Ustavni poredak, a nakon par dana Visoki predstavnik Schmidt ih je poništio i svojom Naredbom i zabranio njihovu provedbu. Ovo je jedan od rijetkih dobrih i korisnih poteza koje je Schmid uradio od svog dolaska.
Predugo, preko dvije decenije, traje povlađivanje Dodikovim i Čovićevim secesionistima, koji nastoje BiH predstaviti neodrživom, srušiti je i podijeliti, ali se protiv njih ništa ne preduzima, i dalje su iznad zakona..
Do sada je Dodik sa Srbijom udarao Visokog predstavnika, a sada mu se aktivnije pridružio i Čović, da li sam ili sa Hrvatskom. Christiana Schmidta Rs i Dodik ne priznaju od dolaska u BiH, jer njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN, a od nedavno ga podržao i pridružio mu se i Čović, jer nije ispunio očekivanja, nije mu dosta ono što mu je Schmidt do sada dao. Ili je to upozorenje i nadomjestak pred raspletom slučaja Kovačević?
BiH je multietnička, ali ne višenacionalna
U nacionalnoj državi većinsko stanovništvo čine pripadnici jednog naroda ili nacije, a države sa dva ili više naroda ili etničkih skupina su višenacionalne ili multietničke. Većina država u svijetu su multietničke. BiH je multietnička država, kao što su Belgija, Brazil, Kanada, Francuska, Kina, Indija, Rusija, Srbija, Turska, Danska, Švicarska…, ali nije višenacionalna, jer njeni entiteti nisu države i nemaju pravo na “mirno razdruživanje”. Sovjetski savez, Jugoslavija, Austro-ugarska,.. bile su multinacionalne države, ali su se podjelile na više suverenih država.
Etnički nacionalizam (etnonacionalizam) jače je pokrenut u BiH formiranjem entiteta. Time je nacija definisana isključivo na osnovu porijekla pripadnosti, što omogućuje pojedincu da se na osnovu porijekla identifikuje kao pripadnik nacije.
BiH je nezavisna, samostalna, suverena internacionalno priznata i članica UN-a. U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda: Bošnjaci (50,11%), Srbi (30,78%) i Hrvati (15,43%). BiH je obnovljena kao država jednakih i ravnopravnih građana, ali u sadašnjem sistemu mnogi to nisu, iako je ravnopravnost građana osnova političke demokratije.
Svi građani i sva tri bh naroda moraju biti konstitutivni u svakom entitetu, na svakoj stopi zemlje BiH. Različitosti u BiH su blago ne samo za BIH već i za EU.
U poruci Kruga 99 “Pravo na budućnost” kaže se da je Bosna multietnička, a ne višenacionalna, “Bosna je bosanska”.
Zbog ugrožavanja građanskih prava u BiH Europski sud za ljudska prava donio je šest presuda, poznatih kao Sejdić- Finci, Zornić,Pilav…koje se ne mogu implementirati zbog otpora etničkih nacionalista.
Bošnjaci su 90% za multietničku BiH, ali i mnogi iz druga dva naroda, ali im to osporavaju Dodik i Čović, podržani Srbijom i Hrvatskom…
BiH između etničkog i građanskog
Po Dejtonskom ustavu privilegovani konstitutivni narodi Bošnjaci, Srbi i Hrvati uživaju povlašten položaj, čime se umjesto zbližavanja naroda produbljuju etničke podjele između naroda, što državu udaljava od građanske, kakve su druge države EU. Zatvoreni u etničke torove građani se gube u torovima. Očekujue ih borba za građansku jednakost ili povrat u feudalno doba, u kojem će Dodik i Čović i njihovi sljedbenici neprikosnoveno pljačkati narod i vladati svojim feudima.
Višestranačje je obesmislilo parlamentarnu demokratiju i definiralo je kao zajednicu dva entiteta i tri konstitutivna naroda. SDP je jedina multietnička i građanska partija u oba entiteta. Trebala je to biti i Naša stranka, ali se mijenja.
Na putu do pune afirmacije građanskog nad etničkim treba povratiti povjerenje građana ..da se svaki građanin slobodno kreće, radi, živi i egzistora u svakom dijelu države.
Kraći osvrt na BiH ekonomiju
Kao u svakoj državi, ekonomija ima posebnu važnosti za budućnost BiH. Jačanjem ekonomije, ograničenim stranim i domaćim ulaganjima, finansijskim doznakama i programima dijaspore počeo se popravljati ekonomski položaj i životni standard.
Nažalost, u BiH se još uvijek ne pridaje skoro nikakva važnost činjenici da BiH ima kapitalnu dijasporu sa preko 2 miliona, koja konstantno šalje pare i nastoji proširiti i ojačati veze sa domovinom, ali ne nailazi na razumijevanje i prihvat.
Država BiH i njeni entiteti imaju ove godine povećane otplate dugova, što će u dobroj mjeri opteretiti njihove budžete. A socijalna davanja su na dosta niskom nivou. Dodatni teret privredi biće povećane kamate, ako ih SAD uvedu zemljama EU. Najavljuje se pospremanje BiH ekonomije, za kojim se već duže osjeća potreba.
U zadnjim danima prošle godine donesena je odluka o povećanju minimalne plate sa 619 KM na 1.000 KM neto, odnosno 1.782KM u bruto, što će značajno opteretiti poslodavce, jer to povećanje nije praćeno smanjenjem doprinosa na plate koji plaća poslodavac. Posljedice povećanja pored ograničenih pozitivnih mogu imati i negativene posljedice, kao što su otkazi, smanjenje radnih mjesta, rad na crno, povećanje cijena proizvoda…
Onemogućiti separatiste i zaustaviti separatizam
Dvije predstojeće godine su biti ili ne biti za BiH. Država mora zaustaviti separatiste, osloboditi se neprijateljskih uticaja iznutra i izvana i ojačati državnost ili će u nekom skorom roku postati plijen Srbije i Hrvatske, od kojeg one ne odustaju. Nažalost, to BiH ne može sama. Potrebna joj je konkretna podrška i pomoć MZ-e, prije svega SAD.
Put BiH ka EU i NATO je bez alternative. Odnos sa NATO treba unaprediti, a put ubrzati. Na putu ka EU BiH odrediti opredeljenog pregovarača i u što kraćem neodložnom roku usvojiti zakone koje EU od BiH očekuje , kao što je Zakon o visokom sudskom tužilačkom vijeću,…
Po ko zna koji put u Rs priprema se nezakonita antiustavna proslava 9. Januara Dana RS, koju provodi poseban Odbor, i ona će se održati. Da li će to opet biti prst u oko svima u BiH i MZ-i bez posljedica ili će OHR sa Schmidtom konačno reagovati.
Lobiranjem u svijetu Srbija i Rs uspijevaju i neke uticajne državne lidere okrenuti protiv BiH. Jedan od takvih je general Montgomery koji je vrijeđao žrtve genocida u Srebrenici i njihove porodice, radi čega je Institut za istraživanje genocida Kanada zatražio intervenciju SAD.
Odbrana i obnova multietničke BiH
Odbrana multietniče BiH zahtjeva odlučnost, napor, strpljenje zasnovano na međusobnom povjerenju, poštovanju i ljubavi. Sve to ovisi o tome:
- kako će biti okončan predmet Kovačević pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, koji odlučuje o tome da li će BiH ostati zarobljena u etničke torove, ili će nastaviti sa obnovom mutietničkog i građanskog modela države
- da li će biti ukinuto entitetmsko glasanje, koje onemogućava svaki progres,
- da li će Trojka zaustaviti Čovića i Dodika ili ih nastaviti servisirati na račun države
- Da li će promjena Izbornog zakona biti po Čovićevom modelu, zasnovanom na etničkom, koje drže pod kontrolom HDZ BiH i SNSD-a
- Da li će se izbor članova Predsjedništva vršiti legitimnim predstavljanjem ili će svi građani imati pravo glasa
- Da li će Ustavni sud ostali u kandžama Dodika i Čovića ili će biti popunjen u skladu sa Ustavom i Dejtonskim sporazumom
- Da li će BiH pravosuđe stati na obe noge ili će i dalje posrtati i padati
- Da li će pravna država konačno profunkcionirati, da li će se sudski procesi protiv Dodika, Nešića i drugih okončati po Ustavu i zakonu ili će kriminal i korupcija i dalje gušiti i gutati sve ono što se poštenim radom stekne
- Da li će se progresivne snage ujediniti u provođenju reformske agende i zaustaviti sve one koji koče na putu BiH ka EU
Prepreke na putu ka EU su blokade koje produbljuju podjele i usporavaju i sprečavaju put BiH ka EU. A to su entitetsko glasanje, dvojno državljanstvo i konstitutivnost u formi konstituentnosti, koju već 30 godina kao glavnu polugu za podrivanje jedinstva i jednakosti koriste Srbija i Hrvatska.
Bosanska Trojka ima šansu za rehabilitacju zbog grešaka i propusta da se svi ovi procesi provedu u interesu države i građana ili će biti gurnuti na margine kao SDA, a možda završiti u smeću istorije kao izdajnici.
Bosna i Hercegovina će biti na tankom ledu i ne može brže krenuti ka EU i NATO dok se ne slomi osovina Dodik Čović koju drže, hrane i brane Srbija i Hrvatska uz podršku dijela MZ-e
Sve do raspada Jugoslavije građanska BiH je bila simbol bratstva – jedinstva, vezivno tkivo koje je objedinjavalo federalne jedinice SFRJ. Sa Dejtonskim sporazumom BiH je podijeljena na FBiH, RS i Distrikt Brčko, a time je u državotvorno uređenje ugrađen etnički princip, koji već 30 godina rastače multietničko građansko tkivo, bez kojeg nema suverene, nezavisne i jedinstvene BiH. Obzirom da su etničko i građansko glavne poluge sistema koriste se kao glavno oruđe u političkom životu, prioritet je uspostaviti ravotežu, balans, između etničkog i građanskog, što će omogućiti obnovu multietničke struktuire BiH i jačanje suvereniteta.
Sve ovo nije ostvarivo bez podrške SAD, EU i dijela MZ-e koji je odgovoran za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Bosna i Hercegovina će biti na tankom ledu i ne može brže krenuti ka EU i NATO dok se ne slomi osovina Dodik Čović koju drže, hrane i brane Srbija i Hrvatska uz podršku dijela MZ-e
Burlington 5.1.2025 Zijad Bećirević
BHDINFODESK
