Piše: Aiša Hadžiahmetović
6. jula 2025. u organizaciji asocijacije “Djeca Srebrenice” u Australijsko – bosanskom islamskom centru “Deer Park”, na zapadu Melbournea, priređen je potresan komemorativni skup s kojeg je poslana snažna poruka mira. Tokom komemoracije, dijeleći životne priče preživjelih i onih koji su izgubili svoje voljene u julu 1995. godine u Srebrenici, kroz galeriju slika i predmeta voljenih, te spiskom imena svih 8372 ubijenih, dokumentovana je istina o genocidu u Srebrenici.
Svjedočenje preživjelog Selme Suljića, potresna poema “Ne zaboravi” Lejle Kojić, posvećene njenom djedu kojeg nikad nije upoznala, poklon mozaika Cvijet Srebrenice Geralda Del Bona, pripadnika Federalne policije Australije, ilahija u izvođenju Emine Avdić, te obraćanje zvanica, ambasadora BiH, Nj.E. Kemala Muftića i glavnog imama džamije Deer Park, hafiza Nijaza Malagića, bili su dio potresnog programa popraćenog suzama.
“Djeca Srebrenice” su ovim skupom poručili da žele upoznati Australce i mlađe generacije s tragedijom Srebrenice, da pričanje o Srebrenici bude opomena, i da se protiv zla treba boriti istinom kako bi dobro vladalo svijetom.
Posebne momente programa donijela je djevojčica Lejla Kojić, čitajući svoju potresnu poemu “Ne zaboravi”, posvećenu djedu kojeg nikada nije upoznala, kao i kratkim video filmom, u kojem izražava svoju veliku i neispunjenu ljubav, i bol zbog nenadoknadivog gubitka. Jednom iskrenom dječijem doživljaju, teško se iko mogao oduprijeti, pa je suza krenula sama.
Kuriozitet programa donio je pripadnik Federalne policije Australije Gerald Del Bono, koji je za ovu priliku zajednici poklonio svoj umjetnički rad- mozaik u staklu Cvijet Srebrenice. Inače, idejni pokretač projekta bila je aktivistica u zajednici Senada Ekić, a podržan je i realiziran od strane Anise Sharif, umjetničkog mentora i samog umjetnika Geralda Del Bona, koji je tokom protekle godine radeći na detaljima, naučio sve o simbolici srebreničkog cvijeta.
Poseban dio događaja je izložba fotografija i artefakata Srebreničana ubijenih u genocidu 1995. godine koja nijemo, ali vrlo rječito, govori o težini stradanja. Posebno impresivan je ogroman zid sa fotografijama svih žrtava.
U svom obraćanju ambasador Muftić istakao je simboliku stradanja Srebrenice i značaj sjećanja na žrtve:
“Kažemo Srebrenica, a mislimo na Srebrenicu i ono što se tamo dogodilo, kažemo Srebrenica, a mislimo na čitavu Bosnu i Hercegovinu i ono što se tamo dogodilo, mi kažemo Srebrenica, a danas mislimo i na Gazu I sva druga mjesta stradanja.”
Glavni imam džamije Deer Park, hafiz Nijaz ef. Malagić u obraćanju je istakao da Srebrenica nije samo bošnjačka rana, već rana cijeg čovječanstva.
“Dok se nalazimo ovdje u Australiji, zemlji mira i različitosti, mi šaljemo poruku da ni udaljenost, ni vrijeme ne mogu izbrisati istinu. Mi danas svjedočimo istinu, svjedočimo nepravdi koja je izvršena na našoj braći i sestrama.”
Potpredsjednica organizacije “Djeca Srebrenice”, mlada pravnica Senada Suljagić istakla je suštinu komemoracije, kao i njenu poruku.
“Mi koristimo Srebrenicu kao simbol našeg kolektivnog bola, sjećamo se svih Bosanaca koji su izgubili nekoga u BiH. Važno je da čuvamo sjećanje na stradale, ali i da priča bude opomena – ono što se desilo u Srebrenici može se desiti bilo gdje širom svijeta. A možda je ovo i kolektivno izliječenje, da se preživjeli ne osjećaju sami. Kroz sjećanje na Srebrenicu imamo nadu da ćemo imati mir širom svijeta i složnu zajednicu ljudi.”
Kao i svake godine, Bosanci I Hercegovci u domovini, širom svijeta, pa i ovdje u Australiji odaju počast ubijenim Srebreničanima, poklanjaju se sjenama žrtava, čuvaju spomen na njihove živote i stradanje, ali istovremeno šalju svijetu poruke mira, tolerancije, istine i dobra.
