Dr. Enes KUJUNDŽIĆ
Danas u svijetu djeluje nekoliko hiljada naučnih organizacija, uključujući akademije. Njihov broj je teško precizno utvrditi zbog različitih metodologija koje se korisze pri njihovoj klasifikaciji. Za neke od tih institucija postavlja se pitanje da li one zaista ispunjavaju kriterije da se imenuju znanstvenim subjektima.
U BiH posljednjih decenija svjedočimo procvatu akademija i naučnih ustanova različite vrste koje se često osnivaju više kao izraz ambicije pojedinaca nego stvarnih težnji da se nauci da odgovarajuće mjesto u razvoju bh.društva. Pravno administratrivni okvir tih ustanova dijelom je uvjetovan i adminsitrativnim ustrojstvom države BIH u kojoj ne postoji ministarstvo nauke na državnom nivou. Ono što u toj sferi ima u Federaciji BiH, naprimjer je samo jedan sektor u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke, sa sjedištem u Mostaru. U Banjoj Luci postoji Ministarstvo za naučnotehnološki trazvoj I visoko obtrazovanje pa se može reći da su u tom gradu, za razliku od Sarajeva, ta pitanja riješana na povoljniji način. Opširnije o temi koja je u fokusu ovog priloga, sa globalnog aspekta, pogkledati (www.scholarly-societies.org).
Naniže donosimo prikaz glavnih karakteristika nekih akademija i naučnih društava aktvnih u BiH.
AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BiH (www.anubih.ba)
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) vjerovatno je najuglednija naučna institucija u BiH. Utemeljena je kako bi razvijala naučnu misao i organizirala istraživanja u područjima prirodnih, humanističkih i društvenih nauka u Bosni i Hercegovini. Akademija je nasljednik Naučnog društva Bosne i Hercegovine, koje je osnovano u julu 1951. godine. Na početku svoga djelovanja broj članova ovog društva je bio prilično mali – 21 redovan i 9 vanrednih članova. Društvo je imalo samo tri odjeljenja: Odjeljenje istorijskih i filoloških nauka, Odjeljenje prirodnih i tehničkih nauka i Odjeljenje medicinskih nauka. Godine 1954. Društvo je iniciralo osnivanje Balkanološkog instituta, nakon čega su se, zahvaljujući sve brojnijim aktivnostim u drugim naučnim područjima, stvorili uvjeti za prerastanje Naučnog društva u Akademiju.
Ova institucija je osnovana na temelju posebnog zakona, koji je donesen u junu mjesecu 1966. godine, kada su izabrani i njeni prvi članovi.
Kroz izbor i jačanje rada Akademije u 1967., 1969., 1971., 1973., 1975. i 1978. i 2006. godini, bilo je moguće kreirati novu strukturu Akademijine organizacije, tako da ona danas ima šest odjeljenja: Odjeljenje društvenih nauka, Odjeljenje humanistike, Odjeljenje medicinskih nauka, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Odjeljenje tehničkih nauka, Odjeljenje umjetnosti. Pri Akademiji djeluju: Odbor za biblioteku i dokumentaciju, Odbor za međunarodnu saradnju, Odbor za izdavačku djelatnost i Komisija za pitanja naučnog, tehnološkog i društvenog razvoja Bosne i Hercegovine.
Važnu ulogu u programu rada Akademije imaju Centar za balkanološka istraživanja, Centar za filozofska istraživanja, Centar za leksikografiju i leksikologiju te Centar za koordinaciju medicinskih istraživanja. Akademija, također, dio svojih aktivnosti obavlja putem različitih stručnih komisija, u saradnji sa drugim naučnim centrima i institucijama u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Na međunarodnom planu, ova institucija je član Evropske federacije akademija za nauku i humanistiku ALLEA (www.allea.org), a ostvaruje, između ostalog saradnju, i sa Međuakademijskim savjetom akademija Jugoistočne Evrope ((IAC SEE),Euro-meditetanskom akademskom mrežom (GID-EMAN), Globalnom mrežom naučnih akademija (IAP), Međunaorodnim savjetom za nauku (ICSU) i Međunaordnom unijom akademija (IUA).
U septembru mjesecu 2006. godine Akademija nauka i umjetnosti BiH objelodanila je dokument pod naslovom „Strategija naučno-tehnološkog razvoja (SNTR) Bosne i Hercegovine“ (Sarajevo: ANUBiH, 2006., str. 1-217). Tekst ove strategije može se pogledati i na web-adresi Akademije: (www.anubih.ba). U dokumentu se traži donošenje odgovarajućeg Zakona o nauci, čiji prednacrt je također priložen i insistira na pouzdanom sistemu finansiranja naučno-istraživačkih djelatnosti. U uvodnom dijelu Strategije podsjeća se da Evropska unija od svojih budućih članica traži ulaganje od 3% bruto nacionalnog dohotka za nauku, a taj procent u Bosni i Hercegovini je, u 2004. godini, bio svega 0,05%. Iz ovoga podatka nije teško donijeti zaključak da je Bosna i Hercegovina, barem kada je o ulaganju u nauku riječ, među posljednjim državama u Evropi. To najdirektije utječe na nivo njene razvijenosti i konkurentnosti i kao i države i kao društva.
Ovaj dokument Akademije, ustvari, oslanja se na Smjernice za naučno-istraživačku politiku u Bosni i Hercegovini, koje je pripremio i publicirao UNESCO-ov ured u Veneciji 2006. godine gdje se preporučuje formulisanje i implementiranje naučne i tehnološke politike na državnom nivou, kreiranjem odgovarajuće legislative i osiguranjem odgovarajućeg finansiranja. Pri tome se podsjeća na činjenicu da: „Rekonstrukcija naučnog i tehnološkog potencijala Bosne i Hercegovine traži značajne napore u samoj zemlji koji trebaju biti popraćeni incijativama da se objasni uloga nauke i tehnologije u modernim društvima, prezentiranjem javnosti naučnih i tehnoloških pitanja koja su društveno relevantna.
Podsjeća se da je uloga medija (štampa, radio i televizija, društvene mreže) veoma važna u vezi s ovim. Univerziteti, sa svoje strane, istupima svojih predstavnika u javnosti, trebaju pružiti mogućnost boljeg razumijevanja nauke i izazove koje ona nosi za Bosnu i Hercegovinu, i to putem javnih debata i odgovarajućih izložbi. (…) Budućnost naučnih istraživanja u BiH primarno leži u rukama i glavama mlađe generacije naučnika, koje treba privući da svoju karijeru grade angažiranjem bilo u državnim laboratorijima bilo u privatnom sektoru. Otuda je promocija uloge nauke među mladima u savremenom svijetu u javnosti, a posebno među mladima, od krucijalne važnosti za njen status u društvu.“
(Izvor☹ www.anubioh.ba) kao i Guidelines for a Science and Research Policy of Bosnia and Herzegovina. Venice: UNESCO Office in Venice, 2006.)
Izdavačka djelatnost
Izdavačke aktivnosti definirane su Zakonom i Statutom Akademije koji obuhvataju periodična (serijska) i povremena izdanja. Akademija, kao izdavač ili suizdavač objavljuje određeni broj naučnih i umjetničkih radova. Detaljan pregled svih izdanja ANUBIH je dostupan po zahtjevu.
Radovi – (Časopisi i periodična izdanja naučnih radova ocijenjenih i prihvaćenih od strane odjeljenja).,
Dijalog -(Časopis za filozofska i društvena pitanja).,
Sarajevo Journal of Mathematics – (Ranije Radovi Matematički) je – Publikacija međunarodnog karaktera namijenjena objavljivanju originalnih naučnih radova iz različitih polja matematičkih znanosti.,
Acta Medica Academica-(Ranije Radovi) – Časopis Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; (Štampano i online izudanej).,
Herbologija – Međunarodni časopis o proučavanju i suzbijanju korova (Izdavači: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Herbološko društvo BiH).,
Djela- (Povremena izdanja naučnih djela ocijenjenih i prihvaćenih od strane odjeljenja) Godišnjak – (Periodično izdanje centra za balkanološka ispitivanja)
Posebna izdanja – (Povremena izdanja predstavljena na naučnim i kulturnim manifestacijama ANU BIH).,
Građa – (Povremena izdanja podataka sistematskih istraživanja spremnih za dalju naučnu elaboraciju).,
Ljetopis – (Godišnja publikacija o aktivnostima ANUBIH i njenih članova)
Vanserijska izdanja.
BOŠNJAČKA AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI – BANU (http://banu.eu.com)
Devetog juna 2011. godine u Novom Pazaru je na Internacionalnom univerzitetu osnovana Bošnjaćka akademija nauka i umjetnsti (BANU). Za njenog prvog predesjednika izabran je Prof. dr. Ferid Muhuć. Profesor Muhić je nakon izbora izjavio: „Suvereno je pravo Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti – BANU da vodi brigu i stimuliše duhovnu kulturu, nauku i umjetnost Bošnjaka u svim državama i u svijetu gdje Bošnjaci žive.“
Među prvo-izabranim članovima Akademije bili su::Đenana Buturivič, Smail Čekić, Mujo Demirović, Alija Džogović, Muhamed Filipović, Ejup Ganić, Lamija Hadžiosmanović, Dževad Jahić, Haris Hromić, Omer Ibrahimagić, Nedžad Ibrišimović, Džemaludin Latić, Hasnija Muratagić Tuna, Omer Nakičević, Šerbo Rastoder, Aida Salihagić Kadić, Ervin Sinanović, Mehmed Slezović, Emin Sofić, Refik Šećibović, Galib Šljivo, Nuradin Dino Trtovac,. Muamer Zukorlić.Mehmed Akšamija je u ovom trentku predsjednik Akademije.
Sadašnje aktivnosti Akademije, u njenom sjedištu u Sarajevu, su najvidljivije u organizovanju različitih tribina od interesa za bošnjačku naučnu misao i umjetnička pregnuća.
21.decembra 2022 izvršen je izbor novih članova Akademije. Među njima su:Ibrahim Kajan, Adamir Jerković, Ahmed Hadrović, Sead Mahmutefendić, Zlatko Glamočak, Safet Sarić, Husein Muratović i Nedim Čaušević,
U Novom Pazaru je pod pokroviteljstvom Akademije 29.01.2022.osnovan Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka (www.institutsandžaka.com).
Poseban fokus u radu Akademije je na pitanja statusa bosanskog jezika kako u javnom prostoru tako i u obrazovnom sistemu BiH.
Šestog. oktobra 2015. godine BANU je promovirala prvi broj svog časopisa pod nazivom Glasnik
BANU.
INTERNACIONALNA AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI (www.ianubih.ba)
Prema tvrdnji osnivaća ove akademije, ova ustanova treba biti institucija čiji je zadatak da podstiče razvoj nauke i umjetnosti, čuva i njeguje i promovira znanstvenu i kulturnu tradiciju. Istovremeno izražava spremnost za promjene koje su primjerene vremenu i potrebama sredine iz koje potiče i u kojoj egzistira.
AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI REPUBLIKE SRPSKE (www.anurs.org)
Akademija Republike srpske osnovana je 1996. godine kao „najviša naučna, umjetnička, radna i reprezentativna ustanova“ u Rs. Zadatak joj je da razvija i podstiče nauku i unapređuje umjetničku djelatmost. Akademija ima 46 članova, a njen rad odvija se kroz slijedeća odjeljenja:
Odjeljenje za društvene nauke,
Odjeljenje za književnost i umjetnost,
Odjeljenje za prirodno-mmatematičke i tehničke nauke,
Odjeljenje za medicinske nauke.
U radu Akademije uključeno je 150 saradnika među kojima su naučni radnici, univerzitetski profesori i drugi stručnjaci.
Akademija participira u radu Mreže akademija Centralne i Istočne Evrope sa sjedištem u Strasburu.
HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI BiH U MOSTARU
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti BiH osnovana je u Mostaru 23. juna 2014. godine. Trenutno ima 22 člana. HAZU je registrovana samostalna ustanova utemeljena na Zakonu Akademija ima šest razreda i to:
Razred društvenih i humanisičkih nauka,
Razred biotrehničkih i prirodnih nauka,
Razred jezikoslovlja i književnosti,
Razred medicinskih nauka,
Razred tehničkih nauka,
Razred umjetnosti.
Sadašnji predsjednik Akademije je Mladen Bevanda. U Akademiju biraju se počasni članovi, redovni članovi, dopisni članovui, saradnici i izvanjski članovi.
aRazred društvenih i humanističkih nazuka, Razred biotehničkih nazuka
MEĐUNAORODNI FORUM “BOSNA”
Merđunarodni forum Bosna (www.forumbosna.org) je nevladina naučno-istraživačka organizacija sa širokim spektrom interesa svojih istraživača i saradnika. Ovo udruženje organizuje posebne konferencije i edukativne seminre sa fokusom na društveni razvoj i kulturno naslijeđe. Pri tome je istaknut poseban interes za multilateralne aspekte bh. egzistencijalne zbilje. 2017. godine je organizovana posebna konferencija posvećena Usmenoj tradicjji Bosne, a očekivanja su da će se taj korisni posao nastaviti. Ova organizacija, čiji je predjsednik Dr. Rusmir Mahmutćehajić, pored monografskih publikacija, izdaje časopis Forum Bosnae koji je stekao .zavidan ugled, kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu.
AKADEMIJA BOSNE I HERCEGOVINE U NEW YORKU (www.academybih.org)
U Njujorku su, prije nekoliko godina, mladi školovani Bosanci i Hercegovci osnovali Akademiju Bosne i Hercegovine – Academy of Bosnia and Herzegovina (www.academybih.org).
Akademija je, kao neprofitna nevladina organizacija, osnovana u svrhu „povezivanja mladih porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji žive na prostorima Sjedinjenih Američkih Država i širom svijeta unutar svojih profesija“. Članovi okupljeni oko Akademije žele uspostaviti saradnju sa ljudima koje intresiraju njihove aktivnosti. Moto dr. Eldina Karajkovića, jednog od članova Akademije, kineska je poslovica: „Ako ti dam ribu, nahranio sam te za danas, ali ako te naučim pecati, imat ćeš hrane za čitav život.“
AKADEMIJA MEDICINSKIH NAUKA U SARAJEVU (www.amnbih.org)
Akademija medicinskih nauka u Sarajevu osnovan je 20.10.2009. godine s ciljem promocije biomedicinskih nauka kroz naučne projekte i izdavanje biomedicinskih i drugih naučnuih publikacija, organizaciju naučnih skupova i slično. Akademija izudaje slijedeće časopise:
Medicinski arhiv, Acta Medica Informatica, Materia Socio-medica, International journal of Biomedicine and Healthcare..
BOSANSKA AKADEMIJA “KULIN BAN” (www.banuk.info)
U Sarajevu je 2021. godine osnovana Bosanska akademija “Kulin ban”. Akademija se zalaže za “doprinos izgradnji “Društva znanja” zasnovanog na znanju, postzizanju izvrsnosti i promoviranju tradicionalnih bh-. i evropskih vrijednosti i standarda u nauci i umjetnsoti i teži obrazovanju po principu jednakih šansi.”Ubbbbbbbbb U UUaRazred društvenih i humanističkih nazuka, Razred biotehničkih nazuka
BOSANSKOHERCEGOVAČKO-AMERIČKA AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI (Bosnian-Herzegovinian American Acedemy of Arts and Sciences (BHAAAS) (www.bhaaas.org)
Bosanskohercegovačko-američka akademija nauka i umjetnosti osnovana je u gradu Charlotte, Sjeverna Karolina 2007.godine kao dobrovoljna, neprofitna, nevladina, multietnička i multikulturna organizacija čiji je cilj obrazvovanje, naučni i humanitrani rad. Njeni članovi su okupljeni oko misije napretka umjetnosti i nauke među pripadnicima bh. dijaspore u Americi i Kanadi Jedna od značajnih aktivnosti BHAAAS-a je godišnje okupljanje njenih članova i simpatizera nazvano „Dani BHAAAS-a“ koje se održava svake godine u različitim gradovima BiH.
BOSANSKO AKADEMSKO DRUŠTVO U SLOVENIJI (https://bads.si)
Misija i vizija Bosanskog akademskog društva koje djeluje u Sloveniji je da radi na razvoju društvau kojem domuju razumijevanje, jednakopravnost, mir i sloboda. To će se postići kroz očuvanje bh. identiteta u Sloveniji i Evropskoj uniji, jačanjem odnosa između Slovenije i BH, država regije, na naučno-istraživačkom, kulturnom, ekonomskom i društvenom planu. Ključne vrijednosti kojima se društvo rukovodi su: integritet, empatija, povjerenje i odgovornost.
GESELLSCHAFT BOSNISCHER AKADEMIKER OSTERREICH /BOSANSKO AKADEMSKO DRUŠTVO U AUSTRIJI (www.bhakademiker.org)
U Beču je 1994.godine osnovano Bosansko akdemsko društvo čiji je cilj kako kažu, promouiranje interkulturalne razmjene i saradnja među bosanskim naučnicima i kulturnim radnixcima sa posebnim fokusom na predstavljanje interesa bh. dijaspore.
COLLEGIUM BOSNIACUM (Wien)
U Beču djeluje udruženje bosanskohercegovačkih studenata pod nazivom “Collegium Bosnicum”.O njihovim aktivnostima se nešto više može saznati pojetom portala (www.studomat.ba).
