Moje učešće na izborima je glas za pozicioniranje sporta u politici, jer od politike sve zavisi, a sport pogotovo. Ovo je samo nastavak angažmana u istom pravcu, za dobrobit sporta, ali na efikasniji način
Opći izbori su na pragu. Na stranačkim listama su mnoge poznate ličnosti:glumci, pjevači, novinari, književnici… Jedan od takvih je i Sinan Sinanović, urednik portala sportske.ba i jedan od najpriznatijih sportskih novinara u regionu. Sinan Sinanović je kandidat za Federalni parlament Nezavisne bosanskohercegovačke liste (NBL) u izbornoj jedinici 11, koja obuhvata općine Novo Sarajevo, Centar, Stari Grad, Vogošća i Ilijaš. Sa njim smo razgovarali o njegovim razlozima za ulazak na politički teren. Bilo nam je zanimljivo saznati zašto jedan istaknuti sportski radnik i novinar mijenja životni pravac. U svojim odgovorima Sinanovic kazuje zašto se odvažio da digne glas, da bude glas svih ljubitelja sporta i pokuša se izboriti za bolji tretman sporta u našoj zemlji.
HRVATSKA, KOLINDA I LUKA MODRIĆ
1. Zašto politika nakon toliko godina u sportu?
– Nakon toliko godina u sportu svjestan sam svih nedostataka i manjkavosti u sportu i oko sporta i vidim način na koji možemo unaprijediti mnogo toga. Moje učešće na izborima je glas za pozicioniranje sporta u politici, jer od politike sve zavisi, a sport pogotovo. Ovo je samo nastavak angažmana u istom pravcu, za dobrobit sporta, ali na efikasniji način.
2. Kako mislite da vi možete riješiti nešto što nije riješeno za toliko godina i toliko vlada koje su se smjenjivale?
– Nekoliko je razloga za takvo stanje a ja ću nabrojati neke. Bosna i Hercegovina je prošla kroz težak period sanacije ratom razorenih gradova i sela i kompletne infrastrukture. Zatim je uslijedila izgradnja institucija. Sada je vrijeme da se pozabavimo i onim granama koje nisu stigle na red nego su tek održavane u životu. Sport, a posebno fudbal, svakako je u vrhu prioriteta. Pogledajte susjednu Hrvatsku i kakvu promociju državi je donio uspjeh reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. Nije li to impozantno? Prva političarka Hrvatske je postala popularna u svijetu zahvaljujuci sportu, iako ni ona nije ulagala toliko u sport svoje zemlje kako i koliko bi trebalo. Također, dio hrvatske javnosti je blatio čovjeka koji je proglašen najboljim fudbalerom Svjetskog prvenstva – Luku Modrića.
Moje rješenje će prvo biti da se donese zakon o sportu kakav imaju najrazvijenije države Evropske unije, a onda u otklanjanje svih ostalih prepreka na putu razvoja.
PRIMJER ZLATANA IBRAHIMOVIĆA
3. Zašto bi vaš pristup bio interesantan običnom glasaču?
– Zato što je sport i grana privrede. Danas u Bosni i Hercegovini u sportskim savezima, klubovima, medijima i drugim sportskim organizacijama i institucijama radi nekoliko hiljada radnika. Sport je ogroman potencijal i to je grana privrede koja može donijeti preporod cijeloj zemlji. Uostalom, kao i turizam. I danas u Bosnu i Hercegovinu dođe desetine hiljada turista zbog olimpijade koja je održana u Sarajevu 1984. godine. Ni taj potencijal i imidž nismo iskoristili na najbolji način. Imam projekte koji mogu napraviti privredni bum u zemlji.
4. Kad ste spomenuli uspjeh reprezentacije Hrvatske, možete li nam reći vaš pogled na odnos regije prema tom uspjehu?
– Prva stvar je da zapitamo sebe, mi u Bosni, koliko je Bosanaca učestvovalo u tom trijumfu! Selektor i dobar dio igrača su iz BiH. Ovo ne govorim da se mi kitimo tim uspjehom, nego da zapitamo sebe zašto su oni tamo, a ne u Bosni. Lično sam razgovarao sa Zlatanom Ibrahimovićem dok je pokušavao igrati za Bosnu i Hercegovinu. Nije se imalo sluha, kao ni za tenisača Marina Čilića koji brani boje susjedne zemlje. Takvih primjera je mnogo. Te stvari treba mjenjati, jer očigledno je da je talenat zapostavljen u našoj zemlji. Zašto se tako lahko odričemo svog blaga? To su pitanja koja želim iznijeti i za čija rješenja ću se zalagati. Najlakše je kazati da su oni sami tako izabrali i te sportiste optužiti zato što nastupaju za drugu državu, a ne za našu. To vam je isto kao da bismo optuživali mlade građane koji stalno odlaze iz BiH. Ako im, i jednima i drugima, i mladim i sportistima, stvorimo uvjete da mogu da pokažu i dokažu svoje sposobnosti, svoj talenat, veće su šanse da ostanu ovdje.
SILNI NAMETI ZA SILNU ADMINISTRACIJU
5. Imate li podatke koliko novca se vrti u sportu u BiH i koji je to ekonomski potencijal?
– Imam podatke, da se vrte silni novci na godisnjem nivou. Nisam time zadovoljan jer garantujem da ta brojka može biti 10 puta veća. U Bosni i Hercegovini imate klubove i škole sporta u raznim disciplinama. Moja vizija je obezbjediti svima besplatnu infrastrukturu, a ne naplaćivati im terene, sale i članarine koje ih samo koče u razvoju. Imate stanje “poroznih” granica gdje drzava gubi svakodnevno milione maraka, a istovremeno zeli to nadoknaditi tako sto opterecuje obicnom covjeka, obrtnika, poljoprovrednika. Nameću se silni nameti a sve kako bi se nahranila silna administracija. To je nedopustivo. Nehumano. Neljudski! Postoje biznis modeli za takav pristup da se mladima osiguraju besplatni treninzi, adekvatna sportska infrastruktura… Sport vraća novac drzavi, i ne samo novac, nego odgaja zdravu djecu.
6. Politika nije samo sport?
– To je tačno, ali sport kao i svi ostali aspekti života zavise od politike. Ako postoji grandiozan projekat izgradnje stadiona Koševo od 80 miliona eura, zašto nije izgrađen? To je građevinski projekat, infrastrukturni, sportski, humani… Znate li da takav jedan projekat vuče za sobom hiljade zaposlenih tokom izgradnje i oko 1.000 stalno uposlenih nakon otvaranja? Zašto ne gradimo takve objekte ako imamo ponude za ulaganja? To je moje pitanje. Pogledajte samo šta je napravila reprezentacija Hrvatske kroz uspjeh u Rusiji. To nije samo ogromna reklama koja će se vratiti u milionskim posjetama kroz turizam, nego i direktno ubrizgavanje novca u nogometni i privredni sistem Hrvatske. Na svjetskom tržištu fudbaler koji vrijedi 10 miliona maraka je jeftin igrač. To vam govori koliki novac se tu obrće. Ako počnemo o sportu razmišljati kao privrednoj grani, sve će se promijeniti pa i ekonomija i kvalitet samog sporta.
USPJEŠNIM LJUDIMA IZ DIJASPORE DATI PROSTORA I U POLITICI I U BIZNISU
7. Šta učiniti da, ako nije grubo rečeno, na najbolji način iskoristimo potencijal brojne bosanske dijaspore?
– U sportu, konkretno u fudbalu, imamo najbolji dokaz snage naše dijaspore. Reprezentacija nam je praktično sastavljena od igrača iz dijaspore. Kad se spomene dijaspora, prvo se pomisli na to da nemamo ministarstvo za dijasporu, Bošnjački političari će se najčešće vaditi na to da Srbi i Hrvati ne žele da imamo na državnom nivo ministarstvo za dijasporu. Ali, ko ih je sprječavao da na kantonalnom nivou imaju ministarstvo za dijasporu, da pri općinama imaju službe ili urede za dijasporu? Problem je u tome što njih interesuje samo kako da od dijaspore dobiju glasove i da im izvuku novac, a da ništa zauzvrat ne daju.
U dijaspori imamo više od dva miliona naših ljudi. Silan je to potencijal. Milijarde maraka naša dijaspora upumpa u BiH bez ikakve intervencije države. Da smo pametni, to ti iznosi bi mogli biti višestruko veći. Imamo itekako uspješne ljude u dijaspori, ne samo u sportu, nego i u drugim oblastima.
Suad Bešlić je u Njemačku, kao ranjenik, otišao na liječenje, a vratio se u BiH kao uspješan biznismen. Tu je i Krajišnik Jusuf Arigafić, koji je prošao torture logora Keraterm i Omarska, a danas je uspjeŠni biznismen. Ima najveću farmu norveških krava u svijetu. Živi i radi sa svojom porodicom u Kozarcu. U Americi je uspješan Mirsad Čaušević, koji je također prošao pakao logora, a sada na razne načine pomaze BiH. Takvih je na hiljade i hiljade, samo im trebamo dati da prostora i u politici i u biznisu. U tom smislu treba razmišljati da i dijaspora dobije posebnu izbornu jedinicu.
TREBA NAM JEDINSTVO POLITIČKIH CILJEVA
8. Na političkoj sceni su se pojavile nove stranke. Vladajuća SDA ide sa motom “U jedinstvu je snaga”, čime poručuje da se ne treba glasati za nove stranke, koje, po njima, dijele bošnjačko tijelo. Kako se mislite u takvoj konstelaciji snaga izboriti za mandat?
– Ove takozvane veće stranke, među kojima je i SDA, ako tako možemo nazvati stranke koje jedva dobace do 20 posto glasova, predugo su na vlasti. Stanje je sve gore i gore. Mladi odlaze iz države. Bosna treba novu snagu, treba svježu političku krv. Što se tiče tog jedinstav, nama treba jedinstvo političkih ciljeva, a ne jedinstvo u smislu glasanja za jednu stranku. Dakle, to jedinstvo na koje SDA poziva je njihova obična floskula. Ponavljam, treba nam jedistvo oko nekih važnih ciljeva za koje se moraju zalagati sve stranke, a to su cjelovitost i nedjeljivost BiH, jednakopravnost svih naroda, sloboda, mir, demokratija, transparentnost, nepriznavanje rezultata genocida, evropske intergracije, dobrosudsjedski odnosi, borba za eliminisanje korupcije i nepotizma… Oko ovih stvari moramo biti jedinstveni, a ne oko jedne stranke. Pa i rahmetli Alija Izetbegović je robijao boreći se, između ostalog, i protiv jednopartijskog sistema.
