Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak sastat će se danas u Sarajevu s državnim tajnikom za vanjske i Commonwealth poslove Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Borisom Johnsonom. Posjeta se smatra signalom Velike Britanije da nakon izlaska iz Evropske unije ne želi prekinuti odnose sa BiH i Balkanom. Slobodna Bosna vam donosi priču o osebujnom ministru vanjskih poslova Velike Britanije, ali i njegovom pretku, Kemalu Aliju.
Boris Johnson, britanski ministar vanjskih poslova koji je danas u posjeti Bosni i Hercegovini, u svakom pogledu je osebujna ličnost koja iza sebe ima bogatu i intrigantnu karijeru u različitim oblastima… Ali i krajnje zanimljive pretke.
Boris Johnson, ili punim imenom Alexander Boris de Pfeffel Johnson rođen je 19. juna 1964. godine u New Yorku, SAD-u. Otac mu je turskog porijekla. Naime, njegov djed je bio Osman Kemal koji se pokrstio kao Wilfred Johnson, dok je njegova baka potomak vanbračne veze kralja Georgea II što ga dovodi u rođačke veze sa velikim brojem plemića, pa čak i sa bivšim britanskim premijerom Davidom Cameronom. Sa majčine strane ima rusko-jevrejske korijene. Sa porodicom se preselio u London kada je imao pet godina. Studirao je klasične nauke na Univerzitetu u Oksfordu, a nakon studija se vratio u London.
Pošto je diplomirao, zaposlio se kao savjetnik za menadžment, ali je dao ostavku nakon svega nedjelju dana. U vezi sa tim je i njegova čuvena izjava „Koliko god se trudio, nisam mogao da gledam u grafikon rasta profita na video-bimu, a da ne padnem u nesvijest“.
Nakon toga počeo je da se bavi novinarstvom. Radio je u slavnim listovima poput Timea ili Daily Telegrapha kao dopisnik iz Brisela, te je u svojim tekstovima isticao žestok euroskepticizam, zbog čega je postao popularan među desničarski nastrojenom publikom u Velikoj Britaniji. Godine 1999. postao je urednik magazina The Spectator. Ipak, na toj poziciji se nije dugo zadržao. Već 2001. ulazi u politiku kao član Konzervativne stranke, te je izabran za predstavnika Henlija na Temzi u parlamentu. 2004. je postao ministar opozicije za kulturu, a 2005. za prosvjetu. Ipak, i pored ulaska u politiku i dalje ostao aktivan u novinarstvu, a zahvaljujući svom nekonvencionalnom izgledu i ponašanju za političara, čestom gostovanju na televizijama i izdavanju knjiga, postao je jedna od najprepoznatljivih političkih figura u Velikoj Britaniji. To mu je pomoglo da na izborima 2008. u utrci za gradonačelnika Londona pobijedi suparnika iz Laburističke stranke Kena Livingstonea. Za čelnika glavnog britanskog grada još jednom je izabran 2012., u godini kada su u ovom gradu održane Ljetne olimpijske igre, a tokom 2016. postao je jedan od vodećih zagovornika Brexita čime se usprotivio svom stranačkom šefu Davidu Cameronu. S obzirom da je većina Britanaca na kraju glasala za izlazak iz Evropske unije, Johnson se našao na pobjedničkoj strani u odnosu na Camerona koji se ubrzo povukao s mjesta premijera, te je Johnson imenovan za ministra vanjskih poslova.
Johnson je danas kontroverzna figura i u novinarstvu i u političkom životu Velike Britanije. Pristalice ga kao opisuju kao zabavnu, duhovitu i spontanu osobu koja nadilazi tradicionalnu sliku konzervativnog britanskog političara. S druge strane kritičari, kojih ne nedostaje kako na ljevici tako i na desnici, spočitavaju mu neozbiljnost, elitizam, kronizam i ljenost, kao i korištenje neprimjerenog jezika. Johnson je glumio u jednoj epizodi čuvene BBC-eve serije EastEnders. Gostovao je i u popularnim emisijama Have I Got News for You i Top Gear, što je povećalo njegovu popularnost među glasačima
Borisov pradjed Ali Kemal Bey
Posebno zanimljiv podatak je da je predak Borisa Johnsona bio Ali Kemal Bay, liberalni otomanski novinar, urednik i pjesnik koji je tri mjeseca služio kao ministar unutrašnjih poslova Osmanskog carstva u vladi Damat Ferid paše, velikog vezira Carstva. S obzirom da je kao novinar u svojim mladim danima često putovao, tokom jedne od posjeta Švicarskoj upoznao je djevojku Winfred Brun, kćerku Švicarca Franka Bruna i Engleskinje Margaret Johnson.
Budući da je bio veliki pristalica liberalne demokratije, tadašnji sultan Osmanskog carstva Abdulhamid II ga je protjerao iz zemlje. Nakon pada sultana 1908. Kemal se vraća u zemlju te postaje jedan od najčuvenijih intelektualaca i novinara u Turskoj. Bio je veliki politički protivnik Mladih Turaka pa je narednu deceniju proveo u opoziciji, uređivao liberalne novine ikdam te bio jedan od najistaknutijih članova stranke Liberalni savez.
Nakon kontrarevolucije 1909. godine i postavljanja Mehmeda V za sultana, Ali Kemal je ponovo bio primoran otići u egzil u Englesku, gdje je sa svojom ženom Winfred dobio sina, Osmana Wilfreda Kemala, djeda Borisa Johnsona. Njegova žena je umrla ubrzo nakon prvog braka. Prije Osmana, već su imali jednu kćerku Selmu. Njegova djeca će ostati u Engleskoj te će uzeti prezime Johnson od majke Winfred s kojom su živjeli.
Ali Kemal se vratio iz egzila 1912. Pri povratku u zemlju podržao je rat Osmanskog carstva protiv saveza balkanskih zemalja koji su činili i Srbija i Crna Gora. Godine 1919. Kemal Ali imenovan je ministra unutrašnjih poslova Osmanskog carstva. Također je bio dio Pariške mirovne konferencije 1919. kojom je dogovorena nova podjela svijeta nakon Prvog svjetskog rata. Ali Kemal bio je veliki kritičar zločina i masakra koji su počinjeni nad Jermenima tokom Prvog svjetskog rata. Također je bio veliki protivnik pokreta Kemala Ataturka. Kao veliki anglofil zagovarao je da uspostavljanje britanske uprave u Turskoj. Ovakvi stavovi pretvorili su ga u jednog od vodećih neprijatelja u očima turskih nacionalista, što je posebno došlo do izražaja nakon izbijanja Turskog rata za nezavisnost u kome su Grčka i sile Antante pokušale da sebi prigrabe što više ostataka Osmanskog carstva.
Dana 4. novembra Ali Kemal je otet iz brijačnice u Istanbulu s ciljem odvođenja u Ankaru kako bi mu se sudilo za veleizdaju. Ipak, suđenje nije dočekao, a skončao je na krajnje stravičan način. Grupa koja je ga je sprovodila zaustavljena je 6. novembra u Izmitu od strane generala Nureddina paše i njegovih vojnika. Kada su vidjeli koga sprovodi, po naređenju Pashe rulja je napala Ali Kemala palicama, noževima i kamenjem. Od kamenovanja mu je lobanja bila potpuno smrskana, a njegovo mrtvo tijelo su objesili na drvo.
Ali Kemal je tako svoju ljubav prema Engleskoj u konačnici platio glavom. Stoga možda i ima neke kosmičke pravde u činjenici da će njegov praunuk, koji je također poput njega novinar i političar, osamdesetak godina kasnije postati ministar vanjskih poslova upravo Velike Britanije, no pod anglikanskim prezimenom Johnson.
slobodna-bosna.ba/BHDINFODESK
