Gdje god da živimo, u Hrvatskoj, Evropi ili bilo kom dijelu svijeta, čuvajmo i branimo svoj identitet i živimo za našu Bosnu – istakao je u svom prigodnom predavanju u Zadarskom islamskom centru poznati bh kulturolog Pr. dr. Senadin Lavić, profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka i predsjednik BZK “Preporod“
Dok je zadarske ulice neumoljivo pržilo vrelo avgustovsko sunce, a temperatura u hladu dosezala 44 podeoka C skale, u Islamskom centru Zadar u Skročini na broju 27A skupila se velika grupa građana, koji su do kraja ispunili džamijske prostorije, a jedan broj njih morao se zadovoljiti sa mjestom u hodniku. Svi oni su nestrpljivo čekali da čuju aktuelnu besjedu Pr. dr. Senadina Lavića, profesora Fakulteta političkih nauka Univerziteta Sarajevo i direktora Bošnjačke zajednice kulture (BZK) “Preporod“, koji je tog dana u cik zore krenuo iz Sarajeva da svoje vrijeme sa njima podijeli i u njima ojača uvjerenje da je njihova sveta dužnost braniti i čuvati svoj identitet.
O g. Senadinu Laviću se već mnogo zna. Rođen je 1965.g. u Konjicu. Svojim predanim radom u obrazovnom procesu, spisateljstvu i kulturi afirmisao je i reafirmisao ne samo sopstvene već opšte bosanske i bošnjačke vrijednosti. Uspješan je pedsjednik “Preporoda“ i profesor na Fakuitetu političkih nauka u Sarajevu. U Zadar je došao da svoje vrijeme, znanje i iskustvo podijeli sa svima onima koji u njemu prepznaju osobu od koje imaju šta čuti i naučiti.
Islamski centar Zadar
U Zadarskoj županiji živi odko 1.200 Bošnjaka, ali i veliki broj drugih islamskih vjernika, prije svega Albanaca. Vjerske slobode su primjerne svakom demokratskom društvu…Svugdje gdje postoji kritična masa vjernika treba dozvoliti izgradnju prostora, u kojem će vjernici prakticirati svoju vjeru. I zadarski muslimani su duže vrijeme nastojali obezbjediti molitveni prostor, što im je pošlo za rukom tek u maju 2011. godine, kada je Islamska zajednica Hrvatske za njihove potrebe kupila jednospratnicu u zadarskom naselju Skročina i preuredili je u mesdžid (džamija bez minareta), u kojem je obezbjeđen manji molitveni prostor, stan za imama i prostor za druženje. Time se Zadarski mesdžid odvojio od Riječkog, a za imama je postavljen ef. Ćamil Bašić, koji i danas obavlja tu dužnost.
Senadin Lavić o Bošnjačkom identitetu
Svaki narod ima neprikosnoveno pravo na vjeru i vjerovanje. Imaju ga i Bošnjaci. Bošnjaci imaju svoju, vjeru, kulturu i tradiciju, koja u nečim i nadmašuje kulturu i vjeru njihovih susjeda. To im daje, potvrđuje i vrednuje vlastiti identitet.
“Gdje god da živimo, u Hrvatskoj, Evropi ili bilo kom dijelu svijeta, čuvajmo i branimo svoj identitet, živimo za svoju BIH“, poručio je S. Lavić već na početku svog izlaganja prisutnim u Islamskom centru Zadar i zahvalio im što čuvaju i unapređuju svoju vjeru i tradiciju.
U svom izlaganju Lavić je govorio o procesima koji se vode i pokreću u svijetu, a imaju poseban odraz i uticaj na narode Balkana, prije svega bh muslimane. Dio izlaganja odnosio se na prelaznu prelomnu epohu iz 20-og u 21. stoljeće, u kojoj su neumoljivo rušene ljudske vrijednosti, padao moral, a ljudi pretvarani u robove novog doba. Poguban uticaj na Bosnu, Bosance i Bošnjake imali su i imaju velikosrpski projekti usmjereni na razbijanje bh države, istrebljenje muslimana, negiranje i potiskivanje historijskog bošnjačkog bića. Ti destruktivni procesi započeti u Sandžaku 1912-te, u BiH se razorno nastavljaju i danas, negiranjem prava Bošnjaka na njihovu zemlju, jezik, kulturu i tradiciju.
Nažalost, i dalje je prisutno nastojanje da se falsificira slika BiH i da se Evropi i svijetu predstavi po modelu koji montiraju stratezi Velike Srbije i zagovornici Velike Hrvatske. Razmjere antibošnjaštva i antibosanstva se sve više šire u težnji da opravdaju iracionalno i lažima daju snagu istine, da od laži naprave istinu. Potiskivanjem bošnjačkog povijesnog bića razvija se i jača opasna i obmanjujuća razorna antibosanska konstrukcija Bosne i života njoj.
U takvim uslovima sve veći značaj imju oni koji su stali u zaštitu ljudskih prava i odbranu ljudskih vrijednosti.
Poseban akcenat u svom izlaganju Lavić je dao obrazovanju mladih.
Znanje je naš najveći prijatelj, a neznanje naš naš najveći neprijatelj. Razvijajmo svoje muslimansko bošnjačko biće. Od svakog treba učiti i uzeti ono što je dobro. Šaljimo našu djecu u škole, pomozimo i potstaknimo njihovo obrazovanje. Samo obrazovani (mladi) mogu dići naš narod i pokrenuti ga naprijed.
Bila je ovo i prilika potsjetiti se nekih Lavićevih stavova o entiteu Rs. Sasvim je jasno da entitet Rs i danas predstavlja posljednje mjesto aparthejda i gušenja ljudskih prava ne samo u Evropi, već i većem dijelu svijeta.
Istjerivanje “magarećije pameti“
Zadatak džemata je da živi sa svojim džematlijama, jača njihovu svijest i razvija muslimansko biće. To dobro znaju u Islamskom centru Zadar.
Imam zadarske džamije Ćamil ef. je svoje vrijeme predviđeno za hutbu poklonio gostu iz Sarajeva i svoje izlaganje o “ ljudskoj nesreći” sveo na svega par minuta, zaključujući da se “nesreća može odagnati samo istjerivanjem „magarećije pameti“ a ne vješanjem konjskih potkovica na kućna vrata i vrata automobila“.
U toku džuma namaza imali smo prilike susresti Bosance koji ovih dana provode svoje vrijeme na nekom dijelu Jadrana, i nije im bilo ni daleko ni teško doći u Zadar da vide i čuju Senadina Lavića, kojeg je imam Ćamil s pravom predstavio kao “borca za mir, istinu i pravdu.“ Među prisutnima je bio i mladi zenički arhitekta Mujičić Ismar, koji sa svojom vjerenicom Sabinom provodi dane odmora na otoku Viru.
Za mene je to bila prilika upoznati Šahinović Safeta iz Bužima i sa njim obnoviiti sjećanja teške dane agresije, uspjehe slavne 505. Bužimske brigade i njenog herojskog komandanta Izeta Nanića.
Usud ili prokletstvo BiH?
Teško je reći da li Bosnu prati usud ili prokletstvo. Ima se dojam da na Bosni i Bosancima i dalje ostaje neka vrsta prokletstva po kojem neki koji su rođeni i odrasli u ovoj lijepoj zemlji ne poriznaju svoju zemlju, već je i dalje je negiraju, osporavaju nju i njene vrijednosti, odbacuju je i iz njenog majčinskog zagrljaja bježe susjedstvu, mada je ona njihov zavičaj, njihova domovina i njihovo izvorište, u kojem su zajedno sa drugima doživjeli i proživjeli najsretnije dane svog života. Ne mali broj njih slobodno, otvorerno i nekažnjeno govori protiv nje i agituje za neprijateljske strukture – u Srbiji i Hrvatskoj. A takva mogućnost,po mišljenju mnogih, proizilazi iz činjenice da sjede na dvije stolice i koriste dvojno državljanstvo, sa kojim im majka Domovina postaje rezervnom domovinom.
Ma koliko se trudili, nastojali i uspjevali obezvrijediti ono što su BH narodi kroz vjekove stvorili, Bosni, Bosancima i Bošnjacima niko ne može osporiti da su bili Evropa, pa i onda kada su drugi imali samo san o Evropi.
Evropa je mnogo ranije prošla kroz nas, prozimajući nas vrijednim značajkama i vrijednostima i niko nam nema pravo uskraćivati stečene vrijednosti i osporavati pripadnost toj Evropi. Ako ne po standardu, za mnoge smo po mnogo čemu i danas – više nego Evropa!
Vir, 5. Avgusta 2017 Zijad Bećirević
